Nekad su trebale tri godine od probijanja do prometa, a sada manje od jedne

Usred tunela, točno na pola puta između istarske i riječke strane, 18. rujna je održana svečanost kojom je obilježeno probijanje druge cijevi tunela Učka. Nakon što je cijev prošlog tjedna probijena, danas je taj pothvat obilježen na svečanosti na kojoj je prisustvovao čitav državni vrh na čelu s premijerom Andrejom Plenkovićem.

Nakon prigodnih govora, na platnu koje je dijelilo riječku i istarsku stranu tunela, prikazana je efektna zvučna i video simulacija eksplozije, čime je druga cijev tunela probijena i na simboličan način.

Osim zbog probijanja druge cijevi, svečanost je održana i u povodu početka radova na preostalim dionicama Istarskog ipsilona, na dionici autoceste od tunela do Matulja, te dupliranju mostova na zapadnom kraku. Ti bi radovi trebali biti završeni do 2026. godine.

Plenković je probijanje druge cijevi usporedio s prvim probijanjem Učke 1979. godine. „Tada je trebalo pune tri godine od probijanja do stavljanja u promet tunela Učka, što govori kakav je napredak u tehnologiji i znanju u međuvremenu učinjen. Ova cijev u potpunoj će funkciji biti prije početka iduće turističke sezone“, rekao je Plenković koji je potom u svom govoru najavio sve najvažnije investicije u hrvatskoj cestogradnji, koje bi trebale biti realizirane u iduće tri do četiri godine.

Inače, premijer Plenković je predstavnike Bouyguesa, koji su na svečanost došli iz Pariza, pozdravio na tečnom francuskom jeziku.

Osim premijera Andreja Plenkovića, na svečanosti su bili predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, saborski zastupnici iz Istre i Rijeke, ministri Oleg Butković, Branko Bačić i Davor Filipović, veleposlanik Francuske Gael Francois Veyssiere, istarski župan Boris Miletić, primorsko-goranski župan Zlatko Komadina, te brojni gradonačelnici i načelnici iz obje županije.

Direktor Bina-Istre Dario Silić u svom je govoru naglasio da je probijanje druge cijevi tunela vrlo važno i zbog sigurnosti prometa.

„Dupliranjem tunela Učka povećat će se sigurnost i postići usklađenost tunela Učka s Direktivom EU iz 2004. o minimalnim sigurnosnim zahtjevima za tunele u EU. Građevinski radovi faze 2B21 podrazumijevaju izgradnju 5,6 kilometara nove cijevi tunela Učka s 24 poprečna tunela, svaki dug 250 metra, od kojih 12 pješačkih i 12 za vozila“.

Iskorišteno tisuću tona eksploziva i 1,3 milijun tona iskopa materijala

U izgradnji je sudjelovalo više od 400 radnika koji su koristili najmodernije tehnike građenja, pojedine prvi put u tunelogradnji u Hrvatskoj, poput emulzije, to jest tekućih eksploziva, pokretne trake za odvoz materijala i modernog sustava probijanja i iskopa materijala.

Ukupno je iskorišteno tisuću tona eksploziva, iskopano je 1,3 milijuna tona materijala, a upotrijebljeno je više od 3.000 tona čelika.

„Dupliranje tunela Učka bilo je popraćeno jako velikim brojem izazova: inflacijom koja divlja, utjecajem pandemije, nedostatkom radne snage, radovima i miniranjem pod prometom, velikim brojem pukotina i jama u novoj cijevi, kao i izrazito lošim materijalom kojeg je trebalo u kratkom roku deponirati. Dakle, dosta lošija geologija nego u staroj cijevi Učke“, kazao je Silić.

Ugovorom o građenju po principu ključ u ruke izvođač u idućih 9 mjeseci planira privesti kraju sve radove na završetku nove cijevi tunela Učka.

