Zoričić: Pula je bila poseban grad i u Jugoslaviji. Rašula: Do hrvatskog državljanstva Srbi mogu i sklapanjem braka

Brojne su veze između Istre i Srbije, od srpske manjine koja živi ovdje preko radnika iz Srbije u istarskom turizmu pa do sve većeg broja gostiju koji na Poluotok stižu iz "komšiluka".

Jednom prilikom je automobil pulskih registracija zapeo na naplatnim kućicama trgovačkog centra Ušće u Beogradu (vozač zagubio tiket), kad se zaustavio Beograđanin srednjih godina i poručio putnicima u tom vozilu da žive u - naljepšem komadu zemlje na svijetu.

Potvrda da ima neka kemija između Srbije i Istre došla je i ovih dana, kad je beogradski portal Mondo objavio malu ali znakovitu anketu među mladima u Srbiji. Pitanje je bilo da nabroje pet gradova u Hrvatskoj i svi redom, ali doslovno svi, spomenuli su Pulu. Rijeka je, na primjer, spomenuta samo jednom, a mladi Beograđani sjetili su se i Rovinja. 

"Mislim da je to zbog svjetskih koncerata koji se ljeti održavaju u našem gradu, filmskog festivala i mora. Pula je atraktivan grad, ovdje ima puno događaja, ali i u vrijeme Jugoslavije bila je prepoznatljiva i posebna", kaže gradonačelnik Pule Filip Zoričić na ovu temu. 

U Puli živi mnogo Srba koji imaju i svog predstavnika u ovdašnjem Gradskom vijeću, Milana Rašulu. Stjecajem okolnosti, Rašula je postao izuzetno važan vijećnik jer bez njega aktualna Zoričićeva uprava nema natpolovičnu većinu. U obzir treba uzeti i da su Srbi autori trenutačno najvećeg projekta u Puli, izgradnje hotela s pet zvjezdica na Valkanama. Ali, o toj teškoj temi nećemo ovaj put. 

Rašula kaže da je njegov prvi dojam, odnosno utisak, da Pula popularnost preko istočne granice duguje tome što je grad rock and rolla. 

"Ovdje ima dosta događaja, koncerata, manifestacija. Drugo, u Puli radi puno mladih iz Srbije, posebno posljednjih nekoliko godina, a i prije su dolazili. Vjerovatno je ukupna pulska atmosfera doprinijela tome da za naš grad dobro znaju u Srbiji", kaže Rašula. 

Bilo kako bilo, Puljanima je ugodno čuti da je njihov grad, barem kad se mlade Srbe pita, uz Zagreb najpoznatiji u zemlji. A kad je riječ o mladim Srbima, njih u Puli doista ne nedostaje. Zapravo, postalo je prilično teško pronaći lokal u ovom gradu a da tamo ne radi barem netko iz susjedstva, a često je i cijela postava, od kuhara do konobara.

"Koliko znam, dosta njih se i vraća, znači nisu došli samo na jednu sezonu. Očito ostave dobar utisak, imaju kvalitet rada, a mnogi od njih razmišljaju i da tu puste korijene", kaže Rašula.

Ono što je problem su dokumenti. Kako kaže Rašula, radnike iz Srbije ovdje uvijek kači radna dozvola, koju produžuju svake godine, sve dok ne dobiju status stalno naseljenog stranca. Tek nakon osam godina mogu aplicirati za hrvatsko državljanstvo. 

"Hrvatska je EU, Srbima je to ulazak u Europu. Znamo da je tamo autoritarna vlast, što nikako ne odgovara mladima koji su skloni liberalnijim načinima života. Pula im je i zbog toga zanimjiva, i ne samo Pula nego recimo i Rovinj i drugi istarski gradovi. Odavde u Srbiju uvijek odlazi pozitivan feedback", kaže Rašula.

Srbi u Pulu ne dolaze samo iz Beograda, već često iz manjih mjesta poput Vranja i Leskovca. Potvrđuje to i Rašula, pojasnivši da je u tom slučaju razlika u plaći koju mogu dobiti ovdje i kući još veća.

"Kada mladi dođu u Istru i vide kako stvari funkcioniraju, pokušavaju ostati na duži period", kaže Rašula. 

Pojašnjava da je za dobivanje državljanstva, osim proteka osam godina, potrebna i diskrecijska odluka Ministarstvo unutarnjih poslova.

"Oni prikupljaju podatke i valoriziraju kako se tko ponašao, je li bilo nekih problema, i onda temeljem toga donose odluku", kaže Rašula.

Srećom, postoji i drugi put do državljanstva...

"Drugi modus je sklapanje braka s nekim iz Hrvatske. U tom slučaju dobivaš boravak na 5 godina, a kasnije možeš tražiti i državljanstvo", zaključuje naš sugovornik.

Takvih slučajeva već ima, a bit će ih, vjerojatno, sve više. Bratstvo i jedinstvo 21. stoljeća!