Vodnjan: Poljoprivrednim zemljištem trebaju raspolagati gradovi i općine
Nakon što je početkom veljače rasprava o prvom čitanju Zakona o poljoprivrednom zemljištu trajala čak dan i pol, ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina je u Saboru predstavio konačni tekst tog zakona kojim bi se trebalo ubrzati raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem, povećati njegovo korištenja te staviti u funkciju do sada nekorišteno zemljište.
Upravo u svezi Konačnog prijedloga novog Zakona o poljoprivrednom zemljištu na inicijativu poljoprivredne Udruge „Agroturist“ Vodnjan i Poljoprivredne zadruge Vodnjan, u Vodnjanu je održan skup poljoprivrednika.
Antolović: Ovakav Zakon je neprovediv
Na skupu je prisustvovalo više od 70 predstavnika poljoprivrednih udruga i zadruga, te poljoprivrednika sa područja Istarske županije koji su izrazili svoje negodovanje zbog Konačnog prijedloga zakona o poljoprivrednom zemljištu.
Skupu se je obratio gradonačelnik Grada Vodnjana Klaudio Vitasović koji je oštro kritizirao predloženi Zakon koji je štetan za mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva sa područja jedinica lokalne samouprave. Pročelnik za poljoprivredu Istarske županije, Milan Antolović naglasio je da je ovakav Zakon kakav je predložen neprovediv.
Ezio Pinzan, pročelnik za gospodarstvo i EU projekte Grada Vodnjana, održao prezentaciju Konačnog prijedloga novog zakona o poljoprivrednom zemljištu sa osvrtom na najbitnije promjene koje donosi novi zakon. Nakon provedene rasprave u kojoj se je uključio veći broj prisutnih poljoprivrednika, doneseni su zaključci s obrazloženjima.
Konačni prijedlog novog Zakona o poljoprivrednom zemljištu predlaže da se Programi raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske stave van snage. Zaključak sa skupa poljoprivrednika Istarske županije je da postojeći Programi raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske moraju ostati temelj za davanje poljoprivrednog zemljišta u zakup. Te Programe mora i dalje donositi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave u kojima je, između ostalog, određena i maksimalna površina koja se može davati u zakup.
Kako stoji u obrazloženju zaključka, po važećem Zakonu o poljoprivrednom zemljištu jedinice lokalne samouprave su uz suglasnost Ministarstva poljoprivrede i nadležnog Državnog odvjetništva, raspolagale državnim poljoprivrednim zemljištem na način da su provodile javne natječaje temeljem Zakona o poljoprivrednom zemljištu i Programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske.
Na skupu poljoprivrednika zaključeno je kako postojeći Programi moraju ostati temelj za davanje poljoprivrednog zemljišta u zakup, u kojima je između ostalog određena i maksimalna površina koja se može davati u zakup. Postojeće programe potrebno je uskladiti sa novim Zakonom odnosno, da se u Programima ukine prodaja, ukoliko je bila predviđena, te se zemljište po Programu daje isključivo u zakup na 50 godina, smatraju istarski poljoprivrednici.
Potpuna centralizacija postupka raspolaganja zemljištem
Konačni prijedlog Zakona o poljoprivrednom zemljištu predlaže da se nadležnost za provođenje postupka raspolaganja poljoprivrednim zemljištem prenese na Agenciju za svo državno poljoprivredno zemljište na području čitave Republike Hrvatske.
Istarski poljoprivrednici smatraju da je ovaj prijedlog potpuna centralizacija postupka raspolaganja poljoprivrednim zemljištem i da provođenje postupka davanja u zakup državnog poljoprivrednog zemljišta mora ostati u nadležnosti jedinice lokalne samouprave. Kako je obrazloženo na skupu, provođenje postupka davanja u zakup državnog poljoprivrednog zemljišta mora ostati u nadležnosti jedinice lokalne samouprave.
Naime, na skupu je navedeno kako jedino predstavnici JLS-a, uz učešće predstavnika Agencije, mogu biti upoznati sa svojim područjem i mogu temeljem odredbi Zakona i Programa odgovorno i najefikasnije raspolagati sa državnim poljoprivrednim zemljištem na svojem području te u najkraćem mogućem roku provesti postupke, kako bi se državno poljoprivredno zemljište stavilo u funkciju.
Konačni prijedlog novog Zakona o poljoprivrednom zemljištu predlaže da se pravo prvenstva, temelji gotovo isključivo na bodovanju Gospodarskog programa. Zaključak sa skupa poljoprivrednika Istarske županije je da ovaj prijedlog ne daje nikakvu mogućnost našem malom poljoprivredniku sa područja JLS-e da bude odabran kao najpovoljniji ponuditelj.
