Ovako bi to izgledalo kada bi opet nastale bivše općine!
Za trinaest mjeseci održati će se lokalni izbori. Ovih “Covid“ istarskih dana je iznova aktualizirana funkcionalnost općinskih i gradskih granica te slobode kretanje građana posebno pod režimom “korona” propusnica između njih. I evo “opet” se otvara pitanje teritorijalnog preustroja lokalne uprave i samouprave, racionalizacije i štednje. To obično uvijek ide tako godinu prije izbora ali sada bi moglo biti ozbiljno – a razlog vrlo vrlo očit, nema više para, novaca, beci, kuna.
Svi imaju ideje, prezentiraju ih, imamo i mi u Istragramu. Pa Vas pozivamo da proučite i iskomentirate našu ideju ustroja istarske lokalne uprave i samouprave na naš mail: moje-uho@istragram.hr. Nećemo Vam pisati zašto nešto, već ćemo to predstaviti “kao” gotovu stvar, simulaciju kao da su svi rekli DA.
Novi ustroj istarske lokalne uprave i samouprave
Istarski gradovi ostaju sa kompletnom administracijom i dobivaju općinske referente za svaku “svoju” pripojenu općinu. Ta osoba bi imala status pročelnika i kordinirala bi načelniku pripojene općine koji bi dužnost obnašao isključivo simbolično volonterski. Sve ostale gradske službe servisiraju matični grad i pripojene općine.
Općine imenom ostaju, ali se administrativno, birački i upravljački pripajaju gradovima po sadašnjim turističkim klasterima ili logikom dnevnih migracija i tradicionalne orijentacije. Gradonačelnik/ca se neposredno bira samo u jedinici sa preko 10.000 stanovnika. I tu ostaju pravila kao do sada.
Jedinica ispod 10.000 stanovnika, bira gradsko vijeće (najmanji sastav 15 vijećnika do najviše 21), koje onda imenuje gradonačelnika i njegovo poglavarstvo natpolovičnom većinom a izvanredni opoziv dvotrećinskom većinom. Načelnika općine neposredno se bira na isti dan lokalnih izbora i on automatski postaje član poglavarstva. Volonter s pravom na pokrivanje troškova kao vijećnici.
Načelnik općine automatski postaje predsjednik turističke zajednice općine kojoj pripada 50% prihoda, 25% matičnom gradu i 25% županijskoj TZ. Gradovima pripada 50% prihoda, 25% Županijskoj TZ i 25% HTZ. Samo gradovi plaćaju HTZ. Predsjednik gradske TZ je gradonačelnik/ica, članovi dva dogradonačelnik/ica i svi načelnici općina.
Nema više vijeća TZ. Tu je izborni i upravljački legitimitet potvrđen kroz gradsko vijeće. Sve potrebe za funