Kako zaštita okoliša može pomoći oporavku hrvatskog gospodarstva?

30.01.2013 - 11:39
Kako zaštita okoliša može pomoći oporavku hrvatskog gospodarstva?

Magazin Banka je u sklopu projekta „Nacionalni indeks sreće“, 29. siječnja u Zagrebu organizirao skup pod nazivom „Kako zaštita okoliša može pomoći oporavku hrvatskog gospodarstva?“. Na skupu su sudjelovali pomoćnik ministra gospodarstva Darko Lorencin, saborska zastupnica Mirela Holy, direktorica Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj Mirjana Matešić, predsjednik Uprave Allianza Boris Galić, direktorica poslovnog udruženja Eko-Ozra Dragica Bagarić, član Uprave TE Plomin i predstavnik RWE u Hrvatskoj Ralf Blomberg, član Uprave Holcima Žarko Horvat, član Uprave Agrokora Mislav Galić, voditelj energetske sekcije Zelene akcije Toni Vidan i direktorica udruge Odraz Lidija Pavić-Rogošić.

Zakon o strateškim investicijama ne ukida studije utjecaja na okoliš

Lorencin je predstavio polazišta Zakona o strateškim investicijama. Kako je kazao, osim projekta autocesta, u Hrvatskoj u prethodnom dužem razdoblju nije realizirana niti jedna veća investicija, a od stranih ulaganja tri četvrtine je bilo u uslužnom sektoru. Novi zakon bi na temelju jasnih kriterija trebao ubrzati i olakšati realizaciju investicija. Njime se uvodi ciljana procedura, koja će odrediti jasne korake u pripremi i provedbi investicija. Svi pozitivni zakonski propisi koji se odnose na okoliš, koncesije, javno dobro itd. ostaju na snazi. Netočnim je ocijenio mišljenja da se ovim aktom omogućuje izvlaštenje te isključuje obveza izrade studije utjecaja na okoliš. „U nacrtu smo jedino predložili da rok ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš bude deset dana“, kazao je Lorencin.

Mirela Holy smatra da država, što znači Sabor, a ne Vlada, mora definirati strateške interese. Da bi bio efikasan, sustav zaštite okoliša mora pojednostaviti proceduru jer su komplicirane procedure podloga za korupciju, naglasila je Holy. Ovako koncipiran, on je kapitulacija države pred neučinkovitom birokracijom, a njezina je obveza da ju učini efikasnom, poručila je.

„Zelena ekonomija može biti poticaj ako za to stvorimo uvjete“, smatra Mirjana Matešić. Ona je ocijenila da treba revidirati procedure i procese, pojednostaviti ih i pojeftiniti, smanjiti opterećenja za gospodarstvo te kreirati okruženje u kojem će se zelena tehnologija poduzetnicima isplatiti.

Zeleni primjeri iz prakse – otpad kao sirovina

Agrokor 500 tisuća tona gnojiva sa svojih farmi zbrinjava na održivi način, tako da ekološki i ekonomski isplativo iz životinjskog otpada proizvodi bioplin, informirao je sudionike skupa Mislav Galić. Takvo jedno postrojenje radi u Gradecu, a do kraja sljedeće godine u bioplinska postrojenja Agrokor planira uložiti još 60 milijuna eura. Najveći je problem pritom birokracija, kaže Galić, navodeći da je za bioplinsko postrojenje potrebno 29 raznih dozvola.

Drugi je dobar primjer predstavio Žarko Horvat. Tvornica Holcim u Koromačnu otpad iz TE Plomin koristi kao sirovinu i bez ostatka prerađuje u svojim postrojenjima u novi proizvod – cement. Koncept takvog odgovornog i učinkovitog postupanja s otpadom, najbolje je primijenjen upravo u državi koja se smatra predvodnikom u uvođenju zelene energetike – Danskoj. Riječ je o termoelektrani u gradu Kalundborgu.

Uspješnu suradnju potvrdio je Ralf Blomberg, izrazivši žaljenje što tvornica u Koromačnu, zbog recesije i znatno smanjenog obujma građevinskih radova u Hrvatskoj, radi smanjenim kapacitetom, tako da ne preuzima svu količinu nusproizvoda iz TE Plomin, koji se onda mora otpremati na odlagalište. Svjestan je, kaže, problema koji nastaje kad bura raznosi prašinu s odlagališta, ali će se on uskoro riješiti primjenom novog sustava mokrog odlaganja.

