Čak 37.000 građana iskeširalo 985 milijuna eura za 'trezorce'

Do danas u 11 sati kada je praktički zaključen, više od 37 tisuća građana sudjelovalo je u upisu trezorskih zapisa i do sada je uplaćeno 935 milijuna eura, ali taj iznos treba razlikovati od ukupnoga od 985 milijuna eura nakon očekivanih uplata, rekao je u ponedjeljak ministar financija Marko Primorac. Kazao je da će 985 milijuna eura biti dosegnuto ako svi koji su upisali trezorske zapise i uplate taj iznos, prenosi HRT.

- Očekujemo da će se taj stvarni iznos koji je uplaćen približiti do kraja dana svoti od 985 milijuna eura. Iznimno smo zadovoljni ovim izdanjem. Zahvaljujemo svim građanima koji su prepoznali ovu priliku te Financijskoj agenciji koja nas je u potpunosti podržala, rekao je minsitar financija.

Istaknuo je da je država uspješno mobilizirala značajan dio štednje građana.

- Kada, primjerice, pogledamo iznos od 1,3 milijarde eura u izdanju narodne obveznice, uz ovih gotovo milijardu eura, to je oko 2,3 milijarde eura u godinu dana, istaknuo je ministar, dodavši da je oko 80 milijuna eura kamata ostalo hrvatskim građanima, umjesto da su plaćene financijskim institucijama negdje u inozemstvu.

Komentirajući proračun za 2024. godinu, rekao je da pridjev "predizborni" stoji samo zbog toga što se donosi u predizborno vrijeme.

- Ako pogledate komponente tog proračuna, on je takav da se rashodi povećavaju, a povećava se i deficit u odnosu na onaj kakav smo imali u planu i za ovu godinu. Međutim, povećanje rashoda i deficit nisu nastali slučajno, kao rezultat ne znam kakvih političkih ambicija po pojedinim resorima, nego isključivo zbog realnosti u kojoj se nalazimo i potrebe da nastavimo sa odgovornom fiskalnom politikom", tvrdi ministar.

Iako će,  po njegovim riječima, ove godine biti ostvaren gospodarski rast od 2,8 posto, ističe da su još uvijek prisutni značajni inflatorni pritisci. Sljedeće godine očekuje značajno usporavanje inflatornih pritisaka. Podsjetio je da je fiskalnim kriterijima iz Maastrichta, koji su trenutno suspendirani, dozvoljen deficit na razini tri posto i javni dug od najviše 60 posto BDP-a.

- U proračun koji ćemo sutra predstaviti u Hrvatskom saboru ugradili smo naša očekivanja koja će se manifestirati snižavanjem relativnog iznosa našega duga mjerenog u udjelu u BDP-u tako da će se on sa 60,7 posto, koliko očekujemo do kraja ove godine, sljedeće godine spustiti na oko 58 posto. Proračun je u ovim okolnostima realan i održiv, naveo je Primorac.