Znanstvenica iz Rovinja otkriva do kada će trajati 'cvjetanje' mora

Ribari koji love sitnu plavu ribu pred zapadnom obalom Istre kažu da ih sve više ometaju nakupine nastale pojavom zvanom 'cvjetanje mora'. Sluzave nakupine se naime hvataju za mreže plivarice kojima noću okružuju srdele i inćune za koje u ovo doba godine počinje puna sezona u ovom akvatoriju.

„Noću, kada tražimo ribu ehosonderima najviše moramo paziti da li na tom području ima većih količina nakupina. Stalno smo u kontaktu sa kolegama ribarima i odlazimo na područja gdje ih trenutno nema. Zadnjih noći je to bila obala pred sjevernim dijelom Istre“, kaže Bruno Venier, čija obitelj radi sa posljednja dva broda plivaričara od nekadašnjih 14 lociranih u Rovinju.

Znanstvenici rovinjskog Centra za istraživanje mora (CIM) Instituta Ruđer Bošković, čija je zgrada locirana u uvali Valdibora, preko puta ribarske luke, desetljećima prate ovu pojavu, a njome su se najviše bavili pok. Danilo Deggobis i kasnije Tamara Đakovac. Dugogodišnjim promatranjem i izučavanjem utvrdili su da se radi o prirodnoj pojavi do koje dolazi kada u godinama smanjene dinamike mora, kao što je to bilo u lipnju, kada su oslabile morske struje a temperatura morske vode digla ne nezabilježenih 30 stupnjeva.

Prema istraživanjima CIM-a može se utvrditi da na našem području razvoju ovog fenomena pridonosi pojačani utjecaj rijeke Po što se bilježi mjerenjima koje se obavljaju istraživačkim brodom Vila Velebita a posljednjih godine na oceanografskim plutačama ispred Rovinja u pravcu rijeke Po, gdje je izmjeren rekordno niski salinitet ovog proljeća. Satelitskim istraživanjima bilježi se i rasprostranjenost i kretanje fenomena na razini cijelog sjevernog Jadrana.

Fenomen je zabilježen 1989., 1991., 1997., 2000. 2002. i 2004.

Kakvo je trenutno stanje pitali smo Danielu Marić Pfannkuchen, znanstvenicu CIM-a.

„Ove godine osim nas u CIM-u pojavu sluzavih nakupina su početkom lipnja zabilježili i kolege iz Morske Biološke Postaje u Piranu, a tjedan dana kasnije i na Institutima u Trstu (OGS, Area Protteta di Miramare) kada su sluzavi agregati stigli i u Tršćanski zaljev a nešto kasnije sve do Ancone. U slovenskom jeziku se fenomen naziva 'sluzenje mora', Talijani koriste termin 'mucillagini' (sluz), a kod nas pomalo zbunjujući izraz 'cvjetanje mora'. Povremena hiperprodukcija sluzavih agregata nije novost u sjevernom Jadranu. Prvi zapisi potječu iz 1729. godine kada je fenomen prvi put opisan kao 'mare sporcho' (prljavo more). Intenzivnija istraživanja ovog fenomena započela su tek nakon 1988. godine kada su sluzave nakupine bile vrlo izražene i prisutne u Sjevernom Jadranu. Fenomen je zabilježen 1989., 1991., 1997., 2000. 2002. i 2004. Sluzave nakupine mogu biti raznih boja, oblika i veličina. Obično se počnu nakupljati u dubljim slojevima a zatim isplivaju, najčešće zbog mjehurića plina zarobljenih u sluzi, koji ih izdižu na površinu. Vjetrovi i površinske struje ih tijekom dana najčešće nose prema obali, gdje se nakupljaju, uglavnom u zatvorenim uvalama, lukama i plažama“, kaže Marić Pfannkuchen.

Ističe da pojava može trajati od nekoliko tjedana do tri mjeseca. Obično počinje oko sredine lipnja ili početkom srpnja, a završava u sredini srpnja ili potkraj kolovoza, iznimno u rujnu. U prvoj fazi 'cvjetanja mora' stvaraju se slojevi sluzavih nakupina ispod površine mora, koje potom isplivaju u obliku fronti dugih više kilometara, a širokih na desetke metara. Osim što su neugodna izgleda, sluzave nakupine u dodiru s kožom nisu opasne. Sastoje se od polisaharida, spojeva sličnih škrobu, te od planktonskih organizama i prirodnih organskih tvari koje se u njima zadržavaju ili stvaraju.

„Uz amorfnu želatinoznu masu, sluz uključuje široku lepezu živih i neživih čestica koje se na nju uhvate, fitoplanktona, zooplanktona i njihovih izlučevina, ličinki i jajašca drugih životinja, razne čestice i ostatke biljnih i životinjskih, bakterije, pelud, ciste i mineralne čestice iz morskih sedimenata i kopnenog podrijetla. A kad se skupe uz obalu u sluzi često vidimo i komade plastike i drugog otpada. Ponekad mogu izazvati iritaciju na koži zbog tvrdih čestica, kostura organizama ili čestice sedimenta kod izrazito osjetljivih ljudi. Puno negativnije utječu na organizme koji žive pričvršćeni za morsko dno ili na sporije pokretne životinje jer se iz te sluzi ne mogu povući a prilikom raspadanja agregata dolazi do trošenja kisika u dubokim slojevima i povremene hipoksije. Zbog velike količine sluzi disanje im može biti otežano ili onesposobljeno što može dovesti do smrti morskih organizama, kaže Daniela Marić Pffannkuchen.

„Ribari mogu očekivati poteškoće u svom radu i smetnje na svojim alatima. Nažalost ne možemo predvidjeti trajanje fenomena, ono ovisi o vremenskim prilikama i cirkulaciji u području sjevernog Jadrana. Pretpostavlja se da bi jača bura i maestral pomogli da fenomen prije završi. Fenomen se ne događa samo u Jadranu nego i u drugim dijelovima Sredozemlja i nekim svjetskim morima. Nedavno, u proljeće i ljeto 2021. i 2022. godine dugo se zadržao u Mramornom moru kod Turske“, zaključuje Marić Pffannkuchen.

Romantičari koji vole noćno kupanje mogu promatrati fenomen bio luminiscencije u sluzavim agregatima nakupljenim na površini. Ako bacamo kamenčiće u more noću primijetit ćemo plavo-ljubičasti odsjaj, a sličan efekt se pojavljuje i na tijelu nakon izlaska iz mora. Idealno za selfie s mora. Fenomen oslobađanja svjetla čest je kod raznih morskih organizama, ali ga ljudi najčešće otkrivaju zbog mikroskopski malih fitoplanktonskih organizama.