Dragan Primorac: 'Istru nosim u srcu i u nju se uvijek rado vraćam'

S Draganom Primorcem, kandidatom za predsjednika RH na nadolazećim predsjedničkim izborima, razgovarali smo u njegovom uredu na osmom katu Specijalne bolnice Sv. Katarina u Zagrebu.

S prozora puca pogled na Branimirovu ulicu, a na zidovima su uredno posložene knjige i uokvirene fotografije kao uspomene na susrete s važnim osobama svjetske politike, od Pape, preko američkih predsjednika Georgea Busha mlađeg i Billa Clintona do izraelskih premijera, kao i raznih znanstvenika i Nobelovaca. Posebno mjesto u Primorčevom uredu zauzimaju tri zastave: hrvatska, europska i izraelska. 

Prof. dr. Dragan Primorac je nadstranački kandidat kojeg podržava niz političkih opcija od Hrvatske demokratske zajednice, Hrvatske stranke umirovljenika, Domovinskog pokreta, Hrvatske socijalno–liberalne stranke, Hrvatske demokršćanske stranke, Hrvatske narodne stranke-liberalni demokrati do nezavisnih političara i zastupnika nacionalnih manjina.

Primorac je pedijatar, forenzičar i subspecijalist iz medicinske genetike, te se nalazi na popisu dva posto najutjecajnijih znanstvenika na svijetu. Prvi je nositelj titule 'Global Penn State Ambassador' u povijesti tog američkog Sveučilišta osnovanog 1855. godine. U suradnji s američkim znanstvenicima sa svojim timom po prvi put u svijetu primjenjuje analizu nuklearne DNA u svrhu identifikacije skeletnih ostataka masovnih grobnica, te među prvim znanstvenicima u svijetu integrira cjeloviti koncept personalizirane medicine u kliničku praksu.

Primorac je ukupno objavio oko 300 znanstvenih radova, kongresnih priopćenja te 30-ak knjiga i poglavlja u knjigama, a do sada je citiran gotovo 10.000 puta. Dobitnik je više od 20 međunarodnih nagrada i odličja. Počasni je građanin u pet gradova u Hrvatskoj i inozemstvu.

O njegovom radu i rezultatima su pisali New York Times, USA Today, Chicago Tribune, Hartford Courant, Connecticut Post, Hospital News, News Times, Kleine Zeitung Haaretz, Die Presse, The Wall Street International Magazine, itd. Intenzivno surađuje s dobitnicima Nobelove nagrade, a na njegov poziv njih deset je do sada boravilo u Hrvatskoj.

- Dugo ste se držali van politike, što vas je motiviralo da se kandidirate za predsjednika?

- Već sam nekoliko puta naglasio kako je moj jedini motiv želja da naša Hrvatska bude što bolja i što uspješnija. Čini mi se kako potreba za promjenom na tom tragu, nikada nije bila toliko nužna kao danas. To mi govore tisuće ljudi s kojima sam se družio i razgovarao proteklih mjeseci, a među njima su i brojni Istrijani. To sam i sâm osjetio kada sam krenuo u ovu predizbornu kampanju. Nerijetko se događa da me pitaju: što ti to treba, imaš uspješnu karijeru i posao, a izlažeš se neutemeljenim napadima, prljavštini političkih manipulacija. Međutim, moj odgovor na to uvijek je isti: radi se o mojoj i vašoj domovini. Hrvatska treba promjenu. Hrvatska treba novog predsjednika koji će zaustaviti podjele i jačati zajedništvo. Vjerujem da svatko tko može bilo kako pridonijeti razvoju naše domovine, to mora napraviti. Smatrao sam da na temelju iskustva - i životnog, i poslovnog, i znanstvenog, i političkog, zaista mogu donijeti optimizam, pridonijeti razvoju države, boljoj i sigurnijoj budućnosti naših građana. 

- Kampanja se intenzivirala, kakav daljnji tijek kampanje očekujete?

