RANDMANI BUŽE OD 6 DO 8 POSTO Maslinari misle da ih prerađivači varaju pa neke ture odvoze na druga mjesta

Maslinari, kojih je sve više, neugodno su iznenađeni ovogodišnjim randmanom maslinovih ulja, posebno buže. U uljari Nono Remiđo, na pola puta između Rovinja i Bala kažu da su randmani ispod prosjeka, najgori od kada radi uljara.

„Generalno, ove je godine proizvedeno najmanje malina, a randmani su raznoliki i kreću se od šest do 16 posto, koliko daje istarska bjelica. Najmanji postotak ulja daje najraširenija sorta maslina u Istri buža od šest do osam. leccino ove godine 'baca' desetak kilograma ulja na sto kilograma maslina. Najizdašnija je tradicionalno istarska bjelica“, kaže nam Mateas Bulić, kojeg smo zatekli u postrojenju uljare.

Marija Virkez, koja vodi logistiku uljare, precizno nam je dala usporedbe ovogodišnje kampanje prerade maslina sa prethodnim godinama:

Ekstremni randman 5,5 posto

„Od posljednje tri godine ova je ekstremna. Imamo slučaj da je buža dala tek 5,5 posto ulja na 100 kilograma. Ako se u obzir uzmu sve količine prerađenih maslina prosječni randman je 2022. godine 14,5 kilograma. Prošle godine buže su prosječno davale devet kilograma, ove godine još i manje. Za utjehu ovogodišnja su ulja aromatična, dok je prošle godine u rujnu bila toliko navala maslinine muhe da su masline bile crvljive, s kod onih koje su brane kasnije su se već raspadale, rekla nam je Marije Virkez.

U uljari smo susreli maslinare iz Galižane i Vodnjana, koji imaju najviše uljara. Sa ubranim maslinama došli su provjeriti da li ovdje više 'bacaju'. Naime, među maslinarima se mogu čuti i teorije zavjere da se prerađivači dogovaraju i da višak zadrže za sebe. Sandi Chiavalon, najpoznatiji istarski maslinar, kaže da prije donošenja maslina na predaju trebaju provjeriti da li su zrele.

Šuplja teorija zavjere

„Najjednostavnije je probati da li se pulpa odvaja od koštice. Nama nikako nije u interesu da varamo maslinare jer time gubimo klijente. Mi ih stoga stalno pojedinačno upozoravamo da bužu beru kasnije, posebno mali maslinari, ali kažu da se boje kiša pa nas ne slušaju“, kaže Sandi Chiavalon.

Za stručno mišljenje obratili smo se znanstvenici Ivani Dminić Rojnić, pročelnici Poljoprivrednog odjela u Poreču Veleučilišta u Rijeci, specijaliziranog za mediteranske kulture. Ona živi na stanciji Šarižol kraj Rovinja. Obitelj Rojnić ima vlastiti maslinik i ne njemu vrši motrenja te šalje preporuke za rovinjske maslinare koji su uključeni u udrugu poljoprivrednika Agrorovinj.

Temperature kao u Tunisu

„Ove je godine jedan od najvećih ekstrema od kada motrimo stanje maslinika. U vrijeme cvata masline padale su kiše koje su ispirale pelud pa su mnogi maslinici ostali bez plodova. Ljeti je nastupila suša sa temperaturama od 35 stupnjeva Celzija, sličnom onima u Tunisu gdje se gaje druge autohtone sorte. Plodovi maslina koje nisu navodnjavane toliko su se smežurali da su se dijelom sušila i opadala ili se nisu uspjeli oporaviti“, kaže Ivana Dminić Rojnić i dodaje:

„Po našim istraživanjima došlo je do preskakanja fenofaze zriobe plodova. Zbog klimatskih promjera zrioba istarske bjelice i leccina je dospijevala u ovo vrijeme, a buže nešto kasnije. Međutim, zbog obilnih jesenskih kiša plodovi su toliko nabubrili da je u njima veliki postotak vode. Nekad su se masline brale kada su se počele smežurati. Budući da je anticiklona stabilna, pa se do kraja idućeg tjedna na očekuju kiše, preporučujemo da se najprije beru istarska bjelica, leccino, rošinjola, buža puntoža i ostale koje su sazrele, a da se sa bužom pričeka“, kaže Ivana Dminić Rojnić.

Nedozrele masline

Iako i Savjetodavna služba Ministarstva poljoprivrede preporučuje da se masline ne beru prije nego trećina dobije tamnu, druga ljubičastu a treća zelenu boju. Nekad su udarni dani za branje maslina bili Dan Republike 29. studenoga, kada je već bilo nekoliko mrazeva pa je voda bila istjerana iz ploda. Potpuno crne masline davale su randmane preko dvadeset, a kasnije berbe, a bralo se i u prosincu, čak do 25 litara.

Stariji se sjećaju da ih je zbog hladnoće hvatala zanoktica, pa su dlanove zagrijavali uz vatru, a sada se bere u kratkim rukavima. Zbog klimatskih promjena masline sada dospijevaju ranije, ali ih ne bi trebalo brati zelene. Za velike maslinare, koji izlaze na tržište, to se može i razumjeti jer im je teško naći radnu snagu, pa beru nekoliko sedmica, to se može i razumjeti. Međutim, za one koji uzgajaju za vlastite potrebe, pa imaju od 40 do 60 stabala, dobro bi bilo da sačekaju kako bi dobili više ulja.

Neprirodno vrijeme sa visokim temperaturama od preko 20 stupnjeva i postotkom vlage preko 90 posto donosi nove nevolje maslinarima. Naime, masline bujaju kao da su u proljeću, pa smo i o tome zatražili mišljenje Ivane Dminić Rojnić.

Idealni uvjeti za gljivične infekcije

Trenutno prevladavaju idealni uvjeti za infekcije maslina gljivičnim i bakterijskim bolestima, posebno za paunovo oko, olovnu bolest i rak masline.

„Kako je berba kod većine pri kraju ili je već završila, obavezno bi trebalo u narednom periodu izvršiti zaštitu masline jer su već detektirane infekcije paunovim okom koje se očituju u iduće proljeće otpadanjem listova“, kaže Dminić Rojnić i nastavlja:

„U ovom periodu mogu se koristiti za dezinfekciju i zaštitu od bolesti preventivni kontaktni bakreni preparati samostalno ili u kombinaciji te sistemičnim pripravcima koji djeluju na već zaraženo lišće. U škropivo se može dodati i neki od biostimulatora za bolji oporavak biljke nakon berbe i prisutnih infekcija. Bakrena sredstva smiju se koristiti pri temperaturama višim od 10 stupnjeva jer pri nižim temperaturama i pri vlažnom vremenu mogu izazvati fitotoksičnost u obliku otpadanja listova, što nepovoljno utječe na formiranje generativnih organa za iduću godinu. Također ako se zareda kišovito vrijeme zaštitu treba ponoviti nakon 20-ak dana“, preporučuje Dminić Rojnić.

Dodaje da treba voditi računa i o jesenskoj gnojidbi, naročito kod stabala koja su obilno rodila. Naglasak treba dati organskim gnojivima, stajski ili peletiran, uz dodatak fosfora ili umjetna NPK gnojiva s naglaskom na fosfor. Dodaje da gnojiva obavezno treba unijeti plitko u tlo.