Pčelar iz Kaldira: 'Ovo proljeće očekujemo sa strepnjom' (video)

„Pčele u siječnju troše kilogram meda, a ovoga siječnja već su ga potrošile dva kilograma“, rekao nam je Vinko Dantinjana 25. siječnja nakon što je u svom pčelinjaku u Kaldiru, zaseok Lazi, izvagao kontrolno saće.

Ovaj podatak ukazuje na promjene u prirodi i neizvjesnu pčelarsku zimu i proljeće pred nama, a Dantinjana je jedan od pčelara koji je najpozvaniji da o tome nešto kaže. Višestruko nagrađivan pčelar i proizvođač pčelinjih proizvoda iz Pazina kaže da mu pčele zuje oko glave od kad zna za sebe.

'U mojoj jedanaestoj godini djed mi je kupio prvu košnicu'

„Još kao dijete pomagao sam susjedu koji je imao pčele, ali one nisu bile u košnicama, nego u sanducima i brentama. U mojoj jedanaestoj godini djed mi je kupio prvu košnicu i to od obitelji koja se preselila u Italiju. Od tada neprekidno pčelarim. Najviše sam pčelario s dvjesto i pedeset reproduktivnih zajednica, sada sam zbog poodmakle dobi i zdravlja smanjio na devedesetak reproduktivnih zajednica“, ispričao nam je.

Lanjsko je proljeće za pčele bilo jedno od najboljih u nizu proteklih godina, ali nakon toga je pošlo po zlu.

„Pčele su u proljeće napravile veliki bum, a onda je uslijedila ljetna suša koja ostavila posljedice. Pčele nisu imale dovoljno cvjetnog praška, a u nedostatku cvjetnog praška nema legla i tu je došlo do poremećaja u košnicama. Jer kad nema unosa, matica se ne hrani i onda ne leže i gubi na kvaliteti. Iz razgovora s prijateljima pčelarima vidim da se takav gubitak matica ne pamti. U Dalmaciji su gubici do šezdeset posto“, objasnio nam je.

Da stvar bude gora, podbacio je i bršljan koji cvate u prosincu.

'Bršljan nije zamedio i dao cvjetnog praha koliko se očekivalo'

„Zadnja paša – bršljan nije zamedio i dao cvjetnog praha koliko se očekivalo. Zato su pčele uzimljene uz veliku prihranu. Mi ju možemo prihranjivati, ali tako je samo održavamo u životu“, istaknuo je naš sugovornik.

I neobično toplo vrijeme na prijelazu u novu godinu ostavilo je posljedice. Naime, pčele su počele praviti legla i sada ga moraju čuvati.

„Bez legla temperatura je 12 stupnjeva, a s leglom mora biti 34 do 35 stupnjeva. Ako padne na 32 stupnja, smrznut će se pola legla. Zato pčele troši više zaliha meda nego uobičajeno. One su aktivne, sada počinje cvasti lijeska , ali samo cvjetni prah. Izvući će se ako proljeće bude kao lanjsko, ali ako bude kao 2021. godine, prevrtljivo i sa zahlađenjima, bit će velikih problema“, kaže Dantinjana.

Također, kiša i vlaga po toplom vremenu pojačali su opasnost od pojavi plijesni.

„Apelirao bih na pčelare, pogotovo one mlađe, da pripaze na pojavu plijesni u saćima. Pčela će takvo saće prihvatiti samo ako ne bude imala izbora, med iz takvog saća gubi i na kvaliteti i na prolazi na analizi. Zato takvo saće izvadite i pretopite ga“, savjetuje Dantinjana.

'Kinezi su napravili umjetni med koji kristalizira kao pravi!'

Pčelarima bi bilo lakše da ima više paše, ali gubitak površina s cvijećem proteklih desetljeća je drastičan. Vintinjana se sjeća da je po bregovima oko Lazi nekada paslo dvjestotinjak goveda, a danas su obrasli šumama u kojima obitavaju veprovi i lisice.

"Nestankom stoke izgubili smo djetelinu, lucerku i mnoge druge biljke koje su pčelama izuzetno dobru pašu. Mogu slobodno reći da je prije četrdeset godina prosječni godišnji prinos po košnici bio preko 30 kilograma, a sada je spao na oko 15 kilograma. Drugo, ona zemlja koja se obrađuje puna je herbicida i pesticida, pa pčela na tim parcelama nema što tražiti“, napominje naš domaćin.

A patvorine meda koje su preplavile tržište posebna su tema. Mislite da ćete pravi med razlikovati od patvorine po tome što će kristalizirati?

„Kinezi su napravili umjetni med koji kristalizira kao pravi! Na jednom organoleptičkom ocjenjivanju samo nas je kemijska analiza spriječila da patvorinu proglasimo najboljim medom“, ispričao nam je Vinko Dantinjana. (Tekst: Robi Selan, foto i video: Roberto Matković)