'Svi moji problemi počeli su kad sam se učlanila u HDZ'

S 1. siječnjem država je započela proces preuzimanja općih bolnica, pa tako i pulske. Osnovni cilj je smanjenje dugova i poboljšanje usluga u tim ustanovama. O ovoj temi, ali i nedostatku liječničkog kadra te međuljudskim odnosima u Općoj bolnici Pula razgovaramo s njenom ravnateljicom dr. Irenom Hrstić.

- Država je počela preuzimati opće bolnice. Najavljeno je da će se u roku od tri mjeseca formirati nova upravna vijeća koja će birati ravnatelje. Je li postupak već krenuo?

- Postupak preuzimanja je krenuo od 1. siječnja na način da je pulska bolnica poduzela prvi korak, a to je da je još u prosincu predala papire za prijenos vlasništva, odnosno osnivačkih prava sa Županije na državu i to je sad na Trgovačkom sudu u Pazinu. Prema mojoj informaciji, Trgovački sud takav predmet još nije riješio. Poslije toga idu postupci Ministarstva zdravstva koje bi trebalo potpisati sporazum sa Županijom o preuzimanju osnivačkih prava. Nakon toga se imenuje Upravno vijeće koje pak imenuje Ministarstvo zdravstva. Sastav novog Upravnog vijeća nemamo, mi još uvijek funkcioniramo sa starim Vijećem, čiji je predsjednik Valerio Drandić.

- Kako komentirate preuzimanje, podržavate li ga?

- Ako je Ministarstvo zdravstva odgovorno za funkcioniranje zdravstvenog sustava, ne samo u pružanju zdravstvenih usluga, nego i u financijskoj stabilizaciji, onda potpuno razumijem tendenciju ministra zdravstva Vilija Beroša da preuzme osnivačka prava nad svim bolnicama. Ako je cilj financijska stabilizacija, podržavam tu odluku, ja bih to napravila na isti način. Pretpostavljam da je kod tog planiranja vođeno računa o tome da bi se na taj način kontrolirali način i kvaliteta rada, količina pruženih usluga i objedinjena javna nabava, u krajnjoj liniji i potencijalna fluktuacija kao i školovanje kadrova da bismo mogli imati uniformno razvijen sustav i u bolnicama u Vinkovcima, Šibeniku, Dubrovniku, Zagrebu, Puli…Mislim da je to jedini način da osnivačka prava preuzme jedna osoba. Jedna osoba je odgovorna, jedna osoba time upravlja.

- Vjerujete li da će se smanjiti dugovi, kao što je najavio ministar Beroš?

- Ako se bude provodilo ono što je na papiru, vjerujem da će se stabilizirati, ali onda se mora provoditi na jednak način i za pulsku bolnicu i za Vinkovce, Vukovar, Šibenik, Zadar, Dubrovnik. Znači, nema iznimaka.

- Koliki je trenutačni dug pulske bolnice?

- Podaci o financijskom poslovanju za 2023. godinu nisu kompletirani pa nije zahvalno govoriti o konačnim brojkama. Naime, još nam pristižu računi rashoda, kao i računi prihoda (pruženih usluga) te nije dovršeno usklađivanje fakturiranih usluga s HZZO-om. Najtočnije godišnje poslovanje za 2023. godinu možemo komentirati u veljači 2024. godine, kada uskladimo navedene podatke.

Točne podatke imamo za prethodnu, 2022. godinu, i tu godinu je bolnica završila pozitivno, s plusom od 7 milijuna eura. U 2022. godini bio je veći broj dodatnih uplata iz državnog proračuna (pulska bolnica je dobila 17 milijuna eura).

U 2023. godini dodatne uplate pulskoj bolnici iznosile su 5,3 milijuna eura.

Kumulirani dug (kontinuirani kroz godine) bolnice, sa stanjem na kraju 2022. godine je 4,38 milijuna eura. Usporedbe radi, kumulirani minus financijskog poslovanja pulske bolnice, 2013 godine, kada sam preuzela poziciju ravnateljica bio je 24,16 milijuna eura, 2016. godine 16,74 milijuna, a 2022. godine, kako je navedeno, 4,38 milijuna eura.

