Bivši menadžerski car pulske Arene danas živi na rubu siromaštva
Menadžerski car pulske Arene. Tako su mediji tepali Bashkimu Shehuu, organizatoru Histria festivala, koji je ugošćavao najveće svjetske glazbene zvijezde. Danas je Shehu, koji od 1990. živi u Puli, na rubu bankrota.
Početkom tjedna održano je pripremno ročište na Općinskom sudu u Puli radi otvaranja postupka stečaja potrošača, to jest Bashkima Shehua. Dugovi koji su ostali iza glamuroznog festivala očito su bili veliki. Sam Shehu je u medijima lani izjavio da ga je Elton John koštao svega što je imao i što je trebao imati u životu. Podsjetimo da je svjetska pop zvijezda Elton John nastupio u pulskoj Areni na otvaranju 10. Histria festivala 2009. godine. Bio je to njegov prvi nastup u Hrvatskoj.
Ako je suditi prema onome što je Shehu izjavio na pulskom sudu, izgleda da je morao prodati svu svoju imovinu da bi zatvorio samo dio dugovanja koji je ostao od festivala. To djeluje prilično nestvarno kada se pogleda kakva je sve imena Shehu doveo u Pulu i Istru. Tako su zahvaljujući njemu u pulskoj Areni među ostalima nastupili tenori José Carreras, Plácido Domingo i Luciano Pavarotti, dirigenti Zubin Mehta i Riccardo Muti, pop zvijezde Jovanotti, Jamiroquai, Anastacia, zatim slavni španjolski gitarist Paco de Lucía, da ne govorimo o Izraelskoj filharmoniji i izvedbama vodećih svjetskih baletnih kuća.
Živi od 750 eura mjesečne mirovine
Danas Shehu, kompozitor s međunarodnim ugledom i osnivač te prvi dekan Muzičke akademije u Puli, na sudu izjavljuje da živi od 750 eura mjesečne mirovine. Prima i dodatnu mirovinu iz BiH u visini od 15 eura mjesečno te dobiva 150 eura godišnje od, kako se navodi u predmetu, Saveza kompozitora RH (pretpostavljamo da je riječ o Hrvatskom društvu skladatelja, op. n.). Od imovine mu, kaže, nije ostalo ništa. Imao je, podsjeća, poslovne prostore u samom središtu Pule, ali ih je, tvrdi, prodao, a novac od prodaje utrošio za potrebe Histria festivala.
„Koristim automobil Renault Clio u vlasništvu svog sina. U zadnjih pet do deset godina nisam imao u vlasništvu nikakvo vozilo. Prije 25 godina imao sam u vlasništvu manji brod, brodicu, ali sada nemam ništa u vlasništvu. Nemam dionica. Nemam udjele ni u kakvim firmama. Ne vodim više nikakve festivale. Znaju me pozvati moji bivši studenti ili kolege oko savjeta vezano uz organiziranje festivala, ali bez ikakvih naknada. Od dugovanja imam kredit, ali nije mi poznato o kojem se točno iznosu radi, bilo je više kredita, neke smo i zatvorili. Vezano uz nekretninu u Medulinu, ona je prodana davno, a sredstva su potrošena u organizaciju Histria festivala. Stan na Giardinima u Puli nekad se koristio djelomično kao stan, a djelomično kao poslovni prostor koji se iznajmljivao… ne znam točno do kada smo ga iznajmljivali. Na tom smo stanu imali ovrhe i on više nije u našem vlasništvu. Zemljište u Pomeru davno je prodano, a kuća u Pomeru je isto tako prodana. Ta sredstva iskorištena su za vraćanje duga od Histria festivala“, izjavljuje Shehu na sudu.
Napominje da njegova supruga i on trenutno žive u stanu s njihovim najmlađim sinom koji je ujedno i vlasnik tog stana. Kaže da nije radno sposoban, da je teško bolestan i da bi trebao ići na još jednu operaciju. „Iznose koje mjesečno ostvarujemo moja supruga i ja nisu nam dovoljni niti za pokriće troškova lijekova na mjesečnoj razini. Pomaže nam šira obitelj“, zaključuje Shehu.
Taj prije svega skladatelj uvijek je za medije govorio bez ustručavanja, naravno braneći svoju poziciju. Tako je još 2006. rekao što se zapravo zbiva iza kulisa festivala koji je organizirao. Na pitanje Nacionala kolika je zapravo financijska korist Histria festivala, odgovorio je: „To je jako komercijalan posao. Ali novac ne uzimamo mi nego turizam, a oni nam slabo vraćaju. Mi smo otprilike na nuli ili malo ispod. Kad su ovdje bili Pavarotti i Mehta, u devet dana je potrošeno pola milijuna eura u izvanpansionskoj potrošnji. U Istri nije bilo niti jednog slobodnog ležaja, a nakon završetka hoteli su bili poluprazni. Osim toga, radimo i koprodukciju za pop i rock koncerte pa imamo Jovanottija, a prošle godine nastupili su Jamiroquai i Anastacia, što donosi zaradu gradu. Problem je što nas država ne podržava. Naš festival ima oko 60.000 gledatelja godišnje i ne dobivamo ništa, a neki festivali koji imaju 3.000 gledatelja dobivaju po tri milijuna kuna. Prošle godine Ministarstvo nam je dalo 150.000 kuna, to su nam otprilike troškovi benzina. Recimo, nudi nam se donacija od 70.000 kuna, ali pod uvjetom da za svaki koncert damo 20 ulaznica. To je 200 ulaznica vrijednih po 500 kuna. Pa tko tu koga onda sponzorira?“
'Koncert Eltona Johna koštao je kao sedam, osam drugih i tada smo izgubili baš sve'
Lani je, pak, u razgovoru za Glas Istre pojasnio kako je zapravo festival zapao u financijske probleme. „Koncert Eltona Johna koštao je kao sedam, osam drugih i tada smo izgubili baš sve. Bila je to kap koja je prelila čašu, ne samo iz financijskih razloga. Bio je to iznimno organizacijski zahtjevan koncert, koji nije pratila logistika samog glazbenika. Moram istaknuti da ja prije svega nisam bio financijski magnat, kako su me zvali, a radio sam možda najskuplji festival ne samo u državi, nego i u regiji. Došlo je vrijeme kada je prestao interes pojedinih institucija, i to od države sve do lokalne zajednice, za Histria Festivalom i nije ga više bilo moguće raditi te se ugasio“, rekao je Shehu.
No, prethodnih je godina priznao da Histria festivala ne bi bilo bez Hypo banke. „Radojka Olić, Milan Naperotić te današnji predsjednik Heinz Truskaler iz te tvrtke ušli su u taj projekt 2000. samo zato što su mi vjerovali. Dali su 600.000 kuna, a cijeli prvi festival stajao je 3,8 milijuna kuna. Radili smo s gubitkom, ali imali smo 27 velikih projekata“, izjavio je svojedobno Shehu. Propast Histria festivala, međutim, koincidira s aferama koje su potresale Hypo banku, a koje su duboko sezale na istarski poluotok, ali i krahom austrijske banke.
Inače, prije dvije godine je bila 30. obljetnica otkako je Bashkim Shehu dobio Zlatnu Arenu za glazbu u filmu „Zec sa pet nogu“, a iste je godine obilježio i 50 godina svog skladateljskog rada. (Bojan Žižović)
