HEP odgovara na pitanja: Koristi i štete od buduće TE Plomin C

Ispod teksta o potpisivanju peticije o TE Plomin 3 na ugljen, objavljenom na portalu Labinstina.info, u rubrici komentari, napisano je 13 pitanja vezanih za TE Plomin 3, na koje, napisali su autori „HEP ne želi odgovoriti“. Stoga je naša redakcija pitanja uputila glasnogovornici HEP-a i zatražila odgovore na njih. HEP je odgovorio na svih 13 pitanja, a odgovore smo, zbog opsežnosti, objavili u dva dijela. Prošli mjesec objavili smo odgovore na prvih osam pitanja, a sada donosimo odgovore na ostala pitanja.

* Koliko je štetno po okoliš i zdravlje (eksterni troškovi) korištenje ugljena za proizvodnju električne energije, a koliko plina izraženo novčano? Kako se određuje kriterij društvene štete i korisnosti proizvedene električne energije?

- U Studiji utjecaja na okoliš (koja je tijekom javne rasprave u integralnom obliku bila na javnom uvidu i objavljena na internetu) ovo je područje obrađeno u poglavlju 4.11. Analiza koristi i troškova (cost–benefit analiza), na približno 30 stranica. Skraćeno, zastupljeno je u sažetku SUO koji se još uvijek nalazi na HEP-ovom internetskim stranicama. Ccost‐benefit analiza obuhvaća procjenu novčanih i drugih koristi i šteta u okolišu zbog utjecaja na zdravlje, ekosustav i materijalna dobra. Štete zbog utjecaja na ljudsko zdravlje i okoliš iskazuju se tzv. eksternim troškovima, čije smanjenje predstavlja društvenu korist. Procjena eksternih troškova provedena je trenutno najrelevantnijom metodologijom, razvijenom u sklopu projekta ExternE kojeg je financirala Europska komisija. Riječ je o metodologiji za kvantificiranje i izračun monetarnih vrijednosti negativnih utjecaja na okoliš i zdravlje ljudi u području energetike, uz primjenu računskog modela EcoSense. U modelu su troškovi okoliša novčano izraženi slijedom utjecaja od izvora emisije onečišćenja preko promjene kvalitete okoliša do fizičkog utjecaja na zdravlje ljudi, ekosustav i materijalna dobra.

Najveći eksterni troškovi vezani su uz emisije onečišćujućih tvari u atmosferu. Modelom su utvrđeni eksterni tokovi na lokalnoj, regionalnoj i europskoj razini. Glavni doprinos imaju sekundarno stvorene sitne čestice malog promjera PM2,5, sulfata i nitrata, koje nastaju od emisije SO2 i NOx, a stvaraju se udaljeno od izvora i prenose se tisućama kilometara daleko. U štete se uračunava i stvaranje ozona.

Na lokalnoj razini štete su znatno manje od koristi. U najbližim općinama, Kršanu i Sv. Nedelji te Gradu Labinu, eksterni trošak od utjecaja na zdravlje iznosi 33.200 eura godišnje, računato metodom izgubljenih godina života (YOLS) i broja slučajeva pobolijevanja, odnosno 55.200 eura računato metodom preuranjenog pobola i statističke vrijednosti života (VSL). (Proračun je proveden uz vrlo konzervativne pretpostavke da se sva populacija, odnosno 18.900 stanovnika čitavo vrijeme nalazi u najizloženijoj točki utjecaja, koja je na udaljenosti nekoliko kilometara od elektrane.) U radijusu od 20 km eksterni se trošak procjenjuje na oko 40 tisuća eura.

Na razini Hrvatske eksterni je trošak oko 500 tisuća eura, promatraju li se utjecaji na zdravlje i na usjeve, odnosno 248 tisuća eura (gubitak bioraznolikosti uslijed zakiseljavanja i eutrofikacije). Na razini Europe troškovi iznose: 13,3 milijuna eura (utjecaj na zdravlje, usjeve i materijale); 179 tisuća eura (teški metali), odnosno 1,4 milijuna eura (zbog gubitka bioraznolikosti uslijed zakiseljavanja i eutrofikacije).

Važno je naglasiti da će se u odnosu na sadašnje stanje, kada je u pogonu TE Plomin 1, zamjenom novim blokom - TE Plomin C, značajno smanjiti eksterni troškovi, za oko 45 posto. Pritom se najveći pozitivan doprinos (95 posto) odnosi na smanjenje utjecaja na zdravlje.