Smatrate li da Istarska županija nije dobro upravljala pulskom bolnicom?

- Pitanje je govorimo li o financijskom ili administrativnom upravljanju. Dakle, govorila sam o financijskoj stabilizaciji, a ne administrativnom upravljanju. Do sada su sva sredstva, zbog negativnog načina poslovanja, kada su bili problemi s veledrogerijama, uvijek stizala iz centralnog državnog proračuna za rješavanje dugova svih bolnica, pa tako i pulske. Tako da ne mogu reći da Županija nije dobro upravljala jer financijsku dubiozu, odnosno nadoknadu dugovanja prema veledrogerijama nijedna županija nije nikad nadomirivala bolnicama. Administrativno u samom rukovođenju nismo imali nikakav problem. Dugogodišnji predsjednik Upravnog vijeća pulske bolnice je Valerio Drandić, bolnicu smo izgradili bez ikakvih administrativnih problema. O financijskom poslovanju raspravljalo je Upravno vijeće, a s njim je bila upoznata i Županija jer je od 7 članova Vijeća, 4 iz Županije. Ne mogu reći da se administrativno nije dobro upravljalo, ali činjenica je da su sve financijske dubioze uvijek bile namirene iz državnog proračuna.

- Kako komentirate neke stavove da bi bilo dobro da i Županija i dalje upravlja jer je bliža pacijentima, koji će lakše obraćati nekome tko je bliže nego u Zagrebu.

- Kao što su se i do sada obraćali? Nisu. Pacijent se uvijek obrati ondje gdje treba dobiti uslugu, a to je bolnica. Pacijentu neće biti ništa drugačije. I dosad nitko nije nikad tražio magnet od Županije, nego u bolnici. Dakle, za pacijente se ništa neće promijeniti.

- Očekujete li smanjenje listi čekanja, poboljšanje usluga? To pacijente najviše zanima.

- Pacijentu je najbitnije da dobije uslugu, a najmanje mu je bitno tko je vlasnik. Ne znam tko je Vaš liječnik obiteljske medicine, znam tko je moj, a da me pitate je li koncesionar ili liječnik Doma zdravlja, ne bih vam mogla odgovoriti. Vi i kod jednog i drugog liječnika dobivate uslugu koja vam pripada prema osiguranju. Isto će tako biti i s bolnicom, neovisno o tome ima li osnivačka prava Županija ili Ministarstvo zdravstva. Pacijentu je potpuno svejedno jer ako on hoće UZV abdomena, on ga mora dobiti u najbližoj zdravstvenoj ustanovi. Ono što se teoretski može dogoditi, a što može biti dobro i u pulskoj bolnici, a to su bile najave u reorganizaciji zdravstva, jest kategorizacija bolnica.

Do sada su bolnice u svom imenovanju imale naziv opća bolnica, specijalna bolnica, klinika ili klinički bolnički centar i to je znanstveno-nastavna kvalifikacija bolnica. Moja želja bi bila da se bolnice kvalificiraju po količini, opsegu i broju pruženih zdravstvenih usluga. Mi se zovemo Opća bolnica Pula, a jednako smo veliki i po broju zaposlenih, pa čak i po djelatnostima u kojima radimo, ne po kategoriji usluga, primjerice kao Klinička bolnica Merkur. I onda imate dvije jednake ustanove, jedna se zove Opća bolnica a druga Klinička bolnica. Istina, u ovom kontekstu je razlika u nazivu zbog nastavne baze fakulteta. Ali upravo zbog valorizacije kvalitete i kvantitete pruženih usluga tendencija je da bolnica bude kvalificirana u višu kategorijsku razinu. Današnja kategorizacija podrazumijeva da opće bolnice moraju imati minimalno 4 osnovne djelatnosti (interna, kirurgija, pedijatrija i ginekologija) a sve ostalo je „bonus“ za kategoriju općih bolnicu. Mi imao puno više dodatnih djelatnosti te bi bilo ispravnije napraviti, ali i financijski valorizirati, postojanje i drugih djelatnosti. Pa primjerice opće bolnice kategorizirati u više različitih razina.

