Predstavljen projekt digitalizacije Porečkog glasnika i Adrije

U Zavičajnom muzeju Poreštine 26. svibnja održano je predstavljanje digitaliziranih novina Adria i Porečki glasnik – prvih u nizu novinskih fondova obuhvaćenih projektom digitalizacije porečkih novina iz druge polovice 20. stoljeća.

O specifičnosti i značaju projekta govorila je ravnateljica porečkog muzeja dr. sc. Elena Uljančić, proces i rezultate digitalizacije detaljnije je predstavila viša kustosica i koordinatorica projekta Elena Poropat Pustijanac, dok je o važnosti takvog projekta za Grad Poreč, koji je i financirao projekt, govorio porečki gradonačelnik Loris Peršurić.

Ravnateljica muzeja Elena Uljančić naglasila je da je Porečki glasnik bio je jedinstven društveni i novinarski fenomen, koji je 13 godina bio kronika grada Poreča i porečke općine, te neizbježan izvor informacija koji je okupljao sve Porečane. Osim toga, list je imao velike zasluge za razvoj novinarstva u Istri, ali i šire, jer su njemu stasali ponajbolji istarski novinari i urednici. Kvalitetom tiska, formatom i sadržajem list je u mnogočemu nadišao lokalni značaj. Posebno je to odnosi na pojavu humorističko-satiričkog priloga La kost, koji je započeo izlaziti u Porečkom glasniku a nastavio u Glasu Istre a koji je do prošle godine bio najdugovječniji i, uz Feral Tribune, ponajbolji satirički prilog u Hrvatskoj.

Gradonačelnik Peršurić je istaknuo da iza ovoga projekta stoji puno samozatajanoga rada i truda muzejske struke, te da je Grad Poreč-Parenzo rado podržao financiranje digitalizacije svojih porečkih novina. Podsjetio je da se ove godine u obnovu muzeja i porečke kulturne baštine ulažu značajna sredstva.

Koordinatorica projekta viša kustosica Poropat Pustijanac pobliže je predstavila kontekst u kojem je nastala ideja o digitalizaciji porečkih novina. U Zavičajnom muzeju Poreštine čuvaju se primjerci više lokalnih novina iz druge polovice 20. stoljeća, među kojima se izdvajaju listovi hotelsko-turističkih poduzeća – Glasnik Plave lagune, Rivierin Naš glas i Anita te list za društvena pitanja općine Poreč 30 dana i list udruženog rada Poreštine Adria, kasnije preimenovan u Porečki glasnik. Ove su novine izrazito tražene od strane muzejskih korisnika i predstavljaju nezaobilazni izvor za poznavanje i proučavanje novije povijesti Poreča i Poreštine od 1970-ih do sredine 1990-ih. Stoga je porečki muzej odlučio iskoristiti najsuvremenije tehnološke potencijale kako bi se osigurala što šira pristupačnost zavičajnim novinskim fondovima.

U prvoj fazi digitaliziran je list Adria, pokrenut od strane Poslovne zajednice Adria 1982. kao radnički informativni list udružene privrede Poreštine, a godinu dana kasnije preimenovan u Porečki glasnik. Porečki glasnik tada, osim glasila općinske privrede postaje i općinsko glasilo, koje je tijekom 1980-ih imalo značajnu financijsku podršku privrede i politike unutar najrazvijenije općine u SR Hrvatskoj. Sve je to omogućilo, zaključila je Pustijanac, da list postane respektabilan i priznat i izvan lokalnih granica. Sredinom 1990. Porečki glasnik je registriran kao poduzeće za informativnu, propagandnu i izdavačku djelatnost s potpunom odgovornošću. Tijekom 1991. došlo je do prestanka financiranja iz općinskog budžeta, ali su unatoč otežanim uvjetima rada, financiranja i poslovanja novine opstale do 1994.

Novinari Porečkog glasnika su pratili aktualne političke događaje, gospodarstvo, turizam, manjinsku problematiku, kulturu, popularnu kulturu, estradu i sport na području Poreštine. Sadržavao je podlistak Fora le Porte na talijanskom jeziku, ABC podlistak školaraca Poreštine, humorističko-satirički prilog La kost i druge stalne rubrike, a objavljivao je i litererarne priloge na čakavskom dijalektu. To je potvrdio, uz nekoliko novinarskih anegdota, i Goran Prodan, jedan od urednika lista, koji je prisustvovao predstavljanju. 

Adria i Porečki glasnik su svoju digitalnu verziju, osim zbog svoje informativne i kvalitativne vrijednosti, dobili prigodom 40. obljetnice pokretanja lista – objasnila je Poropat Pustijanac.

Projekt je realiziran u suradnji s tvrtkom Link2 iz Zagreba. Postupak digitalizacije je uključivao skeniranje i obradu građe u OCR programu, odnosno korištenje tehnologije za tzv. optičko prepoznavanje znakova. Stvorene su tako digitalne zbirke, odnosno novinski fondovi, sa svim metapodacima, koji se mogu pronaći na digitalnoj platformi http://www.dostupnaproslost.muzejporec.hr/. Digitalizirana su kompletna godišta, ukupno njih 13, preko 280 brojeva i gotovo 6500 stranica različitog formata. Novine je moguće pretraživati prema godištima, brojevima i ključnim riječima, što će svakako olakšati i ubrati pretraživanje od strane korisnika.

Digitalizacijom lokalnih novina, vjeruju se u porečkom muzeju, omogućit će se njihova dostupnost mnogobrojnim i različitim korisnicima (istraživačima, novinarima, studentima, učenicima, općem čitateljstvu), olakšati pristup građi na daljinu i osigurati kvalitetnije pretraživanje sadržaja prema različitim kriterijima, te se istodobno zaštiti izvornici.