- Uvijek sam govorio da kampanja treba biti afirmativna i da svaki od kandidata mora građanima pokazati svoj dosadašnji kredibilitet, koji je jamstvo da će biti uspješan predsjednik, no istodobno mora prikazati njegovu viziju budućnosti Hrvatske. Međutim, biti afirmativan ne znači da ću dopustiti neistine, neutemeljene napada niti ću šutke gledati kako se obmanjuje javnost. U tome svakako prednjači Zoran Milanović pa se neću libiti toga da jasno ukazujem na njegove nedosljednosti, kontradiktornosti, diskrepancije između onoga što govori i što radi. Bit ću oštar, ali nikoga neću vrijeđati. Bit ću odlučan, ali nipošto agresivan. Bit ću jasan, ali ne isključiv. I pokazat ću da se može biti kritičan, ali da kritika mora biti utemeljena i argumentirana.

„Živimo u iznimno nestabilnim vremenima kada građani moraju znati da je na poziciji predsjednika stabilan, čvrst lider koji ima sposobnosti, energije i znanja voditi zemlju“

- Nerijetko se čuje kako su predsjednički izbori manje važni zbog ograničenih ovlasti predsjednika. Što mislite o tome?

- Rekao bih da se radi o iznimno važnim izborima. Naime, predsjedničke ovlasti direktno su povezane s vanjskom politikom i vojskom. Dakle, predsjednik izravno utječe na stvaranje i očuvanje i vanjske i unutarnje stabilnosti zemlje. Globalna situacija je sada takva da je ta stabilnost ugrožena. Pa rekao bih da nema čovjeka na svijetu koji ne osjeća tjeskobu, nelagodu pa čak i strah kada gleda što se u svijetu događa. Ratni sukobi su nekoliko stotina kilometara od nas. Živimo u iznimno nestabilnim vremenima kada građani moraju znati da je na poziciji predsjednika stabilan, čvrst lider koji ima sposobnosti, energije i znanja voditi zemlju.

- Prema svim anketama vrlo vjerojatno ulazite u drugi krug. Što po vama čini razliku između vas i Zorana Milanovića. Konkretno, zašto smatrate da bi birači trebali glasovati za vas, a ne za aktualnog predsjednika?

- Kad pogledate posljednjih pet godina i napravite rezime predsjedničkog mandata Zorana Milanovića, što ostaje? Po čemu će ga ljudi pamtiti? Što vama i vašim čitateljima prvo pada na pamet? Svađe, konflikti, sukobi, vrijeđanja. To je njegova ostavština. Gotovo da nema političkog aktera u Hrvatskoj kojeg nije izvrijeđao kada se s njim oko nečega nije složio. To je čovjek koji se voli predstavljati kao liberalan političar, a ponaša se potpuno suprotno. Svoje oponente vrijeđa i diskreditira. On bi najradije bi da oponenata ni nema. U nekim prošlim vremenima političkih neistomišljenika rješavalo se, svi znamo kako. Danas, kada su ta vremena, hvala Bogu, iza nas, rješava ih se vrijeđanjem. Ja sam, s druge strane, čovjek dijaloga i argumenata. Meni je snaga argumenata uvijek bila važnija od argumenta snage političke pozicije. I zato ću razgovarati, surađivati, dijalogom pridonositi rješenjima problema. I moji prvi potezi bit će usmjereni upravo na to da svi, o svim problemima, izazovima, neslaganjima, bez obzira na to kojoj političkoj opciji pripadaju, zajedno sjednu za stol. To je jedino moguće, civilizirano ponašanje. Jednoumlje, i filozofija „bit će kako ja kažem ili nikako“ za mene ne postoji. To je filozofija koja pripada prošlosti totalitarizma. Ja predstavljam budućnost civilizirane i uljuđene Hrvatske.

Ja sam cijelu svoju karijeru proveo radeći i surađujući s inozemnim stručnjacima, gospodarstvenicima, političarima, a osobito blizak sam s Amerikancima. Moja će međunarodna suradnja biti daleko bogatija i konstruktivnija za Hrvatsku. Kada već govorimo o međunarodnoj politici, svjetskim silama i njihovim pripadajućim vrijednostima potpuno je jasno da Hrvatsku želim otvoriti Zapadu i da cijeli svoj rad temeljim na izgradnji Hrvatske budućnosti, dok Zoran Milanović Hrvatsku gura ka Istoku, prošlosti i podjelama.

