Možemo! protiv betonizacije uvale Dajla - Karigador

Stranka Možemo protivi se betonizaciji uvale Dajla, ispred koje su danas njeni članovi održali konferenciju za novinare.

"Često se govori o održivom turizmu, no praksa pokazuje suprotno, što ovaj primjer jasno ilustrira. Očito je da politike upravljanja priobalnim područjima predstavljaju prvorazredna politička pitanja kojima se pridaje izuzetna važnost. Mi imamo program usmjeren na zaštitu prirode priobalnih područja, s posebnim naglaskom na zaštitu lokalnog stanovništva i očuvanje prirodnih resursa", rekla je Dušica Radojčić, regionalna koordinatorica stranke Možemo! na konferenciji za medije u uvali Dajla, koja je u velikoj opasnosti od devastacije i betonizacije.

Stavove protiv devastacije uvale Dajla-Karigador iznijeli su, uz Radojčić, Ivana Kekin, saborska zastupnica, vijećnik možema u Županijskoj skupštini Slaven Boljun, predstavnici Inicijative Dajla Teodora Beletić, Mateja Šverko, Elena Radeljak, Jerica Ziherl, kao i predstavnici Inicijative Karigador Zlata Prodan i Gazo Sokoli.

Dušica Radojčić otvorila je konferenciju govoreći o problemima neodrživog modela turističkog razvoja koji ne uzima u obzir ni lokalnu zajednicu ni očuvanje resursa. Naglasila je značaj jedinstvene borbe za Dajlu i Karigador, koja traje već osam godina, te važnost prava lokalnih zajednica na odlučivanje o kvaliteti vlastitog života i okoliša.

Predstavnici inicijativa iznijeli su svoje zahtjeve i zabrinutost, uključujući apel Općini Brtonigla za službeni i konkretan odgovor o budućnosti luke Karigador. Zatraženo je smanjenje obuhvata luke s 46.000 na maksimalno 10.000 četvornih metara te redukcija broja vezova na 50.

Slaven Boljun uputio je apel Istarskoj županiji i Lučkoj upravi za reviziju projekta luke Dajla-Belveder. 

"Lokalno stanovništvo izražava nezadovoljstvo zbog projekata koje provode Lučka uprava Umag Novigrad i Istarska županija, a koji nisu u skladu s njihovim željama. Postoji hitan zahtjev za reviziju projekta izgradnje luke Dajla Belvedere, koji trenutno prijeti ekocidom, umjesto da služi zajednici kao komunalna lučica. Potrebno je preispitati i uskladiti prostorne planove da bi se uvala očuvala i izbjeglo nepotrebno betoniranje. Apelira se na Županiju i Lučku upravu da uzmu u obzir mišljenja mještana i zaštite najvažniji resurs - prostor", rekao je Boljun.

Ivana Kekin naglasila je važnost odgovornog upravljanja obalom kao nacionalnim resursom, protivljenje investitorskom prostornom planiranju i zalaganje za politike koje uvažavaju potrebe lokalne zajednice, javnog interesa i poduzetništva.

"Očito je da smo se na ovakvim inicijativama i borbi za javno dobro izgradili, od Srđa u Dubrovniku do Varšavske u Zagrebu. Meni je iznimno drago da su nas, koji se već desetljećima borimo, lokalne inicijative prepoznale kao nekoga tko može pružiti dodatnu snagu i vidljivost njihovoj borbi", rekla je Kekin.

Osvrćući se na klimatsku krizu i njezine posljedice, koje utječu na svakodnevni život, Kekin naglašava potrebu za promjenom pristupa upravljanju resursima. Stavila je naglasak na solidarnost i potrebu za zajedničkim djelovanjem u zaštiti onoga što nam je preostalo.

"U 2024. godini, kada se svakodnevno suočavamo s posljedicama klimatske krize, moramo shvatiti da naši resursi nisu beskonačni. Moramo se dogovoriti kako ćemo upravljati preostalim resursima - hoćemo li ih solidarno dijeliti ili će ih neki nastaviti sebično eksploatirati. Apeliram na Županiju da prestane s projektima koji ignoriraju glas lokalne zajednice", rekla je Kekin. (IHR)