Rukometno Svjetsko prvenstvo u Istri: nas ne zanima sport, mi bismo samo medalje, po mogućnosti zlatne
Današnjom završnicom President’s Cupa okončava porečki dio Svjetskog prvenstva u rukometu. Istarski grad u proteklih je petnaestak dana dosad ugostio 18 utakmica najveće svjetske rukometne smotre, a danas nas očekuju još četiri susreta, čime će Poreč imati čast ugostiti najveći broj utakmica na ovom renomiranom turniru.
Velika je šteta što ljubitelji rukometa na Poluotoku nisu u većem broju iskoristili šansu pohoditi ovaj veliki sportski događaj, kojih je naša zemlja vrlo rijedak domaćin. Šteta, jer bila je ovo prilika u našoj neposrednoj blizini biti mali djelić ove velike priče.
Istarski klubovi propustili šansu
Nezainteresiranost za protivnika slabijeg renomea, i očito slaba sportsko-navijačka kultura, doveli su do toga da putem TV prijenosa u svijet ide slika (polu)praznih tribina. Iako u grupnoj fazi, kada je u Poreču nastupala jedna od najboljih reprezentacija 21. stoljeća Francuska, koja i na ovom turniru izgleda vrlo moćno, možda alibi može biti skupa ulaznica na pojedinim tribinama, ovaj tjedan u Žatiku se moglo besplatno, a tribine su u nekim utakmicama bile sablasno prazne.
Nije stoga jasno zašto ovaj događaj, primjerice, bolje nisu iskoristili istarski rukometni klubovi za promociju među svojim mlađim kategorijama, bez obzira što možda reprezentacije poput Kube, Japana, Gvineje, SAD-a ili trenutno Poljske ne spadaju u sam vrh svjetskog rukometa.
Svjetsko rukometno prvenstvo najveći je reprezentativni ekipni sportski događaj koji se održao u našoj zemlji, a Poreč je u čak tri navrata dosad bio domaćin velikim smotrama. Godine 2003. porečka dvorana Veli Jože ugostila je grupu Svjetskog rukometnog prvenstva za žene, 2009. izgradnjom Žatike postala je domaćinom Svjetskog prvenstva za muškarce, a nakon toga 2018. godine i Europskog prvenstva.
Veliko je pitanje kad ćemo idući put imati priliku ugostiti jedan takav događaj s obzirom da Hrvatska neće biti suorganizatorica europskih prvenstava u rukometu 2030. i 2032. godine.
Troškovi lete u nebo
Odlučio je tako Hrvatski rukometni savez. Kako doznajemo, EHF je tražio da se ispune brojni uvjeti, što bi bio ogroman i neisplativ trošak za HRS, pa se od ideje o kandidaturi odustalo. Troškovi ovakvih natjecanja svake godine sve više ‘lete u nebo’ i jasna je odluka da nema smisla organizirati turnir da bi se tribine popunile tek u par utakmica reprezentacije.
"Hrvate zanimaju uspjesi i medalje, po mogućnosti zlatne, a ne sport", konstatacija je koja se djelomično može primijeniti i ovoga puta. Činjenica je da je pripremna utakmica naše reprezentacije protiv Italije privukla znatno više pažnje nego Svjetsko prvenstvo pa je možda i Croatia Cup koji se dosad organizirao u porečkoj dvorani možda neki maksimum koji žele gledati istarski zaljubljenici u rukomet i sport. Možda nam stoga izostanak budućih velikih svjetskih i europskih natjecanja neće puno nedostajati, što je velika šteta.
Poreč početkom veljače čeka nova velika smotra - Svjetsko prvenstvo u dvoranskom hokeju. Iako je taj sport i na Olimpijskim igrama vrlo praćen i posjećen, u Hrvatskoj nema neku veliku popularnost i za očekivati je kako, nažalost, ni taj događaj neće naići na veći odjek istarske publike. S obzirom da se radi o sportu vrlo popularnom primjerice u Austriji i Njemačkoj, nadamo se da će barem polučiti dobar turistički rezultat, jer će slika i s tog događaja iz Poreča ponovno odlaziti u stotinjak svjetskih zemalja.