„Zoran Milanović sramoti Hrvatsku u svijetu, tijekom petogodišnjeg mandata imao je svega nekoliko susreta sa stranim državnicima“

- Što mislite o teoriji da Hrvati ne vole držati sva jaja u istoj košari pa zato radije za predsjednika biraju osobu iz suprotne političke opcije od one koja ima većinu u Saboru i iz koje je premijer?

- Upravo sada imamo takvu situaciju i čemu svjedočimo? Blokadi sustava! Predsjednik na odlasku je doveo do najveće političke krize u povijesti Hrvatske, političkoj nestabilnosti koja je dovela u nekoliko navrata do ustavne krize. Zoran Milanović sramoti Hrvatsku u svijetu. Poljuljao je naše članstvo u NATO-u. Njegov međunarodni ugled, a time i međunarodni ugled Hrvatske, je narušen. Međunarodna zajednica na njega gleda kao na nepredvidljivog i nepouzdanog partnera. Tijekom petogodišnjeg mandata imao je svega nekoliko susreta sa stranim državnicima. Dakle, stvar je u ljudima – ili surađuju ili ne žele surađivati, bez obzira iz koje političke opcije dolaze.

- Kakvog predsjednika po vama Hrvati žele?

- Mislim da je većini Hrvata manje važna stranka koja podržava pojedinog kandidata sve dok tom kandidatu vjeruju da može realizirati ono što propagira. Pritom, u kontekstu predsjedničkih izbora, valja naglasiti da se nijedna ideja ili inicijativa predsjednika ne može ostvariti bez suradnje s Vladom. Predsjednik koji nije spreman na suradnju je potpuno beskoristan. Dakle, gledajući pragmatično, Hrvati koji žele predsjednika s programom i sposobnošću da taj program ostvari, zasigurno neće glas dati nekome tko je nekooperativan. I to više nema veze sa strankama već samo sa sposobnošću čovjeka da razgovara, argumentirano raspravlja i pronalazi rješenja. Mislim da je sve ostalo isprazna retorika u kojoj Zoran Milanović pokušava sebe prikazati kao neku oporbu zaboravljajući da je pet godina bio na poziciji moći i dio vlasti. To što u tih pet godina nije napravio apsolutno ništa, razlog je da ode. 

- Imate iznimno uspješnu, međunarodnu karijeru, osobito u znanosti - kako to namjeravate iskoristiti ako budete izabrani za predsjednika?

- Uspjeh u znanosti i poslovnom svijetu koji sam postigao radom, odricanjem i posvećenošću, pokazatelj je da mi politička funkcija ne treba da bih se realizirao ili ostvario neke vlastite interese. Upravo suprotno, svoje međunarodne veze, poznanstva i prijateljske odnose, stavit ću u službu domovine. Nešto što ću zasigurno ostvariti u svom mandatu jest vratiti Hrvatsku u dobre odnose sa svjetskim silama. A ti dobri odnosi će posljedično rezultirati i gospodarskim suradnjama i znanstvenim i kulturnim i političkim. Hrvatska je od početka samostalnosti stremila tome da bude u društvu zapadnih zemalja, da bude poštovana i uvažavana, da bude zemlja partner. Potrebno je vratiti se na te 'početne postavke' i nakon toga dalje jačati i njegovati te veze. Realno, pa to je i jedna od najvažnijih funkcija predsjednika. Samo se to zaboravilo posljednjih pet godina pa ljudi pogrešno misle da je funkcija predsjednika vrijeđati druge. 

- ⁠Rekli ste da je vaš program za generacije koje dolaze, pa kako biste ga ukratko saželi, koje su najvažnije točke?