Ovdje se radi o osnivačkim pravima da bi se financijski stabilizirala i napravila kategorizacija bolnica, ali i tada sam komentirala da vrsta pružanja zdravstvenih usluga može biti isključivo u dogovoru sa Županijom jer se bolnica nalazi u Istarskoj županiji. Dakle, nije jednaki pobol stanovnika u Istri i u Slavoniji, isto kao što nije  jednako opterećenje istarske i slavonske regije u turističkoj sezoni. Osobno mislim da prelazak osnivačkih prava sa Županije na državu apsolutno ne može imati negativnih konotacija za Istrijane.

- Koliko dugo rukovodite pulskom bolnicom i kako biste ocijenili svoj rad?

- Ravnateljica sam od 2013. godine. Moj rad će najbolje ocijeniti drugi. Ja sam, to mogu kategorički tvrditi, da sam stvarno dala uvijek i prije i sad maksimum od sebe a mislim da rezultati to i govore. Ali neka drugi komentiraju.

- Kako komentirate izjavu županijskog vijećnika iz stranke Možemo! Slavena Boljuna koji je rekao da se pulskom bolnicom upravlja na način koji ne potiče i ne cijeni izvrsnost i predanost struci nego partiji?

- Ja bih voljela da suočite mene i njega u odgovoru na to pitanje. Mogu samo reći da Slaven Boljun ne zna što govori, a moje protupitanje bi bilo kojom partijom?

- Očito aludira na HDZ. Podsjetio je da ste se za vrijeme izvanrednog stanja pandemije bavili kampanjom kao kandidatkinja HDZ-a za županicu. 

 -I gdje je tu problem? Boljun je, ako se varam, pravnik po struci. Da je on ovdje, pitala bih ga koja partija rukovodi ovom bolnicom i ne znam na osnovu čega je došao do tog zaključka. Dakle, mogu uzeti u obzir tu izjavu kad bih znala njeno porijeklo. Ja nisam od rođenja članica HDZ-a, a svi moji problemi, a iza ove izjave stojim, počeli su kad sam se učlanila u HDZ. Pod problemima podrazumijevam poteškoće u komunikaciji s lokalnom administracijom. Ja sam ostala ista osoba, samo što imam člansku iskaznicu i, dapače, uopće mi nije žao što imam tu člansku iskaznicu. Počela su podmetanja i preispitivanja mojih kvaliteta, koje su ostale iste, otkad sam se učlanila u HDZ. Dotad se nitko nije niti pitao. Tako nešto izgovoriti, a vjerojatno nije jedini tko tako misli i to je jako žalosno, ali mislim da je nepotkrijepljeno niti je meni ikad bilo bitno jer kad ovdje dođem od 8 do 16 sati moja stranačka pripadnost nema nikakve veze, dapače, tek kad sam se učlanila u HDZ, tek onda sam shvatila koliko su drugi koji su zaposlenici u ovoj bolnici pripadnici političkih stranaka i kojih stranaka.

- Boljun smatra da je HDZ-ova politika na nacionalnoj razini vezana uz zdravstvenu reformu katastrofalna, spomenuo je fijasko projekta sistematskih pregleda.

- Boljun je vijećnik Možema u Županijskoj skupštini. On je pravnik, uvažavam zanimanje, ali ne vidim da je ikada, ne razgovarao sa mnom, nego s ljudima koji rade u Upravi bolnice o problematici zdravstvenog sustava. U ovom intervjuu on ispada ekspert za zdravstveni sustav. Ako ima bolje rješenje, pa i o sistematskim pregledima i listama čekanja, neka ga ponudi. Inače su možemovci poznati po kreativnim rješenjima, pa vjerujem da imaju i za zdravstvo kreativno rješenje.

