'Nije Hitna medicinska pomoć, nego Ambulanta posebnog dežurstva'

Nakon što je županijska vijećnica Sanja Radolović, predsjednica SDP Pule i saborska zastupnica, na sjednici Skupštine Istarske županije 16. studenoga postavila pitanje vezano uz funkcioniranje hitne medicinske službe u Puli, o čemu smo pisali u jučer objavljenom članku kod naslovom „Sanja Radolović: Zavod za hitnu nema osoblja, pa pacijenti moraju na hitni bolnički“, 17. studenoga reagirao je Nastavni zavod za hitnu medicinu Istarske županije. Priopćenje koje potpisuje direktorica Zavoda dr. Gordana Antić, u nastavku donosimo u cijelosti.  

„Smatram da mi je dužnost dostaviti odgovor na javno izgovorenu izjavu gospođe Radolović na jučerašnjoj županijskoj skupštini, koju su objavili neki mediji, a koja je velikim dijelom netočna i neutemeljena.

Tvrdnja 'U Gradu od gotovo 60.000 stanovnika pacijenti danas ne mogu fizički doći u ispostavu hitne i zatražiti medicinsku pomoć'. nije točna.

Hitna medicinska pomoć nema mogućnost popratne dijagnostike

O mogućnosti 'fizičkog dolaska' pacijenata u ispostavu Pula, mogu odgovoriti da za sva hitna stanja pacijenti u cijeloj Istri, pa tako i u Puli, trebaju nazvati 194 i tada će od medicinskog dispečera dobiti upute o postupanju, odnosno ukoliko se radi o hitnom stanju, koje zahtjeva medicinsku intervenciju,  prema pacijentu će biti upućen prvi raspoloživi tim u najkraćem mogućem roku.

Ne znam koje je bi to hitno stanje bilo, kada pacijentu treba reći da fizički dolazi u izvanbolničku hitnu medicinsku službu, koja po ustroju nema mogućnost popratne dijagnostike, niti opservaciju.

S obzirom na izjavu, smatram kako je nužno pojasniti zakonske okvire organizacije rada u Nastavnom zavodu za hitnu medicinu Istarske županije:

'NN 71/16 Pravilnik o uvjetima, organizaciji i načinu obavljanja hitne medicine:

Članak. 2.

Djelatnost hitne medicine organizirana je kao javna hitna medicinska služba koja se po stručno-medicinskoj doktrini i uz uporabu medicinske tehnologije organizira u cilju neprekidnog hitnog medicinskog zbrinjavanja svih osoba kojima je zbog bolesti, stradanja ili ozljede neposredno ugrožen život, pojedini organ ili dijelovi tijela, odnosno kod kojih bi u kratkom vremenu moglo doći do životne ugroženosti, a s ciljem maksimalnog skraćenja vremena od nastanka hitnog stanja do konačnog medicinskog zbrinjavanja.

Članak 3.

Djelatnost hitne medicine obuhvaća provođenje mjera i postupaka hitnog izvanbolničkog medicinskog zbrinjavanja na mjestu događaja ili u prostoru za reanimaciju/ambulanti zavoda za hitnu medicinu jedinica područne (regionalne) samouprave (u daljnjem tekstu: Županijski zavod) ili tijekom prijevoza oboljelih i ozlijeđenih osoba prijevoznim sredstvima hitne medicinske službe u odgovarajuću zdravstvenu ustanovu te provođenje mjera i postupaka hitnog bolničkog medicinskog zbrinjavanja u bolničkoj zdravstvenoj ustanovi.'

U ispostavi Pula, kao i u svim drugim ispostavama postoji prostor za reanimaciju/ambulanta u kojem se provode mjere i postupci hitnog izvanbolničkog medicinskog zbrinjavanja bez mogućnosti dodatne dijagnostike bilo koje vrste (koju ne možemo niti ugovoriti s HZZO).

U dislociranim ispostavama Zavoda obaviti će se, ukoliko trenutna opterećenost tima dozvoljava, npr. opskrba manjih rana (šivanje), koje se ne može fakturirati - niti materijal, niti usluga, nego se troše vlastita sredstva, a kako bi učinili uslugu pacijentima zbog udaljenosti i smanjili opterećenje bolnice.

Ambulanta posebnog dežurstva

Točno je da u ispostavi Pula rade dva tima T1, timovi su izrazito opterećeni velikim brojem intervencija i uglavnom fizički nisu u ispostavi. Ukoliko neki pacijent dođe kada su oba tima na hitnoj intervenciji, nakon što pozvoni, video parlafonom će razgovarati s medicinskim dispečerom na 194 i od njega dobiti upute o postupanju, odnosno u slučaju hitnog stanja će prema pacijentu biti upućen prvi raspoloživi tim. Svi pacijenti koji trebaju hitno medicinsko zbrinjavanje će biti zbrinuti u najkraćem mogućem roku, a izjava da su „svi barem jednom završili na šivanju na hitnoj u Puli“ nije točna, jer u izvanbolničkoj hitnoj medicinskoj službi nije nikada mogla biti ugovorena usluga šivanja rana s HZZO iz razloga potrebne stalne dostupnosti tima za hitnu medicinsku intervenciju.