Uzimajući u obzir da su eksterni troškovi na lokalnoj razini relativno mali, reda veličine jedan posto ukupnog eksternog troška (te da se daleko najveći dio odnosi na troškove na regionalnoj, odnosno europskoj razini), zatim analizu investicijskih i proizvodnih troškova (odgovoreno u pitanju 6.), društvenih koristi na lokalnoj i nacionalnoj razini, aspekta sigurnosnog i ekonomičnog upravljanja sustavom (posebno potrebne diversifikacije izvora), razlika eksternih troškova u korist TE na plin ne opravdava izbor plina kao energenta u TE Plomin C.

Izgradnja TEP C trajat će okvirno 40 mjeseci, odnosno 46 mjeseci (s puštanjem u pogon). Već u roku od nekoliko mjeseci broj radnika na gradilištu doseći će brojku 500, a u maksimumu koji bi mogao trajati i godinu dana na gradilištu će biti 1.250-1.300 radnika. Izgradnja će dovesti do naglog porasta potražnje za uslugama tercijarnog sektora (opskrba prehrambenim proizvodima, proizvodima široke potrošnje, uslugama prehrane, noćenja, ugostiteljstvo, itd.). Značajan pozitivan doprinos je mogućnost sudjelovanja lokalne industrije i uslužnih djelatnosti tijekom izgradnje.

U investiciji reda veličine 800 milijuna eura, može se očekivati i do 50 postotni udio domaće industrije. Vrijednost investicije građevinskih radova procjenjuje se na 120 do 140 milijuna eura, od čega značajan dio može pripasti domaćoj industriji, lokalnim građevinskim i prijevozničkim tvrtkama. Od boravka radnika tijekom izgradnje procjenjuje se prihod od 45 milijuna kuna godišnje (smještaj, hrana, ostalo), u trajanju od tri godine što je oko 135 milijuna kuna tijekom izgradnje.

Pogon TE Plomin C imat će pozitivne financijske učinke na proračun lokalne zajednice, najviše Općine Kršan te u manjoj mjeri Grada Labina. Prema današnjim propisima, godišnja bi naknada za korištenje prostora za proizvodnju električne energije iznosila 16 milijuna kuna, ali će stvarni učinak na proračune jedinica lokalne samouprave na Labinštini ovisiti o predloženim izmjenama visine i načina raspodjele naknade.

Strateška procjena energetskog značaja i javnog interesa izgradnje zamjenskog bloka TE Plomin C potvrdila je korist za lokalnu zajednicu, regiju i državu. Studija je pokazala da o poslovanju TE Plomin ovisi 35 regionalnih tvrtki i 244 zaposlenika iz deset općina i gradova Istarske i Primorsko-goranske županije. Na području Istre i Kvarnera nisu ustanovljeni mogući negativni utjecaji razvoja energetskog sektora na ostale sektore (turizam, industrija, poljoprivreda) od poslovanja TE Plomin. Studija konstatira da je najznačajniji socioekonomski utjecaj na nacionalnoj razini povećanje sigurnosti opskrbe električnom energijom kroz diversifikaciju energetskog portfelja te smanjenje deficita vanjskotrgovinske bilance proizvodnjom električne energije unutar domaćeg gospodarstva.

Zaključno, temeljem analize eksternih troškova i procijenjenih koristi, zahvat zamjene TEP 1 s TEP C, pokazao se društveno opravdanim i prihvatljivim, kako na lokalnoj razini, tako i na razini Države.

* Često se spominje da je HEP odabrao najbolju tehnologiju procesa. Koji je kriterij za takvu ocjenu?
- Kroz prethodne studijske radove razvoja pojedinih podsustava i ukupnog rješenja elektrane, razmatrane su mnogobrojne varijante tehničkog rješenja TE Plomin C: izgaranje u cirkulirajućem fluidiziranom sloju s nadkritičnim stanjem pare (SCCFBC), elektrana na ugljenu prašinu s ultrakritičnim stanjem pare (USCPC), tehnologija s rasplinjavanjem ugljena s kombiniranim plinsko-parnim turbinskim ciklusom (IGCC), tehnologija izgaranja ugljena u fluidiziranom sloju pod tlakom s kombiniranim plinsko-parnim ciklusom (PFBC), klasična tehnologija izgaranja ugljene prašine s podkritičnim parametrima pare (SUBPC) i tehnologija ugljene prašine sa superkritičnim parametrima pare (SCPC). Odluka o izboru rješenja donesena je na temelju sagledavanja tehničkih, ekonomskih i ekoloških aspekata. Tehnologije su ocjenjivanje prema sljedećim kriterijima: stupanj djelovanja (težinski faktor 1), investicijski trošak (1), pogon i održavanje (1), tržišni udjel (1), komercijalni status (1), te  emisija SO2, NOx, čestica, žive i CO2 (za svaku težinski faktor 0,5). Od mogućih tehnologija čistog ugljena odabrana je tehnologija na ugljenu prašinu sa superkritičnim stanjem pare SCPC (SCPC, engl. Super Critical Pulverized Coal). Relativno nizak trošak ulaganja, visok energetski stupanj djelovanja, najveća komercijalna zastupljenost i visoka pouzdanost postojećih postrojenja ovog tipa još uvijek daju prednost SCPC tehnologiji pred ostalim čistim tehnologijama ugljena (kategorizacija tehnologija prema Institutu za istraživanje ugljena Međunarodne agencije za energiju).

