'Slovenska najava postavljanja vojske na južnu granicu je opasna'

Europa, Hrvatska i Istra se nalaze u posebnoj situaciji izazvanoj pandemijom virusa Covid 19. U ovim izvanrednim uvjetima portal IstraGram je istarskog eurozastupnika, magistra znanosti Valtera Flega zamolio za intervju tjedna.

* Covid pandemijom i postpandemijom može doći do podizanja (vraćanja) zidova (granica) unutar EU. Vaš komentar?

- 35 godina je prošlo od rođenja jedne od najvažnijih europskih ideja – schengenskog jedinstvenog prostora bez unutarnjih graničnih kontrola. Od tada pa do danas, Europska je unija na čvrstim temeljima uspjela izgraditi i očuvati ideju istinskog europskog ujedinjavanja. Schengenski je prostor krajnja točka europskog zajedništva država članica i ono čemu Hrvatska teži, a upravo nam je ova zdravstvena kriza dodatno ukazala na važnost Schengena za europsko gospodarstvo i turizam.  

Odluka o zatvaranju granica svih država članica donesena je kako bi se spriječilo širenje virusa i kako bi se maksimalno očuvalo zdravlje svih europskih građana. Krizne situacije zahtijevaju nekonvencionalna rješenja, i zatvaranje granica od početka je bila privremena mjera i iznimno teška, ali nužna i mudra odluka. 

Zato s prijezirom gledam na kojekakve sulude pokušaje neopravdanog podizanja zidova, portuna i ograda, da ne spominjem vojske na granicama. Osim što se takvo što protivi zdravom razumu, protivi se i europskom načelu zajedništva i solidarnosti. Upravo iz tog razloga uvjeren sam da će EU svim snagama braniti Schengenskiprostor kao jedno od svojih najvećih postignuća. 

* Ideja i realizacija jedinstvenog šengenskog prostora je na ispitu. Mirnodopska praksa funkcionira ali izvanredna ili nije planirana ili što? Italija je prije dobila pomoć sa Kube i Rusije nego unutar europske obitelji.

- Nitko nije bio spreman za koronavirus. Nitko pa ni Europska unija. U trenutku kad je trebalo reagirati nikad brže, europski je zajednički odgovor izostao, jednako kao i koordinirana reakcija država članica. Ali, Europa se otrijeznila i krenula puno „agresivnije“ – brže i bolje -ubacila je u veliku brzinu kod donošenja mjera i paketa pomoći pogođenim članicama i oporavku gospodarstava.

Ovo nije prva velika kriza s kojom se EU suočila – migrantska kriza, teroristički napadi, velika ekonomska kriza i danas COVID-19 – sve su to ogromni testovi za EU. Schengenski prostor bio je na ispitu mnogo prije 2020. godine. Ali, ni jedna kriza dosad nije uspjela urušiti stabilnost i sigurnost zemalja članica, a iz svake je izvučena pouka. Iz pandemije koronavirusa, primjerice, EU je naučila da mora više voditi računa o sektorima kojisu u nadležnosti država članica poput zdravstva i turizma te mora razviti zajednički okvir djelovanja za ta područja. 

A što se navoda o pomoći Italiji tiče, to ulazi u kategoriju fake newsa, jer zaista je gomila neistina izrečena po tom pitanju. Činjenica je da je reakcija bila zakašnjela, ali postavljanje Kine ili Rusije ispred Europske unije kada je u pitanju količina pomoći neutemeljena je. EU je samo u prvom paketu pomoći Italiji namijenila preko 11 milijardi eura. Francuska i Njemačka otvorile su svoje bolnice za pacijente iz Italije, a te dvije zemlje zajedno s Austrijomnajveći su donatori medicinske opreme. Prvotna je reakcija EU-a bila zakašnjela, ali solidarnost ostaje osnova europskog djelovanja!

* Koliko je Europska komisija upoznata s najavama slovenske Vlade o mogućem postavljanju vojske na južnu slovensku granicu? U Istri je možda veća opasnost da se od njihove strane virus vrati na poluotok. Zašto to sada?

- Europsku komisiju prošloga sam tjedna osobno upozorio na planove slovenske Vlade kao što sam prethodno reagirao na situaciju u Mlinima. Dio načelnika slovenskih pograničnih općina uputio je dopis slovenskom Ministarstvu obrane u kojem Vladu pozivaju na aktivaciju članka 37. Zakona o obrani Republike Slovenije i zahtijevaju postavljanje vojske na južnu slovensku granicu. Smatram da je ta ideja jednako opasna koliko i protivna europskoj ideji zajedništva. Slovenska politika postavljanja žilet žica, portuna i dizanja zidova među prijateljima ovime dobila svoj iznimno loš i opasan nastavak, a naše susjede Slovence opetovano podsjećam da je njihova zemlja punopravna članica Europske unije. Vremena su teška, ali iskorištavanje pandemije i straha građana za realizaciju davno zacrtanih političkih ciljeva pojedinaca je suludo. Žalosno je da umjesto donošenja jasnih planova popuštanja restriktivnih mjera u koordinaciji s EU i članicama za oporavak gospodarstva i spas radnih mjesta, dio slovenskih političara radi potpuno suprotno. 

Ono što je potrebno nisu unilateralne odluke jedne zemlje pod izlikom epidemioloških mjera, većkoordinirano europsko djelovanje. U ovom trenutku potrebno je osigurati ljudima povratak koliko toliko normalnom životu i pokretanje gospodarstva, a ne stvaranje tenzija i narušavanje dobrosusjedskih odnosa prijateljskih zemalja. 

