Mufti oduševio svirajući čekićem i bušilicom na oprugama

S tri 'Sretno!' na poziv Deana Zahtile, predsjednika LAE, publika u DKC Lamparna je 13. svibnja svečano otvorila 4. izdanje Bijenala industrijske umjetnosti (IAB 04) pod nazivom “Krajobrazi želje”.

U svečanosti otvaranja su pored Zahtile sudjelovali umjetnički direktor Bijenala Damir Stojnić, kustosi Paolo Bianchi i Christoph Doswald, gradonačelnik Labina Valter Glavičić, županijski pročelnik za kulturu i zavičajnost Vladimir Torbica te Irena Kregar Šegota iz Ministarstva kulture i medija.

Industrija partner u stvaranju umjetničkih djela

„Posebno sam ponosan na to što je ovo možda prva izložba u Hrvatskoj gdje je de facto industrija u potpunosti bila partner u stvaranju umjetničkih djela. Prethodna bijenala referirala su se uglavnom na industrijsku baštinu, ali ovo bijenale je kooperacija industrije i umjetnosti“, kazao je Zahtila.

„Osim što je najindustrijskiji bijenale do sada, on je i najpoetičniji već od samog naziva 'Krajobrazi želje', kojeg su osmisli našu kustosi, pa do onih radova koji to podcrtavaju kao što Dreamland i razne intervencije po Raši. I možemo reći da je ovo bijenale s najviše radova koji su rađeni kao site specific, znači samo za područja Labina, Raše, Pule i Rijeke“, napomenuo je Stojnić.

„Zahvaljujem svim prisutnim umjetnicima jer bez njihove energije i pozitivnog stava sve ovo ne bi bilo moguće. Umjetnici su odlučili da je nemoguće pretvore u moguće“, kazao je Bianchi.

„Iskustvo rada u istarskom kontekstu bilo je za sve umjetnike novo i inspirativno i omogućilo im je da rade stvari koje drugdje ne bi mogli su raditi. Mislim da će se ta priča nastaviti i cijenim potporu svih koji ste u tome pomogli“, kazao je Doswald.

Zahvaljujući LAE, napose Deanu Zahtili, gradonačelnik Glavičić je kazao: “Ovo je jedna priča koja je puno šira od istarske priče, pa usudio bih se reći i od hrvatske priče. Iduće godine počinjemo s obnovom Velikog kupatila i polako se ona vizija koju su hrabri vizionari Labin Art Expressa imali prije trideset godina ostvaruje i vjerujem da ćemo doći do trenutka u kojemu ćemo živjeti ono što su oni sanjali.“

„Nama u Istarskoj županiji iznimno je važno da imamo ovakve događaje gdje možemo usporediti ono što ovdje radimo sa svjetskim trendovima. Vjerujem da je ovo 4. Bijenale samo jedan putokaz onoga što će se dalje događati u suvremenoj umjetnosti Istre i ovo na neki način shvaćam kao velik izazov ne smo umjetnicima, nego i nama koji na neki drugi način promišljamo kulturu“, kazao je Torbica.

„Bijenale industrijske umjetnosti svakom svojom edicijom postaje sve značajnije i širi svoje granice. Ovom edicijom doseglo je međunarodne odjeke i time stvara mrežu suradnje daleko šire od Labina, Istre i Hrvatske“, napomenula je Kregar Šegota.

Umjetničke instalacije u Labinu, Raši. Puli i Rijeci

Četvrto izdanje Bijenala provodi se u partnerstvu s Arheološkim muzejom Istre (AMI) i Galerijom Cvajner u Puli te s MMSU Rijeka, ponovno će biti strukturirano u tri geografski odvojene, ali tematski međusobno povezane izložbene cjeline: Labin (Društveno-kulturni centar 'Lamparna', Pijacal, Narodni muzej, gradsko kino te nekoliko otvorenih javnih prostora) sa susjednom, rudarskom Rašom (kino, bivša rudarska menza, crkva Sv. Barbare, dolina rijeke Raše) funkcionirat će kao polazišna točka i središte Bijenala, iz kojeg se ono širi prema Puli (AMI, PPMI, Augustov hram, Galerija Amfiteatar, Malo rimsko kazalište, Galerija Cvajner, Luka Pula, te još nekoliko javnih prostora u gradu) i Rijeci (MMSU, Korzo).

U DKC Lamparna projekcije i slike mogu se razgledati na devet lokacija.

U nastavku večeri nakon otvorenja ispod šohta je koncert održao Frank-Martin Strauß, legenda njemačke industrijske glazbe i osnivač benda Einstürzende Neubauten, poznatiji FM Einheit (Mufti). Koncert naslovljen „Record, rewind, stop, play fast forward“ izveo je svirajući, uz zvučnu kulisu industrijske glazbe, na dvije opruge, kratkoj i debelo i dugoj i tankoj i to raznim alatima, među ostalim čekićem i bušilicom. Publika je njegove izvedbe popratila ovacijama. Općenito, prvi dojmovi su da je ovo najbolji Bijenale do sada i svakako vrijedi posjetiti ga. (Tekst i foto: Robi Selan)