Koliko je isplativa gradnja pasivnih kuća u Hrvatskoj?

15.11.2011 07:49 0

U organizaciji tvrtke Holcim Hrvatska i Građevinskog fakulteta u Zagrebu, u Velikoj dvorani Arhitektonskog i Građevinskog fakulteta 12. studenog se održao 5. Hrvatski Forum o održivoj gradnji. Među predavačima uz arhitekte, građevinare i strojarske inženjere pojavili su i predavači niza drugih struka. Čula su se brojna zanimljiva predavanja i diskusije na temu pasivnih kuća u Hrvatskoj.

Prvi dio Foruma sadržavao je predavanja i prezentacije vlasnika i arhitekata pasivnih kuća.Prvo izlaganje pripalo je investitoricii vlasnici pasivne kuće u Čepinu, Lari Liović-Nadaždi po struci ekonomistice. Priču o pasivnoj kući nastavila je arhitektica kuće iz Čepina, Sabina Majdandžić. Prvo pitanje koje se nametnulo jest zašto bi se itko htio upustiti u gradnju nečeg što iziskuje i dodatan novac i vrijeme?. Da li je to stvar papira ili samog načina života? Vlasnica prve predstavljene kuće nazvala je cijeli projekt „Kuća vječnog proljeća“ i kako ona kaže, samo je htjela „običan obiteljski dom“ koji je s druge strane temeljen na održivom razvoju i energetskoj efikasnosti. Stručni dio auditorija u dvorani zanimao je način izgradnje pasivne kuće i sama tehnička izvedba, ali je ipak najčešće postavljano pitanje je iznos izgradnje takve kuće i naravno, isplativost.

S istim pitanjima susreli su se investitor Hrvoje Košćec i arhitekt Toni Borković, druge pasivne kuće koja se nalazi u Sv. Ivanu Zelini. Sami studenti vrlo žustro su se uključili u ovome dijelu rasprave, komentirajući da je moguće postići energetsku efikasnost i sa drugim načinima gradnje. Toni Borković, diplomirani arhitekt i veliki stručnjak na području energetske učinkovitosti osvrnuo se i na dugoročne trendove u području energenata te je naglasio da će njihova cijena u budućnosti rasti, a Hrvatska je trenutno veliki uvoznik energenata.

U drugome dijelu Foruma pristupilo se panel raspravi. Arhitekti takvih kuća morali su odgovoriti na brojna pitanja vezana uz tehničku izvedbu i odabranim rješenjima, dok su vlasnici morali iznijeti brojke, a pritom se mislilo prije svega na „veličinu izdataka za kućne režije“, što je vječito pitanje kod ovakvih projekata. Ovome dijelu rasprave prisustvovala je i Mirna ŠipekMlikotić kao predstavnica banke Banco Popolare komentirajući da u slučaju zainteresiranosti klijenata za izgradnjom ovakvih objekata su spremni izaći ususret s najnižom mogućom kamatom na kredite koje si mogu dopustiti.

Na Forumu su aktivno sudjelovali i studenti. Tako je studentsku udrugu SUPEUS predstavio jedan od osnivača i njen predsjednik Hrvoje Turibak, a ona je osnovana ove godine na Građevinskom fakultetu u Zagrebu, s ciljem poticanja energetske učinkovitosti. Druga skupina studenata u sastavu Ivana Bilić-Nosić, Vedran Komlen, Monika Šabić i Nikola Runjavec prezentirali su svoju viziju stambenog naselja EOS koje obuhvaća tri velike značajke: energiju, održivost i sinergiju (ekonomije i ekologije) u jednom projektu.

Holcim Awards natjecanjekoje se održava na globalnoj i regionalnoj razini. Hrvatska je u ovome ciklusu natjecanja imala čak 15 projekata od čega dva u kategoriji „Nextgeneration“ u kojoj sudjeluju studenti. U sklopu Foruma predstavljena je iknjižica Holcim Awards; Ideaswichfeedyourimaginations, Madein Croatia, u kojoj se mogu naći svi hrvatski projekti koji su sudjelovali u ovogodišnjem ciklusu natjecanja. Holcim Awards predstavio je Alan Leo Pleština, arhitekt izpoznate projektantske tvrtke u Zagrebu UPI-2M.

Još jedan Forum o održivoj gradnji odgovorio je na mnoga pitanja održivosti na regionalnoj, ali i globalnoj razini te postavio i otvorio brojna nova pitanja.