Daglas Koraca postao predsjednik Odbora za privatna veleučilišta Zbora veleučilišta RH
Piše: Ivor Balen
Doc. dr. Daglas Koraca, dekan Istarskog veleučilišta u Puli, izabran je za novog predsjednika Odbora za privatna veleučilišta Zbora veleučilišta Republike Hrvatske. Koraca je izabran jednoglasno na prvoj sjednici Zbora u novom mandatnom razdoblju, održanoj jučer u prostorima Tehničkog veleučilišta u Zagrebu.
Odbor za privatna veleučilišta bavi se specifičnim pitanjima od interesa za privatna veleučilišta u sastavu Zbora veleučilišta i hrvatskom sustavu visokog obrazovanja.
Članovi Odbora dekani su sljedećih privatnih veleučilišta i visokih škola: EFFECTUS poduzetnički studiji – visoko učilište, Visoka škola Ivanić-Grad, Europska poslovna škola Zagreb, Istarsko veleučilište, Poslovno veleučilište Zagreb, RIT Croatia, RRIF Visoka škola za financijski menadžment, Veleučilište Baltazar Zaprešić, Zagrebačka škola ekonomije i managementa, Veleučilište Velika Gorica, Veleučilište u Bjelovaru, Visoka poslovna škola PAR, Visoka škola za međunarodne odnose i diplomaciju "Dag Hammarskjold", Visoka škola za informacijske tehnologije, Visoka škola za inspekcijski i kadrovski menadžment, Visoka škola za sigurnost, Visoka škola za menadžment i dizajn "Aspira" i Visoko evanđeosko teološko učilište u Osijeku – visoka škola.
"Imenovanje predstavlja svojevrsno priznanje za moj rad, upravo zato što su me predložili i izabrali dekanice i dekani svih veleučilišta u Republici Hrvatskoj, odnosno struka. Velika mi je čast radi toga, ali osjećam i veliku odgovornost prema povjerenju kojeg mu mi kolege pružile, kojeg želim opravdati", kaže KOraca i dodaje da će se u svom radu fokusirati na jačanje kvalitete rada veleučilišta i pozicije stručnih studija u sustavu visokog obrazovanja.
"Siguran sam da ćemo konstruktivnim prijedlozima i otvorenim dijalogom s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i mladih te Agencijom za znanost i visoko obrazovanje to uspjeti i ostvariti. Jedna od ključnih komponenti jačanja kvalitete je suradnja veleučilišta, ali i cijelog sustava visokog obrazovanja, s gospodarstvom u cjelini, i to u nekoliko kategorija. Suradnju treba ostvariti već u procesu detekcije potrebnih profila radne snage i prilagođavanja studijskih programa potrebama gospodarstva, odnosno tržišta rada. Takav bottom up pristup pruža potrebne informacije o realnim potrebama gospodarstvenika, kako bi mogli izvoditi programe koji će generirati kadrove koje gospodarstvo treba, ali i osigurati punu zapošljivost te visoke upisne kvote", kaže Koraca.
Obavljanje obavezne stručne prakse na svakoj godini studija je drugi vid suradnje, u kojem se studentima pruža usvajanje praktičkih znanja u domeni struke, ali i gospodarstvenicima omogućava uvid u kvalitetu studenta i potencijalnog budućeg zaposlenika iz prve ruke.
"Takav model suradnje s gospodarstvom primjenjujemo na Istarskom veleučilištu, a nastojat ću ga prenijeti i na ostala veleučilišta. U budućnosti ćemo nastojati iznjedriti moguće modele stipendiranja studenata, kako bi studentima olakšali studiranje, a gospodarstvenicima omogućili zadržavane atraktivnih kadrova", zaključio je Koraca.