Je li maslinova grančica, simbol mira, postala simbol prijevare?

Već neko vrijeme razmišljam o činjenici kako je maslinovo ulje jedina masnoća koja je vjerojatno zastupljena gotovo u svakom kućanstvu, barem kao ta jedna boca pomno čuvanog i u posebnim prilikama korištenog dodatka, uz sve druge masnoće koje koristimo u pripremi i začinjavanju hrane. I uvijek ga ima, na policama trgovine ako se radi o konzumnom maslinovom ulju, ili pak onog kvalitetnijeg, kupljenog od provjerenog dilera ili direktnog proizvođača, piše stručnjak za ulje za Jutarnji list.

Unazad nekoliko godina na svim javnim servisima slušamo kao će maslinovo ulje poskupjeti još više i kako je njegova proizvodnja sve teža i zahtjevnija. Pa nam se takva informacija tumači općim problemom u poljoprivredi, da je zbog klimatskih promjena sve teže moguće provoditi kvalitetan i produktivan uzgoj maslina za preradu u ulje.

I stvarno, već nekoliko godina u svijetu, a vidljivo je to i kod nas, sve učestalija dugotrajna sušna razdoblja čine štetu i smanjuju količinu ploda masline, a samim time i proizvodnju ulja. Pa se tom činjenicom opravdava i rast cijene maslinovog ulja. Moguć i logičan zaključak. Jer potrebno je više ulaganja, pogotovo u sustave navodnjavanja i potrošnju vode te kompletnu agrotehniku. Ali, što ako vode nema, rijeke i jezera presuše, nivo podzemnih voda padne. Takav slučaj, govore vijesti, svake godine pogodi najveće proizvođače maslina i maslinovog ulja - Španjolsku i Italiju.

Španjolska proizvodi oko 60 posto maslinova ulja u mediteranskom bazenu, a 40 posto na ukupnoj svjetskoj razini.

Dakle, gotovo svaka druga litra maslinova ulja na svijetu je iz Španjolske. Većina njihovih superintenzivnih maslinika, koji iz zraka izgledaju kao vinogradi, zasađena na stotinama tisuća hektara sortama maslina koje daju visok prinos u plodu i ulju - sve je pod navodnjavanjem. A vode nema. Pa, logično, nema ni maslina, a onda ni ulja.

Pa se otvara legitimno pitanje: kako to da su police naših trgovačkih lanaca uvijek pune maslinova ulja? Kako je to moguće kad vidimo sve što se događa u poljoprivredi i probleme s kojima se bore maslinari?

Proizvođač maslina i ulja tu ne može ništa kada priroda tj. klima svake godine vodi glavnu riječ. On jednostavno u takvoj lošoj godini ne proizvede maslinu i/ili koristi prošlogodišnje ulje ako ga ima. Tako je kod nas u Hrvatskoj, mali smo po proizvodnji i po potrošnji maslinovog ulja po glavi stanovnika.

Je li cijena maslinova ulja na otvorenom svjetskom tržištu uopće opravdana? I je li to ulje doista pravo maslinovo ulje? Kako vrijeme prolazi, dolazimo i do tih razmišljanja.

Kvalitetna ekstra djevičanska maslinova ulja danas su visoko vrijedan proizvod za globalni izvoz. Njihovo tržište procijenjeno je 2022. godine na 21,6 milijarde eura, a očekuje se da će se tržište maslinovog ulja eksponencijalno povećati tijekom idućeg desetljeća. Je li maslinova grančica, koja je stoljećima bila simbol mira i blagostanja, u današnje vrijeme postala simbolom prijevare i pohlepe? Moguće, jer sve ukazuje na to.

Više možete čitati na linku.