- Prema pisanju medija, iz pulske bolnice otišla je posljednja dječja kardiologinja koja je, navode, prije odlaska bila na višemjesečnom bolovanju, i to zbog mobinga. Molim da potvrdite je li bolnica ostala bez stalnog liječnika te specijalizacije, na koji način pokrivate taj dio posla? 

- Treba biti svjestan da je pedijatrijska kardiologinja subspecijalizacija. Pedijatrija je osnovna specijalizacija, a kardiologija je subspecijalizacija pa tako postoji gastroenterologija, endokrinologija. Je li dobro izgubiti pedijatrijsku kardiologinju? Nije. Je li ona za Opću bolnicu vitalna? Nije. Znači, dobro ju je imati zato što smo je htjeli imati, zato se doktorica i školovala. Je li ona bila na bolovanju prije odlaska iz bolnice? Je. Da je bila zbog mobinga, ja to ne znam. Dakle, mi govorimo o pisanju medija, dakle vidjela sam članak koji je izašao na vašem portalu i ako se ne varam, bio je nepotpisan.

- Preuzet je iz medija i potpisan je.

- Preuzet je po nekoj informaciji. Ako me pitate je li otišla zbog mobinga i je li bila na bolovanju zbog mobinga, ne znam. U tom trenutku sam imala puno drugačiju informaciju o tome zbog čega je na bolovanju. Mogu i reći zašto, ali mislim da nije potrebno. Po mojim saznanjima, sigurno nije bio mobing uzrok bolovanja.

- Često se govori da ljudi zbog mobinga odlaze iz bolnice. Je li on prisutan, imate li  prijava pojedinih liječnika?

 - Kažete često se govori. Govori se iz nekih konkretnih izvora ili po pričanju?

- Županijska pročelnica za zdravstvo dr. Gordana Antić izjavila je da su  prije godinu dana anketirali djelatnike pulske bolnice i ponudili rješenje za međuljudske odnose, što nije usvojeno.

- Sve što ste rekli je netočno. Kažete da je Županija ponudila rješenja iz nekakve problematike koja je proizašla iz te ankete. Oni su nama ta rješenja dostavili i ja kao ravnateljica, odnosna naša pedijatrija smo se očitovali po svakom. Potpuno je netočno da bolnica nije prihvatila rješenja koja su, rekla bih, bila svrsishodna. Da, jedno rješenje ja osobno nisam prihvatila, ali ja bih zaključno rekla da je tu anketu koja je provedena, metodološki i po rezultatima treba tumačiti samo onaj tko ju je radio, a radila ju je dr. Antić. Anketa je kao alat jako dobra stvar. I mi je sami radimo, ne samo zato što to želimo, nego i zato što smo je obvezni raditi, kako ankete zadovoljstva djelatnika, tako i ankete zadovoljstva pacijenata. Svake godine napravimo barem jednu anketu. I jednu i drugu. I ti podaci su uvijek dostupni.

Prvo, bila je to jednostrana odluka Županijskog odjela za zdravstvo o provođenju ankete. S obzirom da nam je Županija osnivač, mi ne smijemo to odbiti, ali u svakom slučaju kreator je pročelnica i ona treba znati kako ju je provela i treba također znati može li se znanstveno tumačiti. Prvo trebati znati cilj, a kada tumačite rezultate, onda trebate znati što nešto znači, tumačite li postotke ili pojedinačne komentare. Zašto to govorim? U pulskoj je bolnici 1300 zaposlenih i ako neke manje skupine djelatnika imaju određene odgovore, i od toga dobijete 50 posto nezadovoljnih, sigurno da nezadovoljni postoje. Ja ne bježim od činjenice da postoji određena grupa djelatnika koja je nezadovoljna. Ali isto tako ne mogu prihvatiti činjenicu da su u bolnici loši međuljudski odnosi, a onda, da Vam odgovorim i na to – netočno je da bolnica nije prihvatila njihove preporuke, mi smo se očitovali po svakoj, i to dvaput, i na drugo očitovanje, naznačila sam da tražim daljnji naputak o postupanju. Odgovor nismo dobili.

- Što ste prihvatili, a što niste?

