Rekonstrukcija barokne palače Califfi potrajat će puno duže od planirane tri godine

Za razliku od Poreča i Pule na nekadašnjem otoku zbijena povijesna jezgra Rovinja nije puno arheološki istraživana. Tek 1998. godine, tijekom postavljanja nove kanalizacije, na Trgu Matteoti, pred gradskom vijećnicom, pronađena je nekropola iz brončanog doba. Nedavna istraživanja prilikom popločavanja platoa oko crkve sv. Eufemije rekonstruirala su razvoj Rovinja kao grada osnovanog u četvrtom stoljeću na otoku.

Najnovija istraživanja, vezana uz rekonstrukciju barokne palače Califfi, u kojoj je smješten Muzej Grada Rovinja, te opločavanje središnjeg gradskog trga, pokazala su živi puls Rovinja u vremenima kada je s 15 tisuća stanovnika, razvijenim brodarstvom, brodogradnjom, ribarstvom i preradom ribe, poljoprivredom i kamenorezačkom djelatnosti bio najveći grad na istočnoj obali Jadrana od Trsta do Dubrovnika.

Arheološka istraživanja su nedavno predstavljena na izložbi i sada samo predstoji pronalaženja koncepta kako ga predstaviti brojnim posjetiteljima, posebno najbrojnijim turistima. Istodobno, u zgradi se obavljaju složeni radovi razotkrivanja oslika na unutrašnjim zidovima, prvenstveno na drugom katu, gdje se nalazio piano nobile - dnevni boravak bogate plemićke obitelji Califfi.

Od antike do polovice 19. stoljeća

„Do sada obavljenim arheološkim i konzervatorskim radovima možemo rekonstruirati povijesni razvoj Rovinja, od antike pa do izgradnje palače Califfi s kraja 17. stoljeća, a sada otkrivanjem zidnih oslika na drugom katu pratimo drugo povijesno razdoblje zgrade od kraja 18. do polovice 19. stoljeća“, kaže ravnateljica Muzeja Vilma Bartolić.

Vrijeme nastanka oslika utvrđuje se slanjem slojeve boja na laboratorijske analize, pa je tako utvrđeno da se ispod sloja bijele vapnene boje na zidovima nalaze četiri sloja oslika nastalih u tom razdoblju.

„Sva ova istraživanja vezana su uz neophodnu rekonstrukciju palače Califfi koju nagriza kapilarna vlaga sa nasipa mora na kojima je izgrađena, dotrajalog krova i ostalih građevnih konstrukcija. U tom smislu još 2019. godine napravljena su sondažna istraživanja unutrašnjeg i vanjskog djela zgrade. Sondaže su pokazale da zgradu prije rekonstrukcije treba detaljnije istražiti“, objašnjava Vilma Bartolić.

Arheološka istraživanja u prizemlju zgrade, koje je provodio Hrvatski restauratorski zavod (HRZ), Odjel za kopnenu arheologiju iz Juršići, pod vodstvom Josipa Višnjića, odvijala su se 2021. i 2022. godine. Konzervatorsko-restauratorski radovi na zidnim oslicima, koje također vodi HRZ, Odjel za zidno slikarstvo i mozaik iz Rijeke, predvođen Larom Kereš, započeli su prije toga i za sada se zbog kompleksnih postupaka ne zna do kada će se dovršiti. Jedino je sigurno da će se od prvotnih planiranih tri, iduće 2025. ući u petu godinu od kada je Muzej zatvoren.

Filigransko otkrivanje oslika

Promatrajući filigransko otkrivanje oslika može se reći da je toliko minuciozno, da se, zbog moguće pogrešnog 'skidanja' brojnih slojeva boje ne može ubrzati.

