'Njemački turisti nam se smiju. Najgore što smo napravili je legalizacija bespravnih apartmana'

„Rovinj ima stvarno jako izraženi problem s apartmanima koji su nastali, i za koje se izdaju dozvole, na poljoprivrednom zemljištu. Radi se o bespravnoj gradnji, koja je kao posljedicu imala najgoru stvar koju smo mogli napraviti za Hrvatsku, a to je legalizacija. Njemački turisti nam se smiju i kažu da kod nas grade bespravno i to im je super. Ne znam više tko je tu lud u ovoj državi. Sada opet ne interveniramo i opet ćemo se dovesti u situaciju nove legalizacije. Fali nam (gradovima i općinama, op.n.) izvršna odgovornost da možemo to sami regulirati“, poručio je danas gradonačelnik Rovinja Marko Paliaga tijekom panel rasprave na Danima hrvatskog turizma, čiji je Rovinj upravo i domaćin.

Nakon tog istupa, koji je pomalo odskakao od uobičajenih govorancija na takvim skupovima, Paliaga je dobio i spontani aplauz publike.

Također, istaknuo je da Rovinj od osamdesetih godina nije širio građevinska područja te pojasnio kako je taj istarski grad uspješno regulirao i organizirao turizam na svojem području, govoreći najviše o njihovom master planu otprije 15-tak godina.

„Rovinj ima 19 tisuća kreveta u hotelima i 28 tisuća u obiteljskom smještaju. U zadnjem navratu je kod nas legalizirano tri tisuće objekata, od kojih se čak 1.500 do 1.700 iznajmljuje. Također, i dalje se bespravno gradi. Rovinj ne može podnijeti više od 35 do 40 tisuća gostiju, a nekad ih bude i više od 50 tisuća“, dodao je Paliaga.

Uglavnom, smanjivanje turističkih kapaciteta i obuzdavanje apartmanizacije, kao i okretanje smjera turizma prema održivosti, glavni je cilj novog zakona o turizmu koji bi uskoro trebao biti izglasan nakon svih zakonodavnih procedura. Također, intencija je omogućiti lokalnoj samoupravi i turističkim zajednicama veće ovlasti u upravljanju turizmom. O svemu tome se danas razgovaralo na prvom panelu ovogodišnjih Dana hrvatskog turizma u Rovinju.

Gradonačelnici Dubrovnika, Rovinja i Pule, Mato Franković, Marko Paliaga i Filip Zoričić podijelili su svoja iskustva u upravljanju destinacijama i uglavnom pozdravili donošenje novog Zakona o turizmu koji upravo županijama i gradovima daje alate za upravljanje razvojem turizma u smjeru održivosti. Svi se manje više slažu da je cilj imati zelene, kvalitetnu i cjelogodišnju turističku ponudu.

Gradonačelnik Pule Zoričić kazao je da je novi zakon, ukoliko bude izglasan, izrazito praktičan.

„Nama će taj zakon pomoći da se razvijamo kao jasna i kulturna destinacija. Pula je konkretan grad koji ima i sveučilište i druge grane razvoja, a ne samo turizam. Sada čekamo plan upravljanja koji će ići nakon usvajanja zakona i zapravo će tu struka biti od važnosti. U Puli je važno da sačuvamo ljude da žive u starogradskoj jezgri, a za turiste da se znaju planovi parkiranja, upravljanja i ponašanja u gradu. Sviđa mi se da umjesto riječi 'zabrana' koristimo 'regulativa'“, napomenuo je Zoričić koji se tijekom rasprave, ničim izazvan, više puta osvrnuo na kritike koje mu često upućuju mediji i oporba, upravo oko raznih zabrana.

„Imali smo zaista bogatu sezonu što se tiče koncerata u Areni, a otvorili smo i Malo rimsko kazalište kao novu svjetsku pozornicu. Još malo pa ćemo imati i hotel s pet zvjezdica. Želimo sačuvati starogradsku jezgru i zato smo uveli holders only parkirališta, što je također bila nacionalna tema, gle čuda. Pula je hrvatski Rim i od toga nećemo odustati“, poručio je Zoričić. Također, otkrio je javnosti da je njegova uprava započela s procedurom da se pulski Amfiteatar stavi pod zaštitom UNESCO-a. (Marcello Rosanda)