Grad Pula o bespravnoj gradnji na pulskom Valvidalu:
'Gradilište nije ograđeno i nema table s podacima o gradnji. Odgovorni će biti sankcionirani'
28.11.2024 - 05:02
Istra pretekla Zagreb po razini životnog standarda
12.02.2013 - 11:28
Možda se teško odlučiti u kojoj je hrvatskoj županiji najviše siromašnih, ali na pitanje gdje se živi najbolje, bez mnogo razmišljanja, gotovo će svatko odgovoriti – u Zagrebu. Statistika, međutim, pokazuje da je najbolje stojeća hrvatska regija zapravo Istra.
Ona nije postala samo omiljeni 'drugi dom' bogatijeg dijela populacije, već i njeni stanovnici imaju najvišu razinu životnog standarda u Hrvatskoj. Tako pokazuje istraživanje Ekonomskog instituta "Razlike u siromaštvu na razini regija u Hrvatskoj: uloga razlika u prosječnim dohocima na nejednakostima distribucije dohodaka'', prema kojem s najmanjem dohotkom raspolažu stanovnici Virovitičko - podravske i Karlovačke županije, a najizdašnji kućni budžet imaju Zagrepčani i Istrijani. Slučajno, ili ne, dvije najbogatije županije ujedno su glavna poprišta regionalne borbe za vlast, piše Jutarnji list.
Statistička pogreška
Studija je rađena na temelju Ankete o potrošnji kućanstava i prema njoj je hrvatska obitelj u 2010. Prosječno raspolagala sa 86.975 kuna. Pritom su stanovnici Istre imali 27 posto više od prosjeka, a Zagrepčani su bili u prednosti od 22 posto.
Nadmoć Istre još je vidljiva pogleda li se razina siromaštva: u toj je županiji siromašno samo 3,9 posto stanovnika, dok ih je u Zagrebu već solidnih 7,9 posto. Što se to dogodilo da je na ljestvici županija Zagreb izgubio prvo mjesto? Prema mišljenju Ivice Rubila, autora studije, podatke treba uzeti s velikim oprezom. Razlog bi mogao biti tek način obrade podataka jer ankete nikad nisu posve pouzdane.
"Moguće je da je u stvarnosti obrnuto, ali Grad Zagreb i Istarska županija sigurno su blizu jedna drugoj po prosječnom dohotku", objasnio je Rubil. Dodao je da u anketama nikada ne sudjeluju najbogatiji i pretpostavlja da je prosječni dohodak za Zagreb malo podcijenjen. Ipak, anketa sugerira da su kućni budžeti u Istri najizdašniji, a jedan od glavnih izvora prihoda sigurno je plaća.
U toj županiji, slično kao i u Zagrebu, stopa nezaposlenosti je u 2011. Bila 8,5 posto, daleko ispod hrvatskog prosjeka, gdje je više nego dvostruka veća. No, očito je da građani imaju i dodatne prihode, vjerojatno najviše od poslova u turizmu. Od koristi je sigurno i blizina Italije, ne samo zbog dolaska turista i izvan sezone, već i zato što mnogi tamo nalaze neki posao.
Premda se Istrijani mogu pohvaliti zavidnim životnim standardom , barem u hrvatskim prilikama, bogatstvo Zagreba ipak ostaje neupitno. Proizvodnja koju metropola godišnje stvara, kako pokazuju podaci DZS-a, daleko je iznad svih drugih županija.
Dok prosječan hrvatski BDP po stanovništvu iznosi 10.111 eura, u Zagrebu je 17.814, a u Istri tek 12.810. S tim podacima, upozorava Danijel Nestić s Ekonomskog instituta, također treba biti oprezan.
U Zagrebu su sjedišta velikih kompanija i sve što stvore u godinu dana pripisuje se glavnom gradu, premda rade i zapošljavaju u cijeloj Hrvatskoj. Koncentracija poslovnih aktivnosti u glavnom gradu karakteristična je za sve zemlje, istaknuo je Predrag Bejaković s Instituta za javne financije, a pogotovo za male, posttranzicijske zemlje, kao što su Slovačka, Mađarska i Hrvatska. Za njega podaci o dvije županije nisu iznađenje, a prednost Istre objašnjava i povijesnim i sociološkim razlozima.
"Istra je oduvijek bila najbogatiji dio Hrvatske povijesno zbog jačeg utjecaja Austrije u Austro- Ugarskoj, blizine Slovenije i Italije te slijedom toga razmjerno ranije industrijalizacije nego drugih dijelova Hrvatske ili područja Dalmacije koja su dugo bila slabo gospodarski povezana s kontinentalnim", rekao je Bejaković, za Jutarnji list.
Pošteđena rata
Podsjetio je i na to da je Pula bila jako značajna luka još u KundK (kraljevskom i carskom) razdoblju. Razvoj je bio usporen između dva rata, ali nakon Drugog svjetskog rata Istra bilježi snažan razvoj. Ostali dijelovi Hrvatske prije Drugog svjetskog rata bili su gotovo agrarno društvo, a industrijalizacija je u njima ozbiljnije počela tek nakon rata.
"Sve je to bez sumnje utjecalo i na povoljniji odnos u Istri prema radu, samooslanjanju u poslovnoj aktivnosti, štednji, odnosu prema poštovanju zakona i propisa", izjavio je Bejaković. Dodao je da se ne smije zaboraviti ni Domovinski rat u kojemu je Istra , nasreću, bila pošteđena, što je sigurno imalo značajan utjecaj na njezin današnji dobar položaj.