ADRIA
Adria, lokalne novine koje su izlazile u Poreču od 25. 5. 1982. do 15. 9. 1983., najprije kao mjesečnik, a od listopada 1982. kao petnaestodnevnik.
Informativni list Adria, podnaslovljen kao List udružene privrede Poreštine, nastao je iz ideje o potrebi zajedničkog glasila ugostiteljsko-turističke privrede porečke općine (SOUR-a Plava laguna, RO Riviera, RO Anita i RO Turistički biro). Ideja o stvaranju jedinstvenog radničkog lista koji će objediniti postojeća tri lista – Glasnik Plave lagune, Naš glas i Anitu – razvijala se usporedno sa zahtjevom udruživanja. Osnivanjem Poslovne zajednice Adria stvoreni su preduvjeti za pokretanje zajedničkog lista koji je imao zadaću informirati o zbivanjima iz života i rada triju kolektiva.

Prvi glavni urednik bio je Krešimir Čuturilo (kao direktor nakladnika Istarska naklada iz Pule), a v. d. glavnog i odgovornog urednika Ilija Cvijanović, koji je uskoro i formalno preuzeo uredništvo. List je izlazio na 16 stranica velikog formata (42x27 cm), a tiskao se u zagrebačkom Vjesniku. Sadržavao je brojne rubrike informativnog društvenog, političkog, sportskog, kulturnog sadržaja te niz podlistaka, među kojima podlistak Fora le Porte na talijanskom jeziku, ABC podlistak školaraca Poreštine i niz drugih priloga. Od 5. 10. 1983. izlazi pod imenom Porečki glasnik.

POREČKI GLASNIK
Porečki glasnik, lokalne novine koje su izlazile u Poreču od 5. 10. 1983. do 25. 5. 1994. Prethodila im je Adria, podnaslovljena kao List udružene privrede Poreštine, koja je izlazila kao mjesečnik odnosno petnaestodnevnik od 25. 5. 1982. do 15. 9. 1983. S ciljem unapređenja kvalitete informiranja građana Poreštine, list preuzima i ulogu općinskog glasila 30 dana koji se gasi. Za novo ime lista proveden je nagradni natječaj među čitateljima, a među tridesetak prispjelih prijedloga izabran je Porečki glasnik.
Porečki glasnik, podnaslovljen kao Glasilo SSRN i udruženog rada Poreštine, nastavio je dvotjednim ritmom izlaženja, a od 23. 2. 1990. izlazio je kao tjednik SSRN i privrede Poreštine, a zatim od 6. 4. 1990. postaje Tjedno informativno glasilo. Sredinom 1990. Porečki glasnik je registriran kao poduzeće za informativnu, propagandnu i izdavačku djelatnost s potpunom odgovornošću, čiji je osnivač bio Institut za poljoprivredu i turizam Poreč. Dotadašnje općinske novine od 15. 6. 1990. izlazile su kao Nezavisne tjedne novine.

Prvi izdavač Porečkog glasnika je bila Poslovna zajednica Adria iz Poreča, na čelu sa Zdenkom Tomčićem, a kasnije Složeno poduzeće Plava laguna koje je predvodio Šime Kalčić. Od 1990. izdavanje novina preuzelo je poduzeće Porečki glasnik. Tijekom 1991. došlo je do prestanka financiranja iz općinskog budžeta, ali su unatoč otežanim uvjetima rada, financiranja i poslovanja novine opstale do 1994. Posljednji broj izašao je iz tiska 25. 5. 1994. 

List je tiskan je na 16 stranica velikog formata (42x27 cm) sve do 1990., kada postaje tjednikom, nakon čega je prešao na manji format (29x21 cm), čiji se broj stranica redovitih izdanja kretao od početnih 24 do najviše 48 stranica. Prvi glavni i odgovorni urednik bio je Ilija Cvijanović, a kasnije su ga naslijedili redom Goran Prodan, Robert Buršić i Duška Jekić. Članovi redakcije bili su još Kolja Glavina, Duška Jekić, Tanja Tatjana Komin kasnije Perhat, Vesna Medvedec i dr.), a među fotoreporterima istaknuli su se Renco Kosinožić, Vladimir Bugarin, Milivoj Mijošek, Milosav Grujičić – Đilera i Anton Jugovac. Nekoliko godina redakcija Porečkog glasnika bila je dopisništvo Radija Pule. Porečki glasnik bio je dobitnik je povelje „Milovan Dragić“ Aktiva novinara udruženog rada Istre.

Cilj Porečkog glasnika bio je istodobno na način dnevnih novina i tjednika obuhvatiti tematski raznovrsna područja. Novinari su pratili aktualne političke događaje, gospodarstvo, turizam, manjinsku problematiku, kulturu, popularnu kulturu, estradu i sport na području Poreštine. Sadržavao je podlistak Fora le Porte na talijanskom jeziku, ABC podlistak školaraca Poreštine i druge stalne rubrike, a objavljivao je i litererarne priloge na čakavskom dijalektu.

U sklopu Porečkog glasnika krajem 1983. počeo je izlaziti humorističko-satirički prilog La kost koji je iz tadašnjeg lokalnog tjednika, nakon objavljenih 100 brojeva, 1993. prešao u vodeći regionalni dnevnik Glas Istre. U početku se distribuirao dostavljanjem na kućnu adresu, a kasnije direktnom prodajom na kioscima. Tiskan je u tiražama do 7000 primjeraka, a kao tjednik dostizao je prodaju do 2500 primjeraka. Ovaj list je imao najdužu tradiciju izlaženja u Poreču i smatra se najopsežnijim izvorom informacija o životu lokalne zajednice u promatranom razdoblju te jednim od ponajboljih listova tadašnje SR Hrvatske.