Istarske mame osnovale udrugu. Evo što ih najviše muči

U Istri odnedavno djeluje udruga Zajednica mama iz Istre, koja se razvila iz popularne Facebook grupe. Udrugu su osnovale Ingrid Dušić Kurelić iz Pazina i Ekaterina Smoković iz Gračišća s kojima razgovaramo njihovim motivima i ciljevima, ali prije svega o tome što muči majke u Istri.

* Navodite da je vaš cilj udruživanje majki iz područja IŽ u svrhu osnaživanja i razvoja majčinske uloge u obiteljskom, poslovnom, socijalnom, gospodarskom i društvenom okruženju. Što to konkretno znači?
Ingrid: Majke su danas prisutne u svakom segmentu društva, pri čemu je obitelj i dalje na prvom mjestu. Majke predstavljaju oslonac za djecu te ulažu velike napore kako bi djeci osigurale podršku, razumijevanje, sigurno djetinjstvo i perspektivnu budućnost, traže dodatne informacije i prisutne su na brojnim radionicama na temu roditeljstva a spremne su mijenjati i prilagođavati dosadašnji način odgoja. 

'Tromi poslovni sektor'

Osim obitelji, u današnje vrijeme majke su većinom i zaposlene žene koje grade karijeru pri čemu velike napore ulažu u balansiranje obiteljskih i poslovnih obaveza. Kroz posao majke realiziraju potrebu za integritetom, ugledom i financijskom neovisnošću. U tom pogledu želimo majkama pružiti oslonac, poticati na zaposlenje, pomoći u analizi karijere, pripremi životopisa i razgovora za posao. Kroz razne radionice, seminare, tečajeve, kongrese i javna predavanja ponuditi ćemo majkama informacije i edukaciju kako bi razvijale vlastite potencijale i talente te na taj način ojačale svoju ulogu u društvu.
Ekaterina: Često se majke i/ili buduće majke susreću s tromim poslovnim sektorom koji nije spreman na prilagodbu majkama i njihovim potrebama kao trudnicama, majkama maloljetne djece i djece kojoj je potrebna posebna roditeljska skrb. Radno vrijeme i ostali uvjeti rada su ograničavajući, ugovori o radu sklapaju se na određeno vrijeme i majke su nerijetko suočene sa financijskom nestabilnošću u najosjetljivijem periodu kada postaju majke i odgajaju dijete.

Iz tog razloga pripremamo se na suradnju s poslovnim sektorom kako bi se uopće započela tema o problemima majki na poslu i tražilo zajedničko rješenje, ali smo i posebno orijentirane na poticanje poduzetništva kod majki, budući da poduzetništvo pruža određene organizacijske slobode koje, uz ostale obaveze s djecom i obitelji, puno znače. Majke iz Istre u tom su pogledu vrlo aktivne, imaju svoje male obrte, nude proizvode i usluge a mi ih kao Udruga prepoznajemo, promoviramo njihov rad i potičemo majke na kupnju i upotrebu upravo njihovih proizvoda i usluga.

* Smatrate li da sadašnji zakonski okvir ne štiti dovoljno majke?
Ingrid: Smatramo da je najprije potrebno detektirati koji su to zakoni koje treba mijenjati i što mi kao majke želimo, koji zakoni nas trebaju štititi da bi život bio kvalitetniji. Prvenstveno je to zakon o radu, obiteljski zakon i zakon o socijalnoj skrbi. To je jedan od razloga osnivanja Udruge, problemi postoje i majke se osjećaju nezaštićeno ali upravo su one te koje s problemima trebaju izaći u javnost. Ako ne u javnost, onda udrugama kao što smo mi.

'Žena je djetetu prvenstveno majka, a ne i nužno odgojitelj'

Trebaju znati da imaju organizaciju kojoj se mogu obratiti, opisati konkretni problem a mi smo te koje ćemo stati iza njih, surađivati s institucijama i zahtijevati rješavanje problema. Vrlo često se dešava da tek krajnje teške situacije postanu vidljive tek onda kada su već nerješive i kada su počinile štetu majci, djetetu i obitelji. Dakle, pozivamo na proaktivnost.
Ekaterina: Ako ćemo gledati sudsku praksu kod rastava, onda uglavnom se djeca dodijeli mami, ali to je loš primjer. Kao što je Ingrid navela pozivamo mame na proaktivnost, da nam se jave sa svojim problemima a da mi dalje možemo barem pokušati napraviti promjenu.

* Postoje li žene koje zbog raznih okolnosti jednostavno nisu primjerene za odgoj djece? Što u takvim slučajevima?
Ingrid: Žena je djetetu prvenstveno majka, a ne i nužno odgojitelj. U odgoju pomažu odgojno obrazovne institucije i organizacije i svaka majka koja to želi može se informirati, educirati, rasti i razvijati se zajedno sa djetetom. Majka je ta koja svoje dijete voli i želi za njega sve najbolje u životu, bez iznimki.

Mi bi se ovdje ipak pozvale na društvo, okolinu, društvene mreže i medije koji nameću majčinske ideale, od dobrog fizičkog izgleda, dobrog posla, dobrog supruga, uglednih prijatelja i slično. Prikazuje se nerealna slika majčinstva. Majčinstvo je dar i izazov popraćen smijehom i suzama, strahom i bezbrižnošću, ljutnjom, raščupanom kosom, strijama, ožiljcima...i tu treba pokazati razumijevanje i pružiti podršku, ne osuđivati.