Jednake norme za termoelektrane u Njemačkoj i Hrvatskoj

Blomberg se prisjetio početaka djelovanja RWE-a u Hrvatskoj. „Kad smo 1996. godine, potpisali  ugovor za TE Plomin 2“, kazao je, „zakonska je regulativa u Hrvatskoj dopuštala izgradnju i pogon za okoliš štetnih industrijskih objekata. Prvi je blok TE Plomin, npr. koristio domaći ugljen s čak 10 posto sumpora, bez sustava za odsumporavanje. Mi smo počeli nabavljati ugljen s najviše 1,4 posto sumpora. Makar hrvatski zakoni to tada nisu zahtijevali, RWE je u drugi blok ugradio uređaj za odsumporavanje, ali i sve druge sustave i mjere zaštite okoliša jednake kao i u svim termoelektranama u Njemačkoj. Kako je vrijedilo tada, vrijedi i danas“, ustvrdio je. Naime, prigodom posljednje godišnje skupštine dioničara RWE-a, Toni Vidan iz Zelene akcije postavio je pitanje radi li RWE u drugim državama termoelektrane ipak po nekim drugim, lošijim standardima, nego u Njemačkoj, na što mu je kategorički odgovoreno negativno.

Informiranje građana je preduvjet za realizaciju investicija

Vidan je demantirao često uvriježeni dojam da su zeleni u Hrvatskoj protiv svih projekata. Postoji niz infrastrukturnih projekata u zadnjih desetak godina, ustvrdio je, kao što su plinske elektrane ili plinovod Karlovac-Pula ili autocesta za Dalmaciju, protiv kojih nisu imali ništa. Očitujući se o nacrtu zakona o strateškim investicijama, upozorio je da veličina investicije ne bi smjela biti kriterij za status strateškog projekta, da državne i korporativne elite trebaju dublje proraditi na razvojnoj viziji, a lokalne zajednice imaju pravo reći „ne“ i strateškim projektima.

Sukobi i prosvjedi događaju se i zbog nedostatka informiranosti građana, a dobra iskustva postoje kada se lokalnoj zajednici predstavi planirani projekt i kad se građani u njega pravodobno uključe, nadovezalase Lidija Pavić-Rogošić.Informiranje građana je preduvjet za realizaciju investicija, u suprotnom se događaju prosvjedi i sukobi sa tvrtkama i vlastima, zaključila je. (N.Č.)

Danski Kalundborg – primjer industrijske simbioze

TE Asnaes Kalundborg
TE Asnaes Kalundborg

Zašto je Žarko Horvat iz Holcima istaknuo primjer Kalundborga? Ovaj danski lučki grad i regija (smješteni, znakovito „preko puta“ Aarhusa), jedan je od najpoznatijih i najuspješnijih svjetskih primjeraindustrijske simboze. Različiti industrijski i drugi partneri, tj. zainteresirani subjekti učinkovito su se samoorganizirali s ciljem lokalnog iskorištavanja, može se reći, razmjene materijala (resursa, sirovine, otpada). Temelj industrijske simbioze u Kalundborgu predstavlja termoelektrana Asnæs, u vlasništvu tvrtke Dong Energy. Ukupna snaga ove najveće danske termoelektrane koja koristi uvozni ugljen je 1.057 MW (u tri bloka, tj. Proizvodne jedinice). Uz elektranu se razvio čitav niz djelatnosti koje koriste njezine nusproizvode: paru, toplu vodu, pepeoitd. Rezultati ovog koncepta lokalne gospodarske suradnje su očuvanje prirodnih i financijskih resursa; smanjenje troškova proizvodnje, materijala, energije, zbrinjavanja i obrade otpada, dodatna zarada od prodaje nusproizvoda i otpadnih materijala, povećanje učinkovitosti proizvodnih procesa, kontrola kvalitete, povoljan utjecaj na zdravlje lokalnog stanovništva i na kraju stvaranje pozitivnog imidža čitave regije.

Tweet

Posljednje novosti