Književna večer posvećena Mati Baloti

Tijekom godine različitim programima obilježavaju se život i djelo Mije Mirkovića - Mate Balote, i to u povodu 125. obljetnice njegova rođenja te 60. godišnjice smrti, čemu se priključuje i  Gradska knjižnica i čitaonica, koja organizira Balotinu književnu večer  utorak, 21. studenog, u atriju Središnje knjižnice u Kandlerovoj 39, s početkom u 18 sati. Ulaz je slobodan.

Odabrane stihove i prozne ulomke čitat će učenik Rocco Vlačić iz Raklja, polaznici Dramskog i plesnog studija INK - Gradskog kazališta Pula, radijska voditeljica Gordana Trajković, urednica radijske emisije 'Prostor štiva' Nevena Trgovčić, samostalna umjetnica Sabina Aličić i voditeljica kazališta INAT Tanja Grgić.

U sklopu programa nastupit će učenici Glazbene škole Ivana Matetića Ronjgova.

Od samog djetinjstva Mijo Mirković bio je svestran čovjek. Bio je bio ribar, mornar, fizički radnik, književnik, novinar i doktor ekonomije, rođen u Raklju 28. rujna 1898. Osnovnu školu, koju je osnovao njegov otac, Ante Mirkovic-Gaspić, pohađao je u rodnom Raklju. Srednješkolsko obrazovanje započeo je u Gimnaziji Pazin, a završio u Zabrehu u Češkoj. Školovanje je nastavio u Zagrebu, Beogradu, Frankfurtu, Berlinu i Bratislavi. Na Fakultetu za ekonomske i društvene nauke u Frankfurtu stekao je doktorat 1923. godine.

Mijo Mirković nije samo govorio u ime mnogih, on je i bio jedan od mnogih Istrana. Bio je čovjek koji je stekao veliko znanje, koji se upornim radom i intelektualnom sposobnošću popeo do najviših položaja u ekonomskoj nauci, ali i onaj koji je svojom vanjštinom i osjećajima ostao cijeloga života fizički radnik.

U svojim djelima pod pseudonimom Mate Balota hvali istarski zavičaj, govori o životu običnih ljudi, svakodnevnici, nostalgiji za djetinjstvom. Daje nam i mnogo uvida u povijesnu baštinu. Većina njegovih pjesama govori o teškom životu ribara i mornara.

Njegova značajna književna djela su pjesnička zbirka 'Dragi kamen' koju piše na čakavštini, roman 'Tijesna zemlja', 'Proza i poezija', drama 'Smrtni grijeh', putopisni zapisi 'Na crvenoj istarskoj zemlj'i, povijesno-autobiografske monografije 'Stara pazinska gimnazija', 'Puna je Pula'.

Objavio je mnogobrojne sveučilišne udžbenike i ekonomska djela, među kojima i 'Ekonomsku historiju Jugoslavije'. Jedan je od najplodnijih ekonomskih pisaca između dvaju svjetskih ratova i u poraću: objavio je djela 'Trgovina i unutrašnja trgovinska politika' , 'Spoljna trgovinska politika', 'Saobraćajna politika', 'Zanatska politika', 'Industrijska politika', 'Održavanje seljačkog posjeda', 'Razvoj ekonomske misli u XIX. veku', 'Agrarna politika', 'Ekonomska struktura Jugoslavije 1918.–1941.', 'Ekonomika agrara FNRJ', 'Seljaci u kapitalizmu', 'Uvod u ekonomiku Jugoslavije'.