Prof. Željko Bogdan, predstojnik Katedre za termoenergetska postrojenja na zagrebačkom FSB-u, član Savjetodavnog stručnog povjerenstva za ocjenu utjecaja na okoliš zahvata rekonstrukcije TE Plomin, dao je sljedeću ocjenu izbora tehnologije:

„Tehnologija za proizvodnju električne energije koja je odabrana u Studiji ulazi u grupu konvencionalnih tehnologija koje se koriste u svijetu za tu namjenu. Glavno obilježje konvencionalnih tehnologija je veliko iskustvo u dosadašnjoj primjeni, zbog čega su nedostaci u pogonu minimalni, a pouzdanost i raspoloživost postrojenja veliki. (…) Specifične karakteristike postrojenja koje je odabrano kao rješenje odnose se na parametre svježe pare (tlak i temperaturu), koji predstavljaju najviše svjetske standarde s odabirom tlaka od 300 bara i temperature od 600/610 ºC i predstavljaju možda jedno ne posve konvencionalno rješenje u konvencionalnom okruženju. To se postiže upotrebom najboljih čelika otpornih na visoke temperature, koje u ovome trenutku svjetska strojogradnja poznaje. S tim u vezi treba naglasiti da treba zahtijevati da isporučitelj opreme garantira visoku godišnju raspoloživost elektrane (iznad 90 posto). Zbog prvenstveno visokih parametara svježe pare, očekivani stupanj iskoristivosti elektrane iznosi visokih 45-47 posto.“

Pitanje opravdanosti izbora tehnologije za TE Plomin C najčešće se povezuje sa zagovaranjem IGCC tehnologije (kombinirani proces s integriranim uplinjavanjem). IGCC je jedna od učinkovitijih tehnologija u pogledu smanjenja emisija štetnih proizvoda izgaranja zbog visokog energetskog stupnja djelovanja i mogućnosti kombiniranja s naprednim tehnologijama uklanjanja CO2 iz dimnih plinova. Ona, međutim, još uvijek nije potpuno komercijalna tehnologija zbog problema čišćenja vrućih proizvoda rasplinjavanja od čestica, teških metala i štetnih plinova (H2S, COS, HCl, HF, NH3 i HCN), koje moraju biti uklonjene prije ulaska u plinsku turbinu. Posljednjih nekoliko godina napravljen je znatan napredak u konstrukciji filtara, ali ovaj problem još uvijek nije zadovoljavajuće riješen. Stoga su ovakva postrojenja kompleksna te zahtijevaju česta održavanja i zamjenu vitalnih dijelova plinske turbine, što znatno povećava pogonske troškove i smanjuje broj sati rada postrojenja.

Nadalje, potrebno vrijeme za uhodavanje (ulazak u pogon) IGCC postrojenja prosječno je dva do tri dana, a proizvodni rezultati većih jedinica, koje su trenutno u radu kreću se do 5.000 sati godišnje. Da je to još uvijek tehnologija u razvoju, dokazuju iskustva najvećeg postrojenja od 335 MW, izgrađenog 2000.  godine u Španjolskoj. Ono sagorijeva po 50 posto lokalnog ugljena (s 41 posto pepela) i petrokoksa iz lokalne rafinerije (s 5,5 posto sumpora). Od puštanja u pogon, samo do 2008. godine na postrojenju je izvedeno 4.450 modifikacija.

* Koji je energent za TE Plomin 3 dostupniji? Domaći plin ili uvozni ugljen?

- S obzirom na izgrađenu infrastrukturu za prihvat ugljena na lokaciji, za TE Plomin C dostupniji je uvozni ugljen. Za lokaciju Plomin ugljen se nabavlja na svjetskom tržištu i dovozi brodovima do pristaništa u Plominskom zaljevu gdje se iskrcava i sustavom zatvorenih traka doprema do odlagališta. Svjetsko tržište ugljena je slobodno tržište sirovinom, koje u usporedbi s naftom ili prirodnim plinom, gotovo ne podliježe političkom utjecaju ili utjecaju stvaranja kartela. Cijena ugljena za TE Plomin formira se prema ponudama na godišnjim međunarodnim natječajima za dobavu ugljena.