- Sve što je bilo svrsishodno i kreativno. Sve što je bilo uočeno od djelatnika kao propust u organizaciji, sve smo to prihvatili.

- Što konkretno?

- Pa recimo da su tražili da ih bude više u smjeni kad se radi o hitnoj službi, da se izmjesti ambulanta hitne pedijatrije. Kad smo je izmjestili, onda pola drugih djelatnika nije bilo zadovoljno, a pola je. Dakle, istina je uvijek negdje na sredini. Tražili su se protokoli o postupanju o načinu rada pa smo onda i to uveli. Zapošljavanje novih djelatnika, ako ih nema na tržištu, ne možete niti realizirati, barem ne ad hoc i ne možete ih naći na cesti. Neke stvari koje su bile prihvatljive apsolutno, dapače, ali ne treba drugi raditi anketu da bismo to znali.

- Kako tumačite tako velik odljev liječnika, među njima čak šest radiologa? Koliko ih je otišlo, a koliko liječnika tražite i kojih specijalizacija?

- U zadnjih 6 mjeseci je trenutno odljev radiološke struke iz svih bolnica, ne samo iz pulske, ali postoji teorija zašto je to tako, pa kad govorimo o odljevu s pedijatrije, kolegica za koju ste pitali otišla je u privatnike, otišla je druga pedijatrica, i to tamo gdje joj se nude bolji uvjeti rada – 13. plaća, besplatno stanovanje i 20 posto veća plaća od naše. Sve to je toj doktorici riješila lokalna zajednica – Grad i županija u koju je otišla. Ja ću kategorički tvrditi da pitanje međuljudskih odnosa u pulskoj bolnici uopće nije razlog odlazaka. Ljudi odlaze gdje im je bolje u određenom trenutku zbog niza razloga.

- Nitko ne kaže da je isključivo to razlog odlazaka. Ali, vi tvrdite da u bolnici nema mobinga?

- Znamo li definiciju mobinga? Kad se netko mobingira znači da ga netko maltretira i postoji osoba u bolnici koja je zadužena za analizu prijave po mobingu. Prijava zbog mobinga u bolnici imamo: bude otprilike jedna godišnje. To analizira osoba koja je za to zadužena, prije je to bila Ivana Sokolov, sada nam je druga socijalna radnica, onda ona obavi analizu, obavi razgovore prema procjeni osobe koja to radi. Nijedna od dosadašnjih prijava nije bila okarakterizirana kao mobing, ali nisam ja donijela ocjenu, nego osoba koja to radi potpuno neovisno. Znači,  mi u ovom trenutku službenih dokaza o mobingu nemamo. Ima li percepcije o tome da je netko nezadovoljan? Sigurno ima. Nema sudskih tužbi zbog mobinga, ali ima povremenih prijava.

- Koliko liječnika i kojih specijalizacija trenutno nedostaje pulskoj bolnici?

- U zadnjih godinu dana je otišlo spomenutih 6 radiologa, ali pod navodnicima jer odljev radiologa nije problem zato što se svugdje na Zapadu vrši teleradiološko očitavanje nalaza. Kad bi bio velik odljev inženjera radiologije, to bi bio definitivno velik problem jer oni provode pretragu, a specijalisti radiologije očitavaju pretragu, važno je da imaju dobru internetsku mrežu, odnosno pristup slikama koje su provedene. Radiološka pretraga se obavi za 30 sekundi, a očitava se sat vremena. Znači, sam odljev specijalista radiologije za pružanje zdravstvene usluge iz područja radiologije uopće ne ukazuje na nikakav nerješiv problem.

- Tko onda očitava nalaze?

- Potpisujemo ugovore s ponuditeljima, to su najčešće liječnici koji su otvorili privatne firme i oni pružaju uslugu telemedicinski, teleradiološki, isto kao što mi možemo poslati CT snimak iz OB Pula u KBC Rebro ili bilo koju drugu ustanovu, tako pošaljemo i tom pružatelju usluga. Tako radi svaka bolnica, pa i mi.

