Knjiga o dva tisućljeća isprepletenih sudbina ljudi i brodova

Odavno je već napisano kako brodovi kao i ljudi imaju svoju sudbinu. Vrlo često su te sudbine (i njihov kraj) neumoljivo predvidljive, no ponekad život piše neočekivane stranice. Pomerska lučica Puč  bila je ciljana emocionalna kulisa za promociju knjige A mari ad astra, povjesničara Andreja Badera o tradicijskim brodicama Istre u posljednjih 2000 godina.

Inicijalna ideja o stvaranju knjige vezana je uz mještanina Pomera Roberta Cukona i njegov potresni istodobni gubitak oca i brodice (guca) 1971. godine, te pronalazak istog plovila (koje je postalo sinonim djetinje sreće i duše obitelji) 2017. godine u Fažani. Upravo ta potraga gotovo epskih razmjera, sidrište je oko kojeg se plete ribarska mreža u 20 poglavlja knjige - A mari ad astra (Od mora do zvijezda). Rekonstruirati registar brodica odvažna je nakana, koja je tražila objedinjavanje povijesnih pisanih i likovnih izvora. No, ono što je intrigantna novost je korištenje srednjovjekovnih grafita brodica pri dekodiranju čime su brodili srednjovjekovni žitelji Istre. Medievalni vjernik, koji permanentno zbog prirode svog posla odlazi na more, želi potvrditi Božju ili svečevu dobrotu te kroz okamenjenu, urezanu „molitvu“-grafiti traži naklonost i zaštitu u potencijalnim ili budućim opasnostima.

No, nije to samo knjiga o brodovima, kroz stranice monografije saznajemo da su Uskoci nakon napada i pljačke Rovinja 1597. godine došli u Puli i na gradskom trgu zaigrali nogomet, otkrivamo kako je premanturska obitelj Jurašin koncem 17. stoljeća u sukobu s tamnoputim gusarima uspješno odbila njihov napad, te i danas njihovi potomci imaju srebrnjak koji su im tada otuđili.

Auditoriju su se obratili načelnik Općine Medulin Ivan Kirac kao nositelj projekta i nakladnik, Robert Cukon stručni savjetnik na knjizi, recenzentica dr. Ita Praničević-Borovac povjesničarka umjetnosti koja je za ovu priliku došla iz Splita, te sam autor. Promociju je na iznenađenje svih počastila kantautorica, promotorica glazbene i kulturne baštine Istre Elis Lovrić „izronivši“ iz guca i otpjevavši najstariju poznatu pjesmu na svijetu koju je Grk Seikilos napisao kao epitaf za svoju suprugu. Promociju je šarmantno vodila Nina Žifuć. Grafički urednik knjige je Dražen Tomić, dok je lektorica Nives Franić. (Milan Pavlović)