HEP-ovi stručnjaci iz TE Plomin razvili napredne informatičke sustave
Hrvatska vlada je sredinom siječnja donijela zaključak o pokretanju Projekta objedinjavanja svjetlovodne infrastrukture u trgovačkim društvima u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske, kojem je jedan od osnovnih ciljeva omogućiti što veći pristup širokopojasnom internetu korisnicima širom Hrvatske. Među tvrtkama na čiju svjetlovodnu mrežu pritom računa Vlada je i HEP, koji je nedavno pustio u rad ultrabrzu telekomunikacijsku infrastrukturu koja omogućuje prijenos podataka korištenjem najnovije tehnologije 100 G, što znači brzinom većom od 100 gigabita u sekundi.
Ti su događaji skrenuli pozornost na informatičko-telekomunikacijsku (ICT) djelatnost u Hrvatskoj elektroprivredi, koja ustvari već više godina uspješno prati potrebe tog složenog elektroenergetskog i poslovnog sustava, a ujedno i ubrzane promjene i poboljšanja tehnologije i informatičkih rješenja u svijetu. U kreiranju i izvedbi nekih posebno uspješnih i zapaženih rješenja sudjelovali su i HEP-ovi stručnjaci zaposleni u plominskim termoelektranama.
POKAZATELJI PROIZVODNJE ELEKTRANA NA JEDNOM MJESTU
Za proizvodnju električne i toplinske energije u HEP grupi, zadužena je HEP Proizvodnja, koja upravlja proizvodnim jedinicama u 26 hidroelektrana i 7 termoelektrana s ukupno više od 80 generatora. Za potrebe prikupljanja, arhiviranja i obrade podataka o pokazateljima proizvodnje svih proizvodnih jedinica, tim stručnjaka zaposlenih u HEP-u na čelu s pomoćnikom Uprave tvrtke TE Plomin Ivicom Vukelićem, samostalno je razvio i uveo informatički sustav pod kraticom PPE, odnosno Pokazatelji proizvodnje elektrana.
Namjena ovog sustava, kojeg su u HEP-u počeli razvijati još 2005. godine je stvaranje baze relevantnih podataka koji se mogu uspoređivati i analizirati na lak i brz način, njihov prikaz, ali i pomoć u donošenju dobrih poslovnih odluka u planiranju i optimizaciji rada proizvodne flote. Podaci koji su trenutno dostupni u ovoj bazi su: proizvodnja električne i toplinske energije, trenutni status, odnosno raspoloživost jedinica, planirana proizvodnja, potrošnja, dobava i zaliha goriva, trenutna potrošnja plina, stanje akumulacije, preljeva i dotoka u hidroelektranama i emisije dimnih plinova.
"Aplikacija je izrađena na bazi metadata relacijskog modela, koji dozvoljava gotovo neograničenu nadogradnju i fleksibilnost, pa zapravo nema granica pri praćenju te uvođenju novih podataka i funkcija. Iz nje se kreiraju sva potrebna standardizirana izvješća o pokazateljima proizvodnje u oblicima prilagođenim razini i potrebi korisnika. Osim toga, aplikacija nudi korisnicima samostalno kreiranje izvješća prema njihovim potrebama, kao i servise automatskog sanja e-mail i SMS poruka s obavijestima i izvješćima", pojasnio nam je projektant aplikacija u Područnoj službi Rijeka, odjelu TE Plomin, Patrik Franković koji je uz još nekolicinu HEP-ovih stručnjaka odradio informatički dio projekta.
FLEKSIBILNOST SUSTAVA
"Za uspjeh projekta zaslužni su svi oni kolege koji su potrošili mnogo energije i truda. Projekt sadrži neke pionirske elemente, počevši od same baze podataka čiji je model prilično složen. No, s druge strane, vrlo je fleksibilan za korištenje krajnjim korisnicima", istaknuo je Franković dodavši kako je upravo ta fleksibilnost najveća značajka ovog sustava s informatičkog stajališta. On je nešto kao alat kojeg krajnji korisnici mogu koristiti prema svojim potrebama.