Postavljeno pitanje, pretpostavljamo, aludira na fizičku, geografsku blizinu eksploatacijskog plinskog polja u sjevernom Jadranu. No, ovaj je argument u korist „domaćeg“ plina samo naizgled uvjerljiv. Činjenica je da Hrvatska iz proizvodnje na svom području podmiruje oko 60 posto potreba za plinom, a da će u budućnosti, zbog rasta potrošnje, taj udjel padati (tome će svakako doprinijeti i HEP kao najveći kupac plina u Hrvatskoj, zahvaljujući planiranoj ili započetoj izgradnji četiri nova plinskih bloka). Dakle, svaka nova potrošnja plina, potrošnja je, ne domaćeg, nego uvoznog plina. Osim toga, plinsko tržište ne funkcionira na takav način da bi HEP za potrebe TE Plomina C kupovao upravo plin iz hrvatskog podmorja.

Ponovo ćemo se poslužiti primjerom Danske. Danska izvozi otprilike polovinu vlastite proizvodnje plina, dok istodobno uvozi ugljen za termoelektrane, jer je ekonomska računica pokazala da je dobit od izvoza plina veća od troškova uvoza ugljena, upravo, između ostalog, zahvaljujući mogućnosti dobave morskim putem.

* Hoće li, prema natječaju za strateškog partnera u TE Plominu 3, biti izabran ponuditelj koji bi za TE Plomin 3 ponudio slične partnerske uvjete kao što ima RWE u TE Plominu 2?

- HEP d.d. provodi postupak izbora strateškog partnera s kojim će sudjelovati u projektiranju, inženjeringu, financiranju, izgradnji, upravljanju i održavanju TE Plomin C, uključujući isporuku goriva potrebnog za rad; u skladu s važećim društvenim i okolišnim zahtjevima i obvezama Hrvatske sukladno Shemi trgovanja emisijama stakleničkih plinova EU. Za strateškog partnera bit će izabran ponuđač koji dostavi ekonomski najpovoljniju ponudu, a sve u skladu s ograničenim natječajnim postupkom koji se provodi u skladu s direktivama EU o javnoj nabavi.

Prethodno smo naveli da su kriteriji za odabir strateškog partnera definirani s ciljem osiguranja know howa za primjenu najbolje tehnologije (energetski i ekološki), ocjene mogućnosti pristupa financijskim tržištima po povoljnim uvjetima i maksimalnog vrednovanja postojeće infrastrukture na lokaciji te s ciljem osiguranja dugoročne konkurentnosti elektrane na tržištu.

S obzirom na vrlo različite okolnosti za realizaciju projekata TE Plomin 2 i TE Plomin C (zakonski okvir, investicijska sposobnost, stupanj izgrađenosti itd.) partnerski uvjeti za RWE u TE Plominu d.o.o. nisu ujedno i polazište za definiranje poslovnog odnosa sa strateškim partnerom u TE Plomin C.

* Jeste li upoznati sa Strategijom korištenja energenata američkog Kongresa od 2008. godine u kojoj su termoelektrane na plin navedene kao najisplativije?

- Da, poznata nam je ta strategija, koja se u međuvremenu i pokazala ispravnom, dakako za SAD, koji to u najvećoj mjeri može zahvaliti proizvodnji jeftinog plina iz škriljevaca. (Iako, prema već spomenutom izvoru – WRI-u, u SAD-u se planira izgradnja 36 termoelektrana na ugljen ukupne snage 20 tisuća MW). Točno je da ugljen nije jeftin u usporedbi s najnižom cijenom plina u Americi, ali je jeftin u usporedbi s cijenom plina u Europi. Dok cijenu ugljena određuje svjetsko tržište, cijenu plina diktiraju regionalna tržišta i često je, kako smo već spominjali, vezana uz cijenu nafte. Unatoč intenzivnim pregovorima s Gazpromom, europska je cijena plina u 2012. godini ostala visoka. U ljeto 2012. godine plin je bio više nego tri puta skuplji od američkog plina i daleko skuplji od ugljena. U studenome 2012., prema analizi Bloomberg New Energy Financea, njemačke su elektrane u prosjeku gubile 11,70 eura u proizvodnji megavatsata električne energije iz plina, a zarađivale 14,22 eura pri korištenju ugljena kao goriva. Najave Gazproma da će u 2013. godini sniziti cijene za oko 10 posto neće puno promijeniti te odnose.