- Svjesni smo da je Hrvatska puno napravila, ali da objektivno možemo daleko bolje kako bi naši sugrađani još bolje i kvalitetnije živjeli. Moramo priznati kako je jedan od naših najvećih problema odlazak mladih iz Hrvatske. To je tužno jer imamo svoju državu, članicu Europske unije, u kojoj se živi sve bolje i bolje. Znam da novac nije jedini razlog. Stvar je loše društvene klime i beznađa koje se kontinuirano šire, ali i srozavanja kulture dijaloga, čemu je uvelike pridonio Zoran Milanović u zadnjih pet godina. Dosta je toga! Stvorimo klimu u kojoj će naša djeca htjeti živjeti i  u kojoj će imati jednake prilike za uspjeh bez obzira na svoje podrijetlo ili stranačke preferencije. Izgradimo društvo u kojem će se cijeniti znanje i sposobnost, poštenje i radišnost, a ne veze i laka zarada. Hrvatska mora postati zemlja u koju će se mladi koji su proveli neko vrijeme u zemljama poput Irske i Njemačke, rado vraćati te nam donijeti znanje, iskustvo i kontakte, koji će mijenjati naše institucije i klimu u društvu, kao što su irski iseljenici promijenili Irsku.

Inače, moj program ima četiri osnovne točke koje su proizašle na vrijednostima Republike, Domovine, Države i Zemlje. To su vrijednosti koje su nam svima zajedničke, na kojima je izgrađena Hrvatska. Iz tih vrijednosti proizlaze konkretne, realne i ostvarive ideje i projekti koje ću realizirati u svome mandatu. One uključuju brigu za svakog čovjeka u Hrvatskoj, od mladih do umirovljenika. U programu je istaknuta uloga roditelja s djecom, žena, osoba s invaliditetom, gospodarstvenika, znanstvenika, i drugih, ali i briga o okolišu, razvoju tehnologije, digitalizaciji. Dakle, moramo učiniti sve kako bi generacije koje dolaze iza nas mogle živjeti sigurno i stabilno. Brigom o budućnosti ne smijemo zanemariti prošlost i ne smijemo otežati sadašnjost. Moj je program upravo o tome vodio računa i sve dobro balansirao.

„Istra se razvija bolje, brže i uspješnije u odnosu na ostale dijelove Hrvatske i mislim da može poslužiti kao primjer“

- Često ste u Istri. Samo u protekla dva mjeseca bili ste u Savudriji, Poreču, Puli, Pazinu, Žbadnju, Novigradu, Barbanu, Svetvinčentu, Cerovlju, Labinu… Što vas povezuje s Istrom?

- S Istrom sam povezan i osobno i profesionalno i ovdje se uvijek dobro osjećam jer sam među svojima. Naime, čarima Istre koja privlači turiste iz cijeloga svijeta ni sam ne mogu odoljeti. Prirodne ljepote, gastronomska ponuda, ali prije svega ljudi koji me oduševljavaju svojom ljubaznošću, pristupačnošću, gostoprimstvom. Nije nimalo neobično što je upravo Istra turistički lider naše zemlje. Zapravo, ne samo turistički. Puno toga možemo naučiti od radišnih, otvorenih i vrijednih istarskih ljudi. Istra se razvija bolje, brže i uspješnije u odnosu na ostale dijelove Hrvatske i mislim da može poslužiti kao primjer. Po mom sudu, svaki segment društvenog razvoja ovisi o tome koliko je razvijeno obrazovanje. I upravo me obrazovanje i profesionalno povezuje s Istrom jer sam kao ministar sudjelovao u osnivanju Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli. Na to sam iznimno ponosan. Gledajući to Sveučilište danas, koje pohađa sve više studenata, izgrađen Studentski dom, razvoj znanosti na fakultetima Sveučilišta, sve to čini me neizmjerno sretnim i ponosnim. Kada se ulaže u obrazovanje, sve drugo će se razvijati brže i lakše. Kao ministar na tome sam uvijek inzistirao. I očigledno, nisam pogriješio.

- Kako doživljavate Istru?

