'Zastrašujuće je i fascinantno kad Koki zove Tita'

0
Koki i edukatorica Alena Sprčić (foto: Duško Marušić/PIXSELL)
Koki i edukatorica Alena Sprčić (foto: Duško Marušić/PIXSELL)

Prošlog tjedna u zagrebačkoj Galeriji Nova otvorena je izuzetna izložba "Brioni – pokušaj prizivanja mrtvih. Behzad Khosravi Noori i Magnus Bärtås s Paulom Kupelwieserom i Josipom Brozom Titom" koja je rezultat suradnje kustosica Ane Kovačić i Lee Vene s tom dvojicom umjetnika. Bio je to povod da iznova razmotrimo kompleksnu povijest Briona, neočekivano isprepletene suživote Kupelwiesera i Tita te ljudsku potrebu za dominacijom, pišu Novosti u razgovoru s dvojicom umjetnika. Dio prenosimo u nastavku.

*U svom radu suočavate dvije povijesne ličnosti koje su utjecale na to da su Brioni danas otok kakav poznajemo. To su Paul Kupelwieser i Josip Broz Tito. Na koji način su za vas ta dva povijesna lika isprepletena – jedan je bio kapitalist i industrijalac, a drugi komunist, revolucionar i predsjednik jedne države?

- Brioni su po mnogo čemu jedinstveni. To je kulturološki oblikovan krajolik s vrlo neobičnom mješavinom faune i flore. Još se uvijek može osjetiti kako su Brioni ovozemaljska utopija, mikrokozmos koji predstavlja ideju carstva, iako je ta geopolitička karta odavno izblijedjela. Pojedinca lako zavede pogled na različite vrste životinja i na njihovu međusobnu koegzistenciju: ljame, zebu goveda, antilope, zebre i zečeve. Bijele koze paradiraju jednom kamenom plažom.

 

Također se čini kao da su neki krajolici Briona izvan prostora i vremena. Kao da je riječ o krajolicima koje je moguće pronaći u različitim zemljopisnim područjima – savana, mediteranski krajolik, makija i tako dalje. Paralelno s tim svjetovima imamo muzej diorama s prepariranim životinjama i izložbu o Titu i Pokretu nesvrstanih. Preparirane životinje u prizemlju muzeja imaju, po našem mišljenju, nekropolitičku karakteristiku – kako "Tito" kaže u našem filmu, "Imati zoološki vrt znači imati koloniju koja je na raspolaganju svakome. Da se napravi demarkacija i odluči tko smije živjeti, a tko umrijeti."

Orangutan smrznut u opscenoj pozi

U pozadini diorame je estetika 19. stoljeća, zajedno s bizarnim humorom u insceniranim i dramatiziranim prizorima mrtvih prepariranih životinja. Orangutan George je, na primjer, smrznut u opscenoj pozi. Za temu i snimanje filma te su diorame postale vrlo važne jer izražavaju isprazan pokušaj da mrtve učine "živima", kao da postoje danas kao i u vrijeme njihove slave. U hodniku muzeja nalazi se vrlo zanimljivo sjecište, odnosno neksus, između mrtvih životinja i svijeta Briona.

Ondje nalazimo spomen-ploču s profilima Tita, Nasera i Nehrua iz 1956., u neposrednoj blizini dviju glava antilopa, koji su predstavljeni kao lovački trofeji. Sam muzej na drugom katu čini nam se kao muzej muzeja – vremenska kapsula iz sredine 1980-ih. Sretni smo što smo je našli netaknutu.

*Po vama, na koji je način ovaj otok, na kojem je u nekoliko navrata boravio i Franjo Ferdinand, iskaz austrijske kolonijalne moći, odnosno kako taj prostor možemo iščitavati danas, jer činjenica je da su se u njemu presijecale različite moći, uključujući i fašizam?

- Možda se čini da bi se dva lika – Kupelweiser i Tito – bitno razlikovala. Međutim, sugeriramo da su imali zajedničku viziju o Brionima kao o mjestu koje predstavlja ideju o Europi.

'Otok nije samo komad zemlje'

Kao što Kupelwieser kaže u filmu, "Otok nije samo komad zemlje, otok je zemlja koja definira civiliziranog čovjeka. Možete li zamisliti carstvo bez otoka?" Tito pak kao da je njegovao ideju da bi Brioni mogli biti središte Europe, čak središte svijeta. Tako je slijedio isti put iz 19. stoljeća. Međutim, pokušao je predstaviti novo lice Europe: prijatelj, a ne kolonizator.

*U vašem radu zanimljiva je uloga papagaja Kokija koji je i danas živ i koji i dalje glasno izgovara Titovo ime. Međutim, s njime je problem imao Franjo Tuđman, koji je navodno zahtijevao da se prilikom jednog njegovog posjeta nesretna životinja ukloni.

- Koki je zapravo bio inspiracija i polazna točka za cijeli projekt. Kad Koki zove Tita, to je i zastrašujuće i fascinantno – kao da zove mrtve ili priziva duh mrtvih. Za osobu poput Tuđmana to je vjerojatno bilo čak i politički neugodno. Koki je razlog zašto smo odlučili napisati rukopis iz perspektive mrtvih Kupelwiesera i Tita – obojica nam mogu reći ponešto o Brionima. To je ono što nazivamo "nekromantični pokušaj" i ne znamo jesu li ta dva lika još mrtvi, ali mogu govoriti ili su jednostavno uskrsnuli, pišu Novosti.

loading...

Posljednji komentari

Povezane vijesti

Najnovije vijesti

Istarski Forum

Za sudjelovanje u Istarskom Forumu potrebna je prijava ili registracija i izrada profila

Prijava ili Registracija korisničkog računa

KERAMIČAR/KA

Do: 30.09.2020.

BUZET, ISTARSKA ŽUPANIJA

DIPLOMIRANI/A INŽENJER/KA GRAĐEVINE

Do: 30.09.2020.

BUZET, ISTARSKA ŽUPANIJA

KROVOPOKRIVAČ/ICA

Do: 30.09.2020.

PLOMIN, ISTARSKA ŽUPANIJA