'Mi smo vitezovi koji ne drže mač, nego čašu'

Dok mošt polako vrije, došlo je i vrijeme krštenja mladog vina, odnosno blagdan Martinja. Martinje u Hrvatskoj slavi se kao Dan mladog vina ili dan kada je mlado vino prvi put dostupno za kušanje. To je vrijeme kada se vinogradari okupljaju kako bi zajedno otvorili prve bačve mladog vina. Upravo tu tradiciju tijekom cijele godine njeguje i Vinski viteški red koji djeluje diljem Hrvatske.

„Europski vinski viteški red najstariji je viteški red, a postoji još od 1333. godine. Počiva na tradiciji viteškog reda Sv. Jurja iz 1333. godine, a obnovljen je 1984. godine u Željeznom (Eisenstadtu), u vinogradarskoj pokrajini Gradišće u Austriji te od tada neprekidno djeluje“, objašnjava potpredsjednik istarskih vinskih vitezova Albert Koraca.

Sam naziv vinski viteški rad pretpostavljao bi činjenicu da su svi članovi vinogradari, podrumari, sommelieri, međutim to nije tako. Vinske vitezove čine svi kvalitetni ljudi koji zasluže da jednog dana dobiju tu prestižnu titulu, priča potpredsjednik Koraca i dodaje „da biste postali vitez morate se dokazivati u životu te onda kada je prepoznat vaš rad i djelovanje, na prijedlog starog viteza, možete ući u Bratovštinu. Četiri su stupnja kako biste došli do viteza: pripravnik, savjetnik, vinski sudac i onda tek vinski vitez. Od primanja do viteštva treba proći minimalno 12 godina.“

U svakoj zemlji članici, vinski viteški red ustrojava svoj viteški konzulat pa je tako i u Hrvatskoj stvoren Konzulat Hrvatska Europskog vinskog viteškog reda.

"Konzulat Hrvatska se dijeli na četiri regije: Zagreb i Varaždin, Slavonija, Istra i sjeverni Jadran i Dalmacija. Sjedište istarskog i sjeverno jadranskog vinskog viteškog reda je u Kastvu, a predsjednik je vinar Rino Prelac“, kazao je Albert koji je jedan od ukupno osam aktivnih istarskih vinskih vitezova.

Vinski se vitezovi odlikuju i po svojim crnim odorama sa zastavom viteškog reda od kojih svaki stupanj ima svoju medalju, a četvrti, odnosno vinski vitez dobiva zlatni križ koji se preuzima u Austriji, točnije u Željeznom (Eisenstadtu) gdje je i sjedište viteškog reda.

"Mi smo vitezovi koji ne drže mač, nego čašu. Borimo se za istarske vrijednosti, širimo kulturu vina, ulažemo u znanost. Najviše se bavimo promocijom vina, odnosno istraživanjem oko vina i vinogradarstva, i naravno stalno smo uključeni u humanitarne radove“, ispričao je Koraca.

Viteštvo označava pripadnost ideji istinske plemenitosti duha, zauzimanje za sve lijepo, dobro i istinito, za idealne vrijednosti, plemenitu duhovnost i viteško prijateljstvo, pa upravo iz tog razloga hrvatski vinski vitezovi djeluje pod načelom „U slavu Boga i u slavu vina!“.

„U slavi Boga treba moliti, a u slavi vina mukotrpno raditi. Treba znati uživati u vinu, a ne samo piti“, istaknuo je potpredsjednik istarskog vinskog viteškog reda. (Mateja Sponza)