U Makedonskom kulturnom društvu obilježeno Valentinovo (foto)

U sklopu Dana makedonske kulture Makedonsko kulturno društvo Sveti Kiril Metodij iz Pule, u svojim je prostorima u Rojcu 15. veljače obilježilo Valentinovo i to prisjećajući se Svetog Trifuna i Svetog Valentina. Zbor Društva je svečano otvorio manifestaciju, a potom je o temi govorila Milena Zlateska predsjednica Društva. Između ostalog je rekla: da su oba sveca živjela u 13. stoljeću, da su obojica mlada umrla mučeničkom smrću i to zato jer se nisu htjeli odreći svoje vjere, a to je kršćanstvo, da su oba imala moć liječenja i da se njihov blagdan obilježava isti dan, i to 14. veljače. Dodala je da je Sveti Trifun zaštitnik vina i vinograda, te da se 14. veljače u Makedoniji započinje s obradom vinove loze i nastavlja se do berbe.

Drago Draguzet kantautor i vrstan poznavatelj mnogih instrumenata koje sam izrađuje i na njima svira, odjeven u istarsku narodnu nošnju, nakon što je iz svog drvenog kovčega (kojeg je sam izradio od više vrsta drva) izvadio svoje svirale o njima je ponešto rekao, a zatim i zasvirao. Govoreći o roženicama rekao je da je jednu od njih dobio od jednog Roma, a ostale da je sve sam izradio, no mnoge su otišle u svijet i nije bio u mogućnosti ih prezentirati. Za jednu je prezentaciju jedne svoje roženice zamolio harmonikaša Damira Kontešića da ga prati i bilo je izvanredno ih slušati, tako da su svi prisutni, uz dugi pljesak, molili za ''još''. Sve prisutne Drago je upoznao s mihom kojeg je isto tako sam izradio.

Nakon još jednog bloka makedonskih pjesama koje je otpjevao zbor sljedili su ljubavni stihovi koje su govorile pjesnikinje: Milena Zlateska-na makedonskom jeziku, Gracijela Putina na čakavskom jeziku, Branka Orlić, Slavica Lončarić Đugum, Radojka Kramar-sve tri na hrvatskom jeziku. Branka Orlić nas je u uvodu upoznala s poviješću imena ''Sergijevci'', o značajnim datumima koje povezuju pulsku Arenu, Augustov hram i tzv Zlatna vrata.

Makedonci su društveni, topli, miroljubivi domaćini, te se druženje s njihovim prijateljima i simpatizerima Društva nastavilo do kasnih sati uz bogatu trpezu, ples i pjesmu, a pjevalo se na svim jezicima ovog istarskog podneblja. Plesalo se od kola do valcera-ipak su to svestrani umjetnici i poliglote.