„Sa zidova i sa stropova skidaju se recentni slojevi uglavnom bijele boje. Ispod tih debelih slojeva boje, nastajalih kroz vrijeme, otkriveni su zidni oslici koji su puno stariji, a datiraju s kraja 18. i s prve polovice 19. stoljeća. Radi se zapravo o oslicima koji su nastali u vrijeme dok je u ovoj palači živjela obitelj Califfi. To je bio jedan prostor u kojem su oni živjeli, dakle stambena arhitektura, i oni su taj prostor koristili prema svojim potrebama te su ga mijenjali“, objašnjava nam Vilma Bartolić pokazujući nam rezultate dosadašnjih radova i nastavlja:

„Naravno da svi ti zidni oslici nisu iste kvalitete, neki su umjetnički vrijedni, neki su manje vrijedni, neki zanimljiviji, neki lošije očuvani. Kada se zidovi očiste od ovih recentnih slojeva, tada ćemo imati jednu kompletnu sliku o tome kako su izgledali ti povijesni, odnosno ovi originalni oslici iz 18. i 19. stoljeća i onda će se trebati odlučiti koji će se od tih slojeva oslika prezentirati javnosti.“

Panorama Bala

Pokazuje nam prozorsku nišu koja je prikazana iluzionistički u perspektivi i kroz nju je divna vizura, pogled na Bale. Riječ je o osliku koji je dobro sačuvan, vrlo kvalitetan i umjetnički vrlo zanimljivi i vrijedan rad.

U ovoj istoj prostoriji imamo oslike na stropu, a kad ih recimo usporedimo s ovim pogledom na Bale, vidimo da oni pripadaju jednom drugom i vremenskom razdoblju i likovno su potpuno drugačije izrađeni.

„Na stropu se, baš na tim dijelovima, mogu vidjeti dva sloja koji su jedan na drugome. Na nekim dijelovima su restauratori ostavili više slojeva oslika koji su jedan pored drugoga, tako da se zapravo tu, na jednom malenom kvadratu, može vidjeti cijela ta povijest, kako su se mijenjali oslici, kako su se mijenjali slojevi boje, što nas zapravo upućuje na to kako su se prostorije, u kojem periodu u povijesti mijenjale. Naravno da ne postoji niti jedan sloj oslika koji je sačuvan u potpunosti kroz cijeli prostor i kroz stropove“, ističe Bartolić

Muzej se širi na 'žutu' zgradu

Inače, prostori muzeja dijelom s 'roza' palače Califfi dijelom ulaze i u 'žutu', Doma kulture, koju u najvećem dijelu koristi Pučko otvoreno učilište. Budući da Muzej ima puno građe u deponijima, a manjak prostora za njihovo izlaganja planirano je da se širi i na neke dijelove koje sada koristi Pučko učilište, ali i na market Konzuma u prizemlju. O tome se sada prikuplja dokumentacija kako bi se krenula izrada projekta.

Trenutno se radi na pripremi izgradnji manje zgrade u poslovnoj zoni Gripole-Spinè, gdje će se smjestiti jedna od najvećih hrvatskih zbirki likovnih radova suvremene umjetnosti i drugi arheološki i etnografski artefakti. Tako će se osloboditi prostori muzeja koje valja renovirati. Nakon bi se sve slike i sav deponirani materijal koji se nalazi u palači Califfi mogao prenijeti u gradski depo, onda u svojoj ukupnosti isprazniti i tek onda pristupiti cjelovitim radovima. Dakle, radovi na palači Califfi će potrajati jer je riječ o vrlo zahtjevnom projektu.

Muzej radi punim intenzitetom

„U međuvremenu u Muzeju se sređuje i popisuje građa. Radi se na temeljitom popisivanju i atributiranju zbirki, na izradi popisa imovine i depoa po drugim lokacijama. Svi odjeli su u pogonu kako bi se Muzej organizirao prama uputama inspekcije Ministarstva kulture i uvjeravam vas da je projekt pod potpunom kontrolom“, zaključuje Vilma Bartolić.

Koliko je god moguće Muzej održava i svoj primarni program predstavljanja kulturne baštine svojim sugrađanima i posjetiteljima Rovinja. Tako je nakon siječanjske Noći muzeja tijekom veljače u gradskom Multimedijalnom centru (MMC) priređena velika izložba 'Papirnati svjedoci prošlih vremena', kojom je obilježeno 70 godina djelovanja Muzeja. Potom je u travnju u MMC-u predstavljena monografija posvećena jednom od najvećih likovnih umjetnika Rovinja Egidiju Budicinu.

Uz Dan Grada u rujnu su u Muzeju postavljene dvije velike izložbe, o rezultatima arheoloških istraživanja i bogatoj likovnoj građi. Dani europske baštine obilježeni su izlaganje dijela etnografske zbirke s Dalekog istoka, Afrike, Sjeverne Amerike i Oceanije. Uz to, uz prethodni dogovor omogućeno je razgledavanje otkrivanih oslika.