Stranci će do kraja 2030. činiti četvrtinu radne snage

Svako osvježavanje statistike izdanih radnih dozvola za strane radnike, kao i podataka o prirodnom kretanja stanovništva, podsjetnik je na produbljavanje demografskih i migracijskih dubioza i izazova. Zaključno s krajem studenoga broj stranih državljana kojima su izdane dozvole za rad i boravak premašio je 160 tisuća (160.464), pokazuju najnovije brojke Ministarstva unutarnjih poslova, piše Poslovni.hr.

Samo tijekom studenoga izdano ih je nešto manje od 13,2 tisuće. To je, doduše, tisuću manje nego u listopadu, ali kumulativno gledano već u 11 mjeseci je za 30 posto premašen ukupan broj izdanih dozvola na razini cijele prošle godine pa bi u konačnici međugodišnji rast mogao biti oko 40 posto. Trenutno stanje s više od 160 tisuća stranaca s radnim dozvolama (ne računajući procjene da je broj onih koji stvarno rade kod nas ipak manji) ekvivalent je npr. gradu veličine Splita.

Više od 70 tisuća ili oko 45 posto ih je iz uže regije, a iz azijskih zemalja oko 41,5 tisuća ili 35 posto, najviše iz Nepala, Indije i Filipina. Već poslovično, najviše stranih radnika je u građevinarstvu, za što je izdano više od 50 tisuća dozvola, te u djelatnosti turizma i ugostiteljstva gdje ih je više od 40 tisuća.

Razmjeri nepovoljnih populacijskih kretanja već dugo zaslužuju tretman prvoklasne političke, društvene i ekonomske teme, pa tako ne čudi što već danima u javnosti odzvanjaju demografske projekcije prema kojima bi se domaće stanovništvo u radno aktivnoj dobi u iduća dva desetljeća moglo smanjiti za dodatnih oko 400 tisuća, na koje je nedavno podsjetio guverner HNB-a Boris Vujčić.

U Hrvatskoj udruzi poslodavaca računaju pak da je realno očekivati da će ukupan broj radnih dozvola iduće godine premašiti 200 tisuća te da bi ukupan broj stranih radnika već do 2030. mogao dosegnuti 400 do 500 tisuća, pod pretpostavkom prosječne stope rasta BDP-a od oko 2,5 posto u tih sedam godina. U tom bi slučaju strani radnici činili četvrtinu ukupne radne snage u Hrvatskoj, kažu.