'Naučite bar jedan stih – trebat će nam' (foto)

"Svakako ću nastojati vjerovati u književnost, ma koliko budućnost bila crna, a moja poruka svima glasi: Naučite bar jedan stih – trebat će nam", poručio je Mario Desiati, talijanski pisac, dobitnik Strege, najprestižnije talijanske književne nagrade, za roman „Razdomljeni“ na Doručku s autorom kojeg je vodio Aljoša Pužar. Publika mu je uzvratila dugim i snažnim, srčanim pljeskom koji je označio utorak, peti dan 29. Sa(n)jam knjige u Istri.

„Desiati je sjajan autor, duboko promišljen, upravo onakav kakav književnosti danas treba“, podijelila je s nama svoje dojmove ugledna prevoditeljica Sanja Roić, inače razdomljena Puljanka. Njene riječi najbolje opisuju atmosferu slobode i ljepotu umjetnosti koju je blag i iskren Mario Desiati donio na 29. Sa(n)jam knjige u Istri gdje je predstavljen i njegov roman „Razdomljeni“ (OceanMore).

„Mario Desiati je autor koji je uspio progovoriti o prvoj generaciji europskih građana koji su, a granice su ukinute, svugdje u Europi kod kuće, ali opet nisu nigdje kod kuće. Oni su razdomljeni, kazala je Nataša Medved, urednica u izdavačkoj kući OceanMore.

„I razdomljeni, kao i riječ queer u sebi nose nešto negativno. Pišući 'Razdomljene' uvijek sam na umu imao riječ queer. Ljudi žele srušiti barijere u sebi i one koji ih okružuju. Srušiti te prepreke znači traumu, znači bol, i uvijek je prisutan taj strah od te boli. Ja sam svoju priču usmjerio prema Berlinu, gradu simbolu svih europskih zidova, rekao je Desiati i 29. Sajmu otvorio nove prostore slobode.

Do gdje sve mogu ići granice slobode pa da je moguće skladati i primijenjenu glazbu čak i za ocat pokazao je i Histrokozmos U Sagi o vinu, u programu Pristrani predstavljen je Nota ocat. Priča ide ovako: Tamara Obrovac, prvo lice istarske note, kako ju je predstavila šarmantna i opuštena Roberta Razzi, na poziv dizajnera Seana Poropata iz Sonde, kušala je octeve napravljene na istarskom imanju Tenuta Tre Terre Ivana Catalana, genijalnog Sicilijanca iz Novigrada. Potom je unikatna glazbenica skladala tri skladbe za svaki pojedini ocat. Octevi imaju prepoznatljivo ime Nota, a jedinstvenu, fenomenalnu multisenzornu etiketu potpisuje studio Sonda. Svaki ocat na etiketi ima QR kod putem kojeg se dolazi do skladbe Tamare Obrovac i otkriva glazbeni doživljaj kušanih octeva.

„Kultura je ono što čini vrijednost prostora“, sažeo je Sean Poropat glavnu intenciju svih Sondinih projekata, među kojima je i Nota Ocat, a tu je premisu baštinio od svog učitelja velikog slikara i glazbenog pedagoga Ivana Obrovca, Tamarinog oca, jednog od najsjajnijih mikrokozmosa Istre.

Upravo je njegovim riječima Tamara Obrovac i zaključila Histrokozmos odgovarajući na pitanje o utjecaju njezina oca na njeno umjetničko stvaranje i slobodu. „Nisam ja tebe odgajao, ja sam samo pazio da te drugi ne odgajaju“ kazao je jednom prilikom otac Tamari, a velikim pljeskom publika Histrokozmosa pokazala da je to radio jako dobro.

U Histrokoszmosu je sudjelovao i voditelj marketinga i kuhar Tenute Tre Terre Denis Mohenski, a svoje je vina predstavio Milan Budinski, koji će ostati zabilježen i po tome da je nadjenuo ime za stručnjaka koji se bavi octom. Riječ je naime, o „enologu koji je otišao na ocat“.

Sve skupa još jedan doživljaj za pamćenje.

Svakako treba izdvojiti i prekrasne programe koji su obilježili ponedjeljak navečer na Sajmu. „Kada gubi svoju memoriju čovjek gubi svoju knjižnicu. Knjižnice predstavljaju ukupnost čovječanstva. Zato se knjižnice i pale, uništavaju u ratovima. One su iznimno dragocjene“, kazala je američka književnica, publicistica i scenaristica Susan Orlean koja je u programu Sa(n)jam knjige u knjižnici predstavila roman „Knjiga o knjižnici” (Sandorf). U publici su bile brojne knjižničarke iz cijele Hrvatske, a uz urednika Ivana Sršena, kojem su i majka i baka bile knjižničarke, promociju je briljantno vodio Emir Imamović Pirke. „Ja bih da strip zauvijek ostaje na marginama. Meni je osobno puno dala Škola primijenjene umjetnosti i tu sam preko svojih prijatelja upoznao svijet stripa, kazao je Danijel Žeželj koji je u Životu u oblacima predstavio grafički roman „Kao pas“ (Bodoni). Kroz ovu grafičku novelu, kojoj je okosnica Kafkina pripovijest „Umjetnik u gladovanju“, Žeželj samo njemu svojstvenom vizualnom naracijom oslikao je složen, tjeskoban i nadrealan svijet kafkijanske atmosfere. Svoju je grafičku novelu „Kao pas“ transponirao i u moćnu izložbu „Umjetnik u gladovanju“. Izložba je na kraju četvrtog sajamskog dana, pred sretnim mnoštvom, otvorena u Galeriji Makina, važnom utočištu Sajma, kako je rekla na otvaranju direktorica Sajma Magdalena Vodopija.