Kulla: Obećanja o nižoj cijeni struje trebalo bi revidirati nakon pola godine

„Struju je danas skuplje uvesti u Hrvatsku nego u Njemačku jer Hrvatska ima nestašicu, odnosno potražnja je veća od ponude pa je i uvoz skuplji. S druge strane, Hrvatska je dobro povezana s europskom mrežom, pa i to može utjecati na cijenu da bude niža. U budućnosti se može očekivati da će razlika u cijeni između dominantnog igrača i onih koji žele osvojiti tržišni udio biti do 10 posto“, rekao je u razgovoru za Jutarnji list Miroslav Kulla, član Uprave RWE Energije, novog ponuđača struje u Hrvatskoj i direktor RWE Gas Slovensko iz Slovačke.
* Ali vaša konkurencija u Hrvatskoj, koja isključivo uvozi struju, nudi je jeftinije nego vi?
- Sva marketinška obećanja treba revidirati u razdoblju od šest mjeseci do godinu dana, a ponudu cijene struje promatrati kroz četverogodišnje razdoblje.
* Hoće li trgovci ponuditi jeftiniju struju zbog pada cijena struje u Europi, zahvaljujući proizvodnji većoj od potreba?
- Da, to je jedan od razloga. Proizvođači struje ne mogu tako brzo reagirati jer imaju dugoročniju perspektivu, ali i dugoročnije stabilnu cijenu. U Hrvatskoj, kao i u Slovačkoj, liberalizacija tržišta nije potpuna. Dok god jedan igrač na tržištu - kod vas HEP – ima cijenu koju mu mora odobriti regulator, tržište nije potpuno liberalizirano. U većini zemalja regulatori nikome ne odobravaju niti određuju cijenu, nego samo prate tržište kako bi utvrdili ostvaruje li netko u situaciju kakvu sada imamo s viškom struje u Europi ekstra profite na njezinoj prodaji.
* Kako će se odluka njemačke vlade o zatvaranju nuklearnih elektrana odraziti na RWE–ovu cijenu struje?
- To se već odrazilo na cijenu struje i ne prelijeva se na tržišta izvan Njemačke. Taj su trošak zapravo podnijeli njemački potrošaći jer je odlučeno da će se proizvodnja iz nuklearnih elektrana zamjeniti većinom obnovljivim izvorima energije, što se tamo potiče kroz državna ulaganja, pa možemo reći da Njemačka sama plaća cijenu zatvaranja svojih nuklearki.

Termoelektrane na plin nisu isplative
* Nisu li nuklearke ipak proizvođači najjeftinije struje?
- Trenutačno jesu jer je uran jeftin, ali samo ako ih već imate. Ako morate sagraditi novu, onda to nije tako jeftina proizvodnja jer investiciju treba ispatiti. Isto je s hidroelektranama koje imate u Hrvatskoj. One proizvode najjeftiniju struju jer su sagrađene prije 40 godina, a voda teče. Raspravljamo li o tome što danas ulagati, možemo reći da su obnovljivi izvori energije isplativi, jer ako sada potrošimo više na proizvodnu infrastrukturu za obnovljive izvore energije, za 50 godina bit ćemo energetski neovisni i tako proizvedena struja bit će jeftina jer sunce sja i vjetar puše. S druge strane, ne znamo kolika će tada biti cijena urana i hoće li ugljena biti dovoljno. Trenutačno je ugljen jako jeftin i vrlo je isplativo proizvoditi struju iz njega, a plin je skup i na njega radi samo nekoliko elektrana u Europi jer to nije isplativo, rekao je Miroslav Kulla za Jutarnji list.