Džamija u Puli bila je prva postosmanska u Hrvatskoj
U vrijeme vladavine austrougarske monarhije u Puli, središtu ratne mornarice, izgrađeni su svi oni sadržaji koji grad čini gradom, među ostalim, bolnica, groblje i crkva, a za vojnike islamske vjeroispovijesti i džamija.
Car Franjo Josip I. osobno je prisustvovao 1891. postavljanju kamena temeljca nove crkve, Marinekirche, Chiesa della Marina, odnosno crkve Gospe od Mora, a bio je i na inauguraciji 1898., kada je crkvu posvetio porečko i pulski biskup Gianbattista Flapp.
DŽAMIJA S MINARETOM NA STOJI
U tromilenijskoj povijesti Pule zapisano je da je oko 1864. godine u sklopu austrougarske mornaričke vojarne 'Marije Terezije' izgrađena džamija s minaretom, mala bogomolja za vojnike muhamedance. Pulska džamija, treba naglasiti, iznimna je tursko-islamska arhitektura na tlu Hrvatske, štoviše, ona je prva postosmanska džamija na hrvatskom tlu.
Vojnicima-muslimanima zakon je dozvoljavao da budu slobodni za vrijeme vjerskih praznika, imali su vojne imame (u Katoličkoj crkvi, vojni kapelani), a bilo im je dozvoljeno da sami sebi pripremaju jelo; imali su čak i poseban pribor za jelo.
U blizini džamije, na Stoji, nalazi se Mornaričko groblje, na kojem su i šezdeset i šest grobova muslimana koji su bili pripadnici austrougarske vojske. Među njima je vojni imam h. Kjamil ef. Juzbašić koji je umro i pokopan 1334. h. g. (1915.). Nema imena svih pokopanih, pločice s grobova su uništene, osim jedne na kojoj piše da je tu pokopan 1917. godine Halil Haliković.
DUGA POVIJEST ISLAMA U HRVATSKOJ
Islam u Hrvatskoj ima dugu povijest. Već je 1916. godine Hrvatski sabor donio zakon o priznavanju islama kao ravnopravne vjere na području Hrvatske. Četiri godine prije učinila je to Austrija, a Ugarska godinu prije Hrvatske. Od ostalih europskih zemalja islam je kao ravnopravnu vjeru ozakonila Belgija (1974.) i Španjolska (1992.).
U Hrvatskoj su muslimani organizirani u šesnaest medžlisa (najniži organizacijski, lokalni ustroj): Zagreb, Rijeka, Sisak, Split, Gunja, Dubrovnik, Karlovac, Pula, Labin, Poreč, Umag, Osijek, Vinkovci, Varaždin, Zadar, Slavonski Brod. Medžlis Islamske zajednica Pula spada u jednu od najstarijih u Hrvatskoj, osnovana 1969. godine. Do tada su svoje vjerske obrede obavljali po obiteljskim kućama. U Galižani je 1965. u obiteljskoj kući Sulejmana Crnovića islamski vjeronauk pohađalo 30 djece.
Osnivačka skupština Islamske zajednice održana je u Adventističkoj crkve u Puli u svibnju 1969. Pod njezinom nadležnošću bili su Labin, Raša, Poreč, Novigrad i Umag. Prvi predsjednik Islamske zajednice u Puli bio je šejh Šehu Džemail, a prvi stalni imam Bećir ef. Jahić. Aktualni glavni imam je Esad ef. Jukan, rođen 1980. u Gradačcu, koji je osnovnu školu završio u Puli, a imam je Omer ef. Omanović, rođen u Puli 1984. godine.
IZGRADNJA ISLAMSKOG CENTRA ISTRE
U prvoj polovini 1970. Zajednica je kupila kuću u Sarajevskoj ulici koja je preuređena u mesdžid, stan za imama, ured i mekteb. Godine 1984. u središtu grada kupili su veću kuću gdje je i danas smješten Medžlis Islamske zajednice Pula.
Sada je u planu izgradnja Islamskog centra Istre u pulskom naselju Monte Serpo. Centar bi trebao zadovoljiti potrebe više od 5.000 muslimana, koliko ih živi na području Pule i Istre. Trenutno u Hrvatskoj, osim za Islamski centar u Puli, postoje gotovi projekti i planira se gradnja još dva islamska centra, u Osijeku i Sisku.
POST SCRIPTUM. Utemeljitelji Islamske zajednice za Pulu i Istru bili su: šejh Džemali Šehu, Nezir Jažić, Hasan Huskić, Adem Ramić, Hamdija Sarajlić, Asim Obić, Asija Huskić i dr. Iz pulske Islamske zajednice do sada je završilo sedam učenika medresu (visoka škola) “Dr. Ahmed Smajlović” u Zagrebu. To je bio san osnivača, da jednoga dana imaju imame koji su rođeni u Puli. Od ukupnog broja stanovnika Pule muslimani čine 5,70 posto. Mahom su Bošnjaci, ali ima i veći broj Albanaca, Roma i pripadnika drugih nacionalnosti. (Piše: Robert Buršić)
