Evo koje se dane u mjesecu održavaju sajmovi po istarskim gradovima
Svakog prvog utorka u mjesecu, okupljaju se u Pazinu. Tradicija održavanja Pazinskog sajma seže u daleku 1539. godinu, (nekada u povijesti svake subote) na kojem se nude poljoprivredni i stočarski viškovi okolice. Pazinski samanj je i danas najveći tradicionalni mjesečni sajam u Istri, pa se toga dana u Pazinu skupe posjetioci iz čitave Istre, neki da povoljno trguju, drugi zato da se ponovno sretnu, treći zato da saznaju cijene konkurencije, četvrti da budu informirani. Tradicionalnog proizvoda sela već odavno nema. Ustupili su mjesto komercijalnijoj robi. Iako virus Korona možda nešto mjenja. Seoske vrijednosti opet rastu.
Na pazinskom sajmu još uvijek se mogu naći kosiri i rankuni iz lokalnih kovačija, pa i pašture i grablje. U Pazinu ima na sajmeni dan preko 350 štandova. Nekada se na mjesečnim i godišnjim sajmovima sviralo, pjevalo i plesalo do kasno u noć. Seljaci su prodavali svoje proizvode na sajmovima ili su poput putujućih trgovaca odlazili u druge gradove ili čak države, kao Šavrinke, stanovnice slovenskoga dijela Istre, koje su prodavale naručenu robu (voće, povrće, garderobu) na području Bujštine, Buzeštine, ali i u većem dijelu Istre. Tradicionalni sajmovi održavaju se i u Balama – druge subote u mjesecu, u Buzetu – prvoga petka i trećega četvrtka u mjesecu, u Labinu – treće srijede u mjesecu, u Motovunu – trećega ponedjeljka u mjesecu, u Svetvinčentu – treće subote u mjesecu, u Višnjanu – posljednjega četvrtka u mjesecu, u Vodnjanu prve subote u mjesecu i u Žminju – svake druge srijede u mjesecu.
Neka istarska mjesta i gradovi su svoje tradicijske pučke fešte “presvukli” u povijesne kao Buzet. Buzetska Subotina je stara tradicijska pučka fešta (samanj) koja se redovito održavala u Buzetu, u mjesecu rujnu ovisno o blagdanu Male Gospe, Svete Marije Male. Od 2002. godine ova je buzetska manifestacija obogaćena nedjeljnim programom «Subotine po starinski» koja se održava u starogradskoj jezgri. Prvi je put u rujnu 2004. g., prve nedjelje nakon blagdana Male Gospe, u manifestaciju «Subotine po starinski» uspješno promoviran niz novih sadržaja s ciljem da se oživi starogradska jezgra i revitalizira «samanj» u što izvornijem obliku.
Na «Subotini po starinski» se odvija prava mala gospodarska aktivnost, prodaja domaćih proizvoda, kuje novčić od Subotine, notajo bilježi posjetitelje, predstavljaju se stari obrti, bitege, krojači, stara gradska pekara, kovačija, stara gradska apoteka, bitega od sega, igre za djecu, bitega ud kafe, bitega ud knjih i đornali, a ima i žonglera, uličnih svirača, gunjaca, harmonikaša, đelataja, picaferaja, škovacina, pompjeri gase požar, glasniki i bubnjari obavljuju proglase poglavara. To je povratak stotinjak godina u prošlost.
Istarska tradicija je da se na dan zaštitnika mjesta ili grada priređuje samanj sa muzikom i zabavnim programom navečer. Većina istarskih samnji je u periodu od proljeća do zime i održavaju se vani na otvorenom. Oni uz more obavezno i nekoliko puta u funkciji turizma. Posljednje vrijeme i krajem kalendarske godine priređuju se širom Istre, Adventni Dani što osim tradicijskog vjerskog obilježja poprima i komercijalni sajamski sadržaj, klizališta, zabavne programe. A tako turistički djelatnici produžuju i zaokružuju sezonu. (M.S./Istragram)