Epidemiološke mjere su dodatni otežavajući faktor, nemamo trijažnu sestru, niti hitni prijem, te crvenu i žutu zonu, kao ni mogućnosti odvajanja potencijalno suspektnog infektivnog pacijenta, nemamo opservaciju (ništa od toga nije niti predviđeno Zakonom, ni Pravilnikom).

Dodatno značajno opterećenje ispostave Pula jeste prijevoz pacijenata s infarktom iz OB Pula u KBC Rijeka (kako bi rasteretili bolnicu, po tome smo jedinstveni u Hrvatskoj), što iziskuje kontinuiranu pripravnost kroz 24 sata, a što izvanbolnička hitna medicinska služba ne ugovara s HZZO, ali obavlja kako bi pacijenti dobili odgovarajuću hitnu medicinsku uslugu kada vrijeme život znači.

U Zavodu je pacijent u središtu i sve aktivnosti su usmjerene kako bismo pružili što kvalitetniju uslugu našim pacijentima iz domene koju ugovaramo s HZZO.

Ambulanta o kojoj govori gospođa Radolović koja bi obavljala preglede akutnih (a ne hitnih pacijenata) je ambulanta posebnog dežurstva, koju ugovaraju Istarski domovi zdravlja, trenutno postoji u prostorima OHBP OB Pula vikendom i praznikom, no možda bi idealno bilo da bude otvorena sve dane u tjednu kroz 12 sati, a kako bi se rasteretio hitni prijem, koji bi tada zbrinjavali samo hitna stanja.

U ambulanti posebnog dežurstva (a ne u ambulanti hitne medicinske pomoći) mogu se liječiti pacijenti i po potrebu upućivati u laboratorij i na RTG ili šivati rane, dok u prostorima za reanimaciju -ambulantama Zavoda za hitnu to nije moguće, nego se mogu provoditi samo životno spašavajući postupci. Hitna medicinska služba ne obavlja ambulantnu djelatnost.

Zdravstveni sustav je sustav uređen Zakonom i Pravilnicima u kojem svatko mora raditi ono što ugovara s HZZO-om i nije dobro da radi ono što mu nije u djelokrugu poslova.

Zakonom je uređeno da se svi pacijenti koji imaju neko akutno stanje, tijekom radnog dana, trebaju  javiti obiteljskom liječniku, a ne dolaziti na hitni prijem bolnice. Dakle, pacijenti imaju gdje doći na šivanje rana i treba ih educirati o tome.

Gospođa Radolović sigurno poznaje  'Pravilnik o početku, završetku i rasporedu radnog vremena zdravstvenih ustanova i privatnih zdravstvenih radnika u ordinaciji u mreži javne zdravstvene službe', kojim je omogućeno pacijentima da imaju dostupnog obiteljskog liječnika ili pedijatra svaki radni dan od 7-20.30,  te u tom periodu pacijenti nemaju potrebe dolaziti na hitne prijeme bolnica.

Ambulanta posebno dežurstvo je dodatno regulirana  člankom 11., a u stavku 3 piše:

'Potreban broj lokacija, kao i raspored provođenja posebnog dežurstva iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju tijela nadležna za zdravstvo jedinice područne (regionalne) samouprave'.

Stoga, nije potrebno dodatno trošiti županijska sredstva za ono što se može ugovoriti s HZZO-om.

Uznemirujuće izjave za javnost

Od 1.1.2020. ispostava Pula je zbrinula 5493 pacijenta, koji su imali neko hitno stanje, a u prostoru za reanimaciju-ambulanti 398 pacijenata. Paušalnim, neutemeljenim izjavama nepotrebno se uznemirava javnost, što nikako u ovim preteškim vremenima za sve nas, ne može se smatrati dobronamjernim niti poželjnim. Sada, u vrijeme pandemije, na sve intervencije idemo kao na minsko polje, stalno pod punom zaštitom, sve to stvara dodatni umor i stres i ovakvi napisi nisu poticajni za one koji ulažu nadljudske napore da sustav funkcionira.

Svi mjerljivi rezultati rada u Zavodu su iznad prosječni, a u zadnjih sedam godina smo čak 484 doktora medicine naučili temeljnim medicinskim znanjima, koji sada rade diljem Hrvatske i Europe.

Glavni zadatak Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Istarske županije je spašavanje ljudskih života, te edukacija drugih sudionika zdravstvenog sustava, građana i ostalih žurnih službi za pružanje prve pomoći (ne hitne pomoći – to je različito) do dolaska hitne medicinske službe.

Nadam se da sam uspjela pojasniti specifičnost organizacije rada u Zavodu, koju ljudi uglavnom ne prepoznaju i ne znaju. Probati ću to i ovako reći – kad vam gori kuća ne idete kod vatrogasaca, nego ih zovete da što prije dođu i ugase požar. Hitna medicinska služba je interventna služba.

Ovim putem pozivam gospođu Radolović da ne iznosi u javnost svoja mišljenja i razmišljanja, koja nemaju niti stvarne niti zakonske utemeljenosti, te uslijed neznanja ispadaju za javnost uznemirujuća. I meni se činio svijet, kada sam bila mala, puno ljepšim, no to ne znači da je nužno i bio", stoji na kraju priopćenja koje potpisuje dr. Gordana Antić.