A kad govorimo o pedijatriji, ja vam garantiram da u bolnici specijalista pedijatara ne nedostaje zato što smo mi kadar planirali, imamo i specijaliste i specijalizante. Kadar za bolnicu je planiran na vrijeme i imamo dovoljno liječnika za ono što je obveza bolničke pedijatrije. Ono što je važno, pulska bolnica ne može pružiti pedijatrijsku skrb za cijelu Istarsku županiju, dakle dok se primarna ne ekipira kad se govori o pedijatriji jer se to stalno ističe kao problem, onda se ne može gledat samo bolnica, nego i pedijatri u primarnoj i sekundarnoj zdravstvenoj zaštiti. Njih kontinuirano nedostaje, a svaki put se problem isključivo reflektira na bolnicu. I danas da napravite anketu u našoj pedijatrijskoj djelatnosti, naći ćete veliko nezadovoljstvo, ali ne zbog stanja u pulskoj bolnici, nego zbog stanja u primarnoj pedijatriji i tu je uzrok problema. Dakle, pedijatrijska djelatnost se u Istri neće riješiti dok se ne spoji primarna i sekundarna djelatnost i mi smo  upravo dobili uputu iz Županije da  ne mogu osigurati dežurnog pedijatra za vikend i za blagdane, što znači da će opet primarna pedijatrija, i za vikende i za blagdane, kada je postojalo dežurstvo pedijatrije, opet spasti na bolničke pedijatre i ako ćete to reflektirati kao nezadovoljstvo i opterećenje, kao problem u pulskoj bolnici, to će tako biti, ali to uopće nije tako.

- Na koje preglede se u pulskoj bolnici najdulje čeka i koliko? Koliko je pacijenata na tim listama?

- U ovom trenutku se najviše čeka ultrazvučni color doppler i UZV abdomena, i neuromagnet, za to se čeka duže od 270 dana.

Za dijagnostičke pretrage, na prvi slobodan elektivni termin, duže od 270 dana čeka se za: ultrazvuk color doppler krvnih žila - prvi slobodan termin za 355 dana, a upisana su 763 pacijenta; prvi slobodan termin za UZV abdomena je za 296 dana, a upisana su 3.204 pacijenta. Prvi slobodan termin za UZV dojke je za 290 dana, a upisana je 1.581 pacijentica.

Kad je riječ o specijalističkim pregledima, na prvi slobodan elektivni termin, duže od 270 dana čeka se na prvi pregled reumatologa/imunologa, gdje je prvi slobodan termin za 592 dana, a upisana su 162 pacijenta. Prvi slobodan termin za prvi pregled oftalmologa je za 521 dan, a upisana su 3.922 pacijenta. Na prvi pregled fizijatra čeka se 473 dana, a upisana su 1.083 pacijenta.

Napominjem da se vrijeme čekanja ne odnosi na druge medicinske kategorije kao što su hitne indikacije, medicinski prioritetni termini te onkološke indikacije.

U prosincu smo radili na smanjenju lista čekanja.

- Na koji način ih smanjujete?

- U studenom i prosincu naši djelatnici su radili u dopunskim ambulantama i pacijente smo pozivali na ranije termine. Uspjeli smo smanjiti čekanje na color doppler sa 700 na 400 dana, a sve ostalo na ispod 270 dana, što je bio cilj. Primjerice, UZV srca smo smanjili s 368 na 140 dana, a UZV abdomena s 477 na 270 dana.

- Zbog dugog čekanja dio pacijenata odlazi u druge, mnogi i u privatne ustanove.  Mnogi odu a da se ne odjave s liste. Koliko je takvih rupa, pacijent ode ne odjavi se, a zauzme nekom drugom mjesto?

- U prosjeku, radi se o 20 posto nedolazaka. Bilo je zanimljivo u vrijeme kad smo pacijente pozivali na raniji termin, kako smo oslobađali, otvarali ambulante. Znači, pozovete pacijente, zovete u petak i naručite za utorak, pozovete njih 15, upišete ih, a od tih 15 dođe 13. Znači dvoje opet nije došlo iako su dobili raniji termin. (Mirjana Vermezović Ivanović)