- Doživljavam je prije svega kroz ljude. Snaga i odlučnost istarskog čovjeka je nevjerojatna. Sjetimo se samo jednog podatka - tijekom Domovinskog rata, odaziv na mobilizaciju bio je najveći u Hrvatskoj. Istru obilježavaju vrijednosti koje se reflektiraju na ovdašnjim ljudima, a to su radišnost, posvećenost ciljevima, progresivnost u razmišljanju i djelovanju, okrenutost budućnosti i zapadnoeuropskim politikama. Zapravo, sve ono što i sâm cijenim i njegujem. Upravo zbog toga s ljudima u Istri osjećam nevjerojatnu povezanost i bliskost. Već sam rekao da mi se čini kao da je Istra ispred svoga vremena. Ponekad to i meni govore pa izgleda da nam je i to zajedničko. Tijekom putovanja i susreta s međunarodnim suradnicima, mnogi mi oduševljeno pričaju o svojim ljetovanjima u Istri. Vole naše more, naše prirodne ljepote, a Istra im se uvijek čini sličnom zapadnoeuropskim zemljama. Naravno, kada čujem toliko pohvala na račun Istre, uvijek se ozarim od sreće.

„Milanović je tražio ukidanje županija, među njima i Istarske koja predstavlja iznimno važan korak u čuvanju istarskog identiteta“

- I Zoran Milanović je često u Istri.

- Rastužilo me je kad sam dobio podatke da Zoran Milanović tijekom svog mandata nije  realizirao niti jedan projekt u Istri. Gotovo je nevjerojatno za čuti da je Milanović tražio i ukidanje županija, među njima i Istarske županije koja predstavlja iznimno važan korak u čuvanju istarskog identiteta.

Podjednako je nevjerojatno čitati u medijima da je izgradnja punog profila istarskog ipsilona bila je glavna prepreka predizbornoj suradnji SDP-a i IDS-a. IDS je, naime, tražio da se ispoštuje koalicijski sporazum Kukuriku koalicije kojim je definiran nastavak izgradnje Ipsilona. No, Zoran Milanović je to odbio uz tvrdnju da za to nema novca. Projekt je uspješno realiziran tek smjenom Milanovićeve Vlade. Svađe i konflikti prate Milanovića tijekom cijele njegove političke karijere, a rezultiraju ne samo usporavanjem razvoja već i nazadovanjem: i prometnim i gospodarskim i civilizacijskim i moralnim.

Danas smo svjedoci da je Vlada Andreja Plenkovića realizirala neke od najznačajnijih projekta u povijesti Istre, poput dovršetka izgradnje istarskog Ipsilona i nakon 43 godine otvaranje druge cijevi tunela Učka. Od 2016. godine samo za taj projekt investirano je više od 600 milijuna eura. Uz Sveučilište u Puli koje je izgrađeno tijekom mog ministarskog mandata, posebno naglašavam izgradnju nove Opće bolnice u Puli čije je gradnja trajala šest godina, a čija je vrijednost 110 milijuna eura.

Nedavno sam bio u Poreču, gdje sam se susreo s gradonačelnikom i s velikom radošću sam se sjetio perioda kad smo zajedno gradili sportsku dvoranu Žatika, koju smo otvorili za potrebe Svjetskog prvenstva u rukometu 2009. Sjajno je da se u Istri planiraju nove investicije poput povezivanja istočnog djela Istre s istarskim Ipsilonom, modernizacije istarske željeznice...

- Kako vidite budućnost Istre?

- I u budućnosti Istru vidim kao predvodnicu napretka, razvoja i uspjeha. I zaista ima sve preduvjete da bude lider u brojnim segmentima razvoja. Budućnost Istre treba biti obilježena daljnjim razvojem i ulaganjem koje Vlada planira. U planu je revitalizacija Hrvatske željeznice u Istri koja započinje već iduće godine, a kojom će dolazak turista u Istru, ali i mobilnost samih Istrana biti brža, učinkovitija, bolja. A znamo da će se to manifestirati i na razvoj gospodarstva ove regije.

Uz sve to, Istra će postati i lider u provođenju zelenih politika i održivoga razvoja jer će vlakovi biti ekološki, odnosno baterijski. To će zasigurno utjecati na međunarodnu reputaciju Istre i još više pridonijeti njezinom dobrom glasu u zapadnoeuropskim zemljama. Istra će se razvijati i u predvodnicu sporta, rekreacije i zdravoga života. Sve to čini Istru ne samo poželjnom turističkom destinacijom već i savršenim mjestom za život. Zapravo, mogu reći da je u Istru već stigla budućnost. Istra je Zapadna Europa Hrvatske – rekao je Dragan Primorac za razgovoru za Istarski.hr.