Osim Patrika Frankovića, u informatičkom dijelu posla sudjelovali su Zoran Frlan, Ilinka Lukić i Roland Miklić, a u koordinaciju projekta bio je uključen Dubravko Lukačević. Prije razvoja PPE-a u HEP Proizvodnji nije postojao nikakav integralni informacijski sustav u ovom segmentu poslovanja, a projekt je u potpunosti izrađen vlastitim kadrovima i znanjem, te su korišteni samo postojeći HEP-ovi resursi, bez ikakvih dodatnih troškova za tvrtku.
Kao se uopće krenulo u razvoj ovog projekta objasnio nam je Ivica Vukelić. Njegov je zadatak, između ostalog, da za tvrtku priprema zadatke, mjesečne te godišnje izvještaje koji sadrže podatke o potrošnji i vrsti goriva, te kolika je njihova raspoloživost i slično.
"To sam radio na način da su mi djelatnici tvrtke na različitim lokacijama dostavljali izvještaje sa svim potrebnim podacima, koje sam ja nakon toga prebacivao i upisivao u jedan drugi oblik. Tako smo došli na ideju da napravimo nešto suvremenije, jednu bazu podataka. Sličnu sam ideju, ali ne ovako široku kakva je sada, imao još 2000. godine. I od toga je sve krenuo, te smo timski napravili ovaj sustav", rekao je Vukelić.
Sustav je u početku obuhvaćao samo dvije elektrane u Plominu, no kada je 2005. godine formiran tim, počelo se značajnije raditi na projektu te je on proširen i na sve objekte HEP-a.
FRANKOVIĆEV REFERAT NA KONFERENCIJI U SAN FRANCISCU
S obzirom na mogućnosti proširenja podacima i funkcionalnim modulima, kao i mogućnost povezivanja s drugim aplikacijama, ovaj informacijski sustav bit će vrlo koristan alat i izvor podataka u budućem poslovanju tvrtke u uvjetima otvorenog tržišta energije.
Informatičari HEP-a su predstavljali Hrvatsku i na Svjetskoj konferenciji Oracle OpenWorld 2010 u San Franciscu. U konkurenciji od više desetaka tisuća referata iz cijelog svijeta, organizatori su izabrali referat Patrika Frankovića o projektu PPE. To je vrlo velik i značajan uspjeh, ne samo za Frankovića već i za HEP u cjelini, jer je taj referat izabran između desetak tisuća drugih referata pristiglih iz čitavog svijeta, te su u HEP-u time pokazali da su sposobni držati korak s vremenom i biti inovativni. Ovo je bila najveća i najvažnija konferencija na kojoj je predstavljen PPE, iako su ga članovi HEP-ova tima već predstavili na brojnim konferencijama diljem Hrvatske. (Danijela Bukvić)
Nagrađena aplikacija za trgovanje električnom energijom
Osim ovog postignuća, članovi HEP-ova tima, na 17. konferenciji Hrvatske udruge Oracle održanoj u listopadu 2012. održali su prezentaciju o Aplikativnom sustavu za trgovanje električnom energijom Sektora za informatiku i telekomunikacije HEP-a, koju je struka proglasila najboljom. Aplikaciju su izradili zaposlenici Područne službe Rijeka: Patrik Franković, Zoran Frlan, Roland Miklić i Ervin Čeperić, uz pomoć kolega iz sjedišta SIT-a: Armina Sedlara, Adriane Dizdar i Mirjane Lončar.
Korištenim aplikacijskim sustavom, od sredine 2012. godine značajno su olakšani i unaprijeđeni poslovni procesi HEP Trgovine za kupnju i prodaju električne energije, optimiranje rada elektrana te trgovinsko posredovanje na domaćem i inozemnom tržištu preko domaćih i inozemnih ureda u Mađarskoj, Srbiji i Sloveniji (praćenje poslovanja postojećih i mogućih novih inozemnih ureda u svezi s trgovinom električne energije, praćenja ugovora za trgovanje električnom energijom i kapaciteta po bilančnim grupama, prijave voznih redova po bilančnim grupama, učitavanja rezultata aukcija te B2B - Business to business - komunikacije s operatorima sustava, tržišta i aukcijskim kućama).