Direktor Bina-Istre najavio je i početak izgradnje dionice autoceste duge 10 kilometara koja će u punom profilu autoceste spojiti Učku i Matulje na istočnom kraku Ipsilona, te dupliranje mosta Mirna i vijadukta Limska draga na zapadnom kraku Ipsilona, što zajedno čini impresivnih 1,6 kilometara.

„Potpisivanjem izmjena i dopuna ugovora o koncesiji s ministrom Butkovićem, uz podršku Vlade RH otvoren je put ka realizaciji ovog važnog projekta na sveobuhvatnom Ten-T europskom koridoru za dodatno spajanje Istre s ostatkom Hrvatske, čime će se spojiti Istarski Ipsilon u punom profilu autoceste s mrežom autocesta pod upravljanjem HAC-a u Matuljima, tako da će korisnici moći putovati od Pule do Zagreba za dva i pol sata, bez zaustavljanja. Dupliranjem dionice Matulji Učka također će se omogućiti pristup naseljima Benčinići i Kolavići, što danas stvara velike probleme u sigurnosti prometa i prilazu tim naseljima“, rekao je Silić.

„Izgradnja dionice Tunel Učka Matulji dovest će do niza koristi za građane i korisnike autoceste. Na prvom mjestu, i ujedno kao najvažniji razlog za pokretanje ove investicije ističem dizanje sigurnosti ove dionice autoceste na kojoj bilježimo najveći broj nezgoda i, nažalost, poginulih“, kazao je Dario Silić te se zahvalio premijeru Plenkoviću, ministru Butkoviću, ravnatelju uprave za cestovni promet i infrastrukturu Antoloviću i ostalom stručnom timu Ministarstva mora i prometa bez kojih nastavak izgradnje Ipsilona ne bi bio moguć.

Miletić: 'Neke Vlade nisu imale sluha za ovaj projekt'

Istarski župan Boris Miletić u svom je govoru naglasio da ima puno simbolike u tome što je druga cijev probijena u mjesecu rujnu, kada Istrani obilježavaju 80 godina odluke o sjedinjenju i 30. godišnjicu Istarske županije. Zahvalio se svima koji su sudjelovali u ovom velikom projektu, ali i Vladi RH na čelu s premijerom Plenkovićem na partnerskom odnosu. „Jer neke Vlade nisu imale sluha za ovaj projekt. To gospodin Silić jako dobro zna“, rekao je Miletić.

Ministar prometa Oleg Butković je probijanje druge cijevi tunela Učka po važnosti usporedio s izgradnjom Pelješkog mosta, te kazao da je završetak Ipsilona po vrijednosti najveća investicija u Hrvatskoj. Butković je podsjetio i da je Vlada na sjednici prošlog tjedna Hrvatskim cestama osigurala 1,32 milijarde eura za kompletan završetak hrvatskog djela Jadransko-jonskog koridora, a to znači dionice od Križišća do Žute lokve te od Stona do Dubrovnika.

Na svečanosti su govorili i primorsko-goranski župan Zlatko Komadina i predsjednik Sabora Gordan Jandroković.

Posebna organizacija zbog svečanosti u tunelu

Jandroković je naglasio da je ovo prvi put da je jedna takva svečanost održava doslovno ispod zemlje. Zbog toga je i njena organizacija bila drugačija nego kod sličnih svečanosti. Svi uzvanici u tunel su se vozili autobusima, što je gostima i novinarima bilo jedno novo iskustvo. Temperatura zraka bila je osjetno niža nego izvan tunela, a radnici Bina-Istre regulirali su ventilaciju.

Raspored odlaska u tunel bio je strogo određen. Najprije su otišli saborski zastupnici, potom novinari, nakon njih gradonačelnici, a onda su posljednjim autobusom došli premijer, predsjednik Sabora, ministri i oba župana. Osim uzvanika, među publikom su bili i djelatnici Bina-Istre. Hrvatsku i istarsku himnu, sa zaštitnom kacigom na glavi, odsvirala je Ana Rucner. (Tekst i foto: Nenad Čakić)