* Koje mjere predlažete kako bi se spriječila slovenska i mađarska praksa te zaštitili temelji na kojima počiva EU. Konzervativna desnica, euroskeptici će koristiti situaciju. Ljudi će biti lakozapaljivi odnosno već jesu.

- Schengenski prostor je pod iznimnim pritiskom zadnjih godina, i kao što sam naveo, ovo nije ni prvi ni zadnji test zajedništva i snage EU-a i schengenskog prostora. Određene nacionalne vlade za ostvarenje svojih nacionalnih interesa više su puta pretvarale Schengen u žrtveno janje. Schengen tako plaća cijenu za neke neusklađene europske politike, poput politike azila, koja svaka svako malo postaje kamen spoticanja među vladama država članica. Danas zbog pandemije koronavirusa uvedene granične kontrole utječu na kretanje ljudi, robe i usluga u EU-u, naročito na prekogranične dostave i preko 1,7 milijuna radnika koji putuju preko granice zbog posla, kao i na turizam, koji je najpogođeniji sektor. 

Konzervativne desnice će uvijek biti, prije koronavirusa, za vrijeme i nakon, ali pitanje vladavine prava i apsolutne primjene demokracije EU nikada neće dovesti u pitanje. 

Rješenje je europski odgovor na krizu, zajedničko djelovanje i izbjegavanje jednostranih poteza država članica. Schengen nije problem, već rješenje! Ako Schengen nestane, nestat će i EU kakvu danas poznajemo. Potrebna nam je politička volja i odgovornost europskih lidera, kako bismo očuvali jednu od temeljnih ideja EU-a, a to je sloboda kretanja. 

* Sa Slovencima nas puno više spaja nego razdvaja a to su povijest i zajedništvo i to kada je bilo teško 45.godine i 90. godine, jesu li dobrosusjedski odnosi ugroženi?

- Dobrosusjedski odnosi nisu ugroženi, Slovenci su naši partneri, prvi susjedi i prije svega prijatelji. Međutim, postavljanje portuna i vojske na granicama prvi je korak ka narušavanju tih dobrih odnosa. Takvi su jednostrani potezi opasni i stvaraju strah među ljudima, a ne sigurnost. To nije ono što nam treba u ovim vremenima, potrebno nam je zajedništvo i koordinirani europski odgovor na krizu! Ipak, vjerujem da je slovenska javnost, ali i većina političara svjesna toga. Jedan je prijedlog slovenske vlade o postavljanju vojske u pet kilometara širokom pojasu od granice s Hrvatskom u travnju ove godine već propao jer nije dobio potrebnu dvotrećinskuvećinu u njihovom parlamentu, stoga se nadam da ćedesno populističke stranke ohladiti glave, osvijestiti važnost hrvatsko-slovenskih dobrih odnosa i ostaviti se ove sulude ideje. 

* Hrvatska i šengenski prostor. Kada po Vama ulazimo? Pelješki most pa onda? Ili još nešto? Duga je istočna granica.

- Hrvatska je spremna za Schengen. To je potvrdila i Europska komisija u listopadu prošle godine. Poduzeli smo sve potrebne mjere, ispunili sve tehničke kriterije, ispunili sve službene standarde i zato je Schengen sada samo pitanje vremena. Ako se mene pita, nadam se čim prije. Ulazak Hrvatske u Schengen naš je apsolutni strateški interes,što smo i pokazali slanjem zajedničkog dopisa Komisiji od strane svih hrvatskih zastupnika u EP-u. To je bio prvi put od ulaska RH u EU da smo se oko nečega svi zaista i složili. Odlučno smo rekli ne pokušaju politizacije procesa ulaska Hrvatske u Schengen. 

Naravno, moramo biti svjesni da je finalna odluka u konačnici politička odluka, prepuštena državama članicama, i znamo što to znači jer imamo primjere Rumunjske i Bugarske. Ali treba biti realan, Koronavirusće usporiti proces integracije Hrvatske u EU prostor i na žalost ne očekujem da će u slijedeće dvije godine doći do važnijih iskoraka u tom smjeru.  

* Član ste respektabilne ekipe istarskog Povjerenstva za turizam. Iz današnjeg sastanka zaključuje se da će svi profesionalni kapaciteti možda prvi put tako u povijesti Istre biti napregnuti do maksimuma da se “ulovi” srpanj, kolovoz, rujan?

- Zahvaljujući brzoj i kvalitetnoj reakciji stručnih službi i iznimnoj disciplini naših građana epidemija u Istri je pod kontrolom. To je veliki uspjeh u trenutačnoj situaciji u kojoj se svijet nalazi i to nije prošlo nezapaženo među našim susjedima. Istra je auto destinacija u neposrednoj blizini Njemačke i Austrije i logično je da taj kapital pokušamo unovčiti i spasiti dio sezone, a time i gospodarstvo Istre i Hrvatske koje u velikoj mjeri ovisi upravo o turizmu. Bitno je napomenuti da odgovor na pitanje kakva će biti turistička sezona, u ovom trenutku ovisi više o našoj okolini nego o nama samima. Nije sporno žele li gosti iz Austrije ili Njemačke doći, sporno je da li će biti u mogućnosti doći i pod kojim uvjetima. Upravo u tom dijelu osiguranja uvjeta i definiranjazajedničkih kriterija „post lock-down“ perioda uloga EU biti će ključna. (IstraGram)