Često čujemo: tko ti je kriv što si umorna, pa sama si htjela to dijete, nemoj se žaliti. Samo i jedan natpis ili članak takve vrste kod majki u osjetljivom periodu (nakon poroda) može izazvati strah, anksioznost i depresiju. Apsolutno je krivo takvo prozivati.  Umjesto toga, cijelo društvo treba shvatiti da je imati dijete najveće bogatstvo koje roditelji mogu dati ne samo sebi nego i cijelom društvu i iz tog razloga društvo treba biti usmjereno prema djeci i onima koji su u prvom redu njihovog odgoja i obrazovanja.
Ekaterina: Iskreno smatram da ih ima. Kao djevojčici mi nikako nije bilo jasno kako mama može napustiti dijete. Sad kad sam odrasla osoba i mama 3 djece i dalje mi nije jasno, čak bih rekla nepojmljivo da nakon 9 mjeseci pod srcem, mukama pri porodu žena napušta svoje dijete a u ima slučajeva i djeca. Dakle, za mene i dalje nerazumljivo ali ne osuđujem.

Nadovezat ću se na odgovor Ingrid. Društvo je ovdje igra jako bitnu ulogu i okruženje. Ako ne bi bilo osude „a što će tebi dijete kad si mlada“, „najprije fakultet pa poslije djeca“, „kako ćeš ga prehraniti“ i slično, kad bi sva djeca dobila na vrijeme mjesto u vrtiću jer je to odgojno-obrazovna institucija a nisu tete-čuvalice, kad bi  samohrana majka bila sigurna da će se vratiti poslu nakon porodiljnog onda bi takvih slučajeva bilo manje. A uz to, ne treba podcjenjivati primarnu psihološku pomoć ženama i majkama, da mama može na vrijeme se obratiti specijalistu za pomoću jer i duša je jednak „organ“ u našem organizmu.

Nedostatak pedijatrijskih ambulanti i mjesta u vrtićima

* Postoje li neki specifični problemi vezani isključivo za majke u Istri?
Ingrid: Majke u Istri muče problemi koji muče majke u cijeloj Hrvatskoj, Europi i šire. Ali smo mi kao Udruga usmjerene na lokalno rješavanje problema, krećemo od malih lokalnih zajednica i registrirane smo na djelovanje samo u Istarskoj županiji. Misli globalno, djeluj lokalno, time se vodimo.
Ekaterina: Navest ću samo par njih….nedostatak pedijatrijskih ambulanti, nedostatak mjesta u državnim vrtićima te nesufinanciranje boravka djece u drugim odgojnim institucijama poput obrta za čuvanje ili privatnog vrtića ili van općine/grada stanovanja. To je veliki problem za neke mame, jer jako često se susrećimo s situacijom da žena radi u jednom gradu, stanuju u susjednom i lakše bi njoj bilo da dijete ide vrtić tamo gdje mama ima posao ali jako rijetko uspije upisati dijete u vrtić van grada/općine stanovanja i dobiti sufinanciranje, a nemaju svi nona/baka/deda servis.

* Koliko imate članova i koji su vaši planovi?
Ingrid: Udruga postoji sada tek pola godine, krenule smo sa zatvorenom facebook grupom prije 5 godina koja je brojila preko 6.000 mama članica. Mi trenutno imamo 30-ak članica, što redovnih što pridruženih ali vjerujemo kako ćemo ubrzo doći do značajnijeg broja kada mame čuju za nas i kada shvate koji su naši ciljevi. Redovne članice su one koje se pridružuju kako bi sa nama radile, prisustvovale skupštinama, donosile odluke, kreirale projekte i provodile ideje.

'Čeka nas puno posla'

Ali smo majkama omogućile i pridruženo članstvo koje ih ne obvezuje na rad nego uplatom članarine od 100 kuna godišnje ostvaruju sva prava koja u njihovo ime dogovaramo (popuste na proizvode i usluge, besplatna psihološka i ostala savjetovanja, besplatne radionice i tečajeve i slično). Učlanjenje svake mame nama je potvrda da smo na dobrom putu, da nas se podržava i da želimo stvoriti bolju budućnost. Za mame to nije samo floskula jer budućnost su djeca koju imamo. Zahvaljujemo mamama koje su se već učlanile ali pozivamo i ostale - članstvom omogućujete naš rast i daljnji rad.

Planova ima nebrojeno, svaki dan proširujemo "to do" listu ali ne stvaramo pritisak jer smo u ovaj posao krenule iz čiste ljubavi i entuzijazma. Čeka nas puno posla, imamo osjećaj da smo već pokrenule jedan ogromni kotač kojeg će biti teško zaustaviti. Prije sve ove godine želimo završiti započeti projekt naziva M.A.M.A. - osnaživanje mentalnog zdravlja majki kroz radionice i individualna psihološka savjetovanja, prezentirati brošuru o mentalnom zdravlju majki i paralelno odraditi druge radionice za koje su se majke izjasnile da ih najviše zanimaju.
Ekaterina: Također želimo aktivirati rubriku intervjua s majkama u kojem bi se poticale majke na raspravu o najtežim majčinskim izazovima (bolest, gubitak djeteta, maloljetne majke, nemogućnost začeća, zlostavljanje u obitelji). Želimo dugoročno da majke u nama vide partnera, da se otvore, izjasne o svojim stavovima i željama i shvate da se neke stvari ipak mogu mijenjati, polako ali sigurno. (Kristian Stepčić Reisman)