Predlaže se da u novom Zakonu ostane dosadašnji način (po postojećem Zakonu) utvrđivanja prava prvenstva na javnom pozivu za zakup državnog poljoprivrednog zemljišta, kojim se štitilo male poljoprivrednike, odnosno nositelja obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva sa područja JLS-e.
Predloženo je također da jedini kriteriji (bodovanje Gospodarskog programa) kako je u konačnom prijedlogu novog Zakona - postanu dodatni kriteriji kada su dva ponuđača u istom redu prvenstva. Naime, kako je navedeno u obrazloženju, davanjem 60 od ukupno 100 bodova samom Gospodarskom programu ne daje nikakvu mogućnost malom poljoprivredniku da bude odabran kao najpovoljniji ponuditelj. Gospodarski program po svojim kriterijima definira; da što je poljoprivrednik veći, to je njegov program „teži“ i dobiva više bodova.
Na taj način, navode, mala OPG-a i poljoprivrednici koji oduvijek obrađuju maslinike i vinograde na malim poljoprivrednim površinama sa skromnom mehanizacijom i u krugu obitelji nikada neće imati dovoljan broj bodova pri ocjenjivanju Gospodarskog programa i neće dobiti državnu zemlju u zakup.
Raspodjela prihoda od prodaje i zakupa zemljišta
Konačni prijedlog novog Zakona o poljoprivrednom zemljištu predlaže da prihod od raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem bude 25% prihod državnog proračuna, 10 % prihod proračuna jedinica područne regionalne samouprave, a 65 % prihod proračuna JLS-e.
Predlaže se da sredstva ostvarena od prenamjene poljoprivrednog zemljišta budu prihod državnog proračuna 70 % i 30 % proračuna JLS-e.
Zaključak sa skupa poljoprivrednika Istarske županije je da se mora insistirati da se i u novom Zakonu sredstva od zakupa, prenamjene poljoprivrednog zemljišta i ostalih oblika raspolaganja, rasporede na način da 25% bude prihod državnog proračuna, 25% prihod županijskog proračuna, a 50% prihod proračuna jedinice lokalne samouprave. Na taj bi se način svi prihodi temeljem Zakona raspoređivali po istom „ključu“.
Konačni prijedlog novog Zakona o poljoprivrednom zemljištu predlaže da poljoprivrednici koji uzimaju u zakup poljoprivredno zemljište u vlasništvu države koje nije u funkciji poljoprivredne proizvodnje ili je obraslo višegodišnjim raslinjem je dužan iskrčiti o vlastitom trošku u roku od dvije godine od dana uvođenja u posjed.
Prijedlog zakona također predlaže da je zakupnik u obvezi dostaviti Agenciji bankarsko jamstvo u visini troškova za uklanjanje nadzemnih i podzemnih dijelova višegodišnjeg raslinja.
Zaključak sa skupa poljoprivrednika Istarske županije je da Agencija ne smije, nije potrebno, a ni primjereno tražiti bankarsko jamstvo u visini troškova za uklanjanje nadzemnih i podzemnih dijelova višegodišnjeg raslinja sukladno procjeni troškova Povjerenstva i time dodatno optereti zakupca. Zakupcu, naprotiv, za izvršena ulaganja sukladno procijeni Povjerenstva, moraju biti priznati troškovi, na način da se za navedeni iznos umanji zakupnina, smatraju poljoprivrednici.
Početna cijena zakupa u Jadranskoj regiji treba biti niža u odnosu na kontinentalnu Hrvatsku
Konačni prijedlog novog Zakona o poljoprivrednom zemljištu predlaže da će Ministar temeljem Zakona propisati Pravilnikom početne cijene zakupa, i revalorizacija cijena zakupa postojećih ugovora o zakupu.
Poljoprivrednika Istarske županije, u svom zaključku ističu kako u Jadranskoj regiji (u Istri, primorju i otocima) i u Kontinentalnoj regiji RH, uvjeti poljoprivredne proizvodnje nisu jednaki, kako po troškovima same pripreme tla, tako i u troškovima proizvodnje. Sam sastav tla, dostupnost vode za navodnjavanje, veličina poljoprivrednih površina i obrada tla višestruko su nepovoljniji u odnosu na kontinentalni dio Hrvatske.
Zaključeno je također da revalorizacija zakupnine ne bi smjela biti veća od godišnje inflacije te da bi početna cijena zakupa za područja Jadranske regije morala bi biti znatno niža, kako bi se time barem malo pomoglo poljoprivrednicima u Istri.
