Stvara li se u Metisu mali Kaštijun? Stanari traže njegovo premještanje

Odluka Skupštine ŽCGO-a Kaštijun o tome da će se i ove godine viškovi otpada s Kaštijuna zbrinjavati u Metisu zabrinula je stanare tog rubnog dijela Pule. Naime, Metis bi trebao preuzeti čak tri do pet tisuća tona viška koji se neće moći zbrinuti u Županijskom centru za gospodarenje otpadom.

Helena Stražičić Galant, članica Vijeća Mjesnog odbora Šijana, za Istarski.hr kaže da građani koji stanuju u blizini dvije godine, otkako Metis preuzima višak prije svega organskog otpada, trpe nesnosan smrad. Smrad je toliki da, veli, štipa oči. 

"Navodno neće ovdje odlagati, nego na nekim drugim destinacijama gdje imaju prekrcajne centre. Mi smo ludi ljeti, ali i zimi. Možete zamisliti kako može smrditi kad se ribica, povrće i meso lijepo pirjaju na suncu. Oni primaju organski otpad iz restorana već dvije godine. To drže na otvorenom, oni pričaju da oduvijek to rade. Ja ovdje imam kuću 10 godina, ali u zadnje dvije godine ne možemo biti vani koliko to smrdi. Nitko ne želi izaći s podacima što se promijenilo u zadnje dvije godine. Obujam smeća sigurno, jer je nemoguće da se osam godina nije ništa osjetilo, a sad se odjednom osjeti. Od lanjskog rujna dvaput je gorilo, i gradonačelnik je bio ovdje. Stvar je u tome da Metis ignorira svih", kaže Stražičić Galant. 

Zanima je, dodaje, je li Ministarstvo zaštite okoliša "zbilja izdalo dozvolu da se to radi na ovoj lokaciji".

"Želimo da se izmjesti Metis, taj dio", kaže. Na pitanje traže li stanari u potpunosti izmještanje Metisa ili samo problematičan dio poslovanja vezan uz preuzimanje organskog otpada, odgovara:"Jadran-metal je ovdje bio više od 50 godina i taj suživot je funkcionirao, to nikome nije smetalo. I Metis je ovdje dugi niz godina, ali u zadnje dvije nešto se dogodilo, oni rade nešto drugačije. Nisu nam smetali do unazad dvije godine, nitko se nije bunio, ali oni nama sada smetaju. Sad ni subotom i nedjeljom, izvan njihovog radnog vremena, ne možete pojesti marendu na terasi, kavu ne možete popiti, to peče oči. Kad zovete sanitarnu inspekciju, nitko vam se neće javiti. Tražili smo sastanak s gradonačelnikom, ali oni su nas pozvali u Gradsku palaču, a mi smo htjeli u Mjesni odbor, gdje može doći više ljudi", kaže Stražičić Galant.

Napominje da to nije jedini problem ovog naselja.

"Kad su vatrogasci gasili požar u Metisu, mi nismo mogli ni unutra ni izvan naselja. Otkako su prije 5,6 godina izgrađeni kružni tokovi, imamo samo jedan izlaz iz naselja. Prije smo imali tri ulaza i bilo nas je četiri puta manje, a sad imamo jedan ulaz i izlaz i četiri nas je puta više.  A o tome što Jysk radi sa svojim šleperima i kako dovodi naše živote u opasnost, to je treća priča. Vi kad izlazite iz naselja morate ući skroz u raskrižje i onda vam ljudi trube, spominju vam mamu, ali nemate izbora, lijevo su šleper i ljudi. Naselje ima toliko problema koji se možda čine banalnim, ali nama koji ovdje živimo nisu banalni", nabraja naša sugovornica.

"Herculanea je potpisala ugovor s Metisom o zbrinjavanju viškova otpada koji oni voze ovdje, i oni će uvijek odgovoriti da oni to drže u kontejnerima, što nije istina. Iz Herculanee kad dovezu smeće, oni ga rukom bacaju galebovima, ljudi koji to prekrcavaju. Dakle, o kakvim kontejnerima pričamo? Da je sve hermetički zatvoreno u kontejneru, kako bi čovjek došao u doticaj s time? Oni navodno zbrinjavaju biološki otpad zadnjih 5 godina, što je vrlo zanimljivo jer mi zadnje dvije godine osjećemo smrad. Dakle, ili preuzimaš više smeća nego što smiješ ili je, što zvuči suludo, možda Ministarstvo zaštite okoliša zbilja izdalo dozvolu za tu količinu", konstatira Stražičić Galant. 

Pitanje o ovoj problematici uputili smo prošlog tjedna i Metisu. Zanimalo nas je, uz ostalo, kako namjeravaju riješiti problem smrada, no odgovor do danas nismo dobili.

Iz Grada Pule odgovaraju pak da su se nadležni iz gradske uprave sastali s regionalnim direktorom Metisa Josipom Butorcem te da su razgovarali o mogućnosti premještanja radne jedinice Metisa.

"Zaključeno je da je to moguće učiniti uz uvjete propisane prostornim planovima Grada Pule. Drugim riječima, lokacija za radnu jedinicu takve namjene ne može se odrediti proizvoljno, a da za to ne postoji uporište u  važećim prostornim planvima. Navedenu temu Grad Pula otvorit će i s okolnim jedinicama lokalne samouprave gdje se, prema njihovim prostornim planovima, može premjestiti radna jedinica Metisa iz Šijane", odgovaraju iz Grada.

Kad je riječ o zbrinjavanju viškova otpada, iz Grada ističu da je postupkom nabave propisana količina viškova do 4.000 tona te da se preuzimanje takvih količina vrši ili direktno na pretovarnim stanicama diljem Istarske županije (PS Donji Picudo - Umag, PS Košambra - Poreč, PS Lokva Vidotto - Rovinj, PS Jelenčići V - Pazin, PS Griža - Buzet i PS - Labin) ili direktno na ŽCGO Kaštijun (za Pulu, Vodnjan i Medulin koji nemaju pretovarnu stanicu).

"Ističemo da smo u nekoliko navrata dobili garanciju da će se miješani komunalni otpad preuzeti temeljem postupka nabave Kaštijuna te neće zbrinjavati ni obrađivati u Metisu u Šijani, već će se direktno odvoziti izvan Istarske županije", odgovaraju iz Grada Pule, većinskog vlasnika Kaštijuna.

Direktor Herculanee Robi Fuart kaže da je ovaj pulski komunalac zakonski obvezan odvoziti sav miješani komunalni otpad na Kaštijun pa se "u tom segmentu praksa Herculanee neće mijenjati".

"Županijskom centru je 2019. godine predano 25.784 tone otpada, 2022. godine 21.323 tona, a 2023. godine 20.475 tona otpada. Ove godine se očekuju otprilike jednake količine kao lani", kaže Fuart te napominje da je tvrtka i sama poduzela korake prema smanjenju biološkog otpada.

"Lani je podijeljeno oko 4.000 smeđih spremnika za biootpad te će se nakon ljeta ove godine nastaviti sa širenjem tog sustava. Osim navedenog, ugostiteljima je ponuđena usluga zbrinjavanja otpada iz kuhinja i kantina, što je njihova zakonska obveza. Tijekom 2022. godine prikupljene su 1.403 tone, a lani 2.464 tone takvoga otpada. Za ovu vrstu otpada Herculanea ima ugovor za zbrinjavanje s Metisom", navodi Robi Fuart. (M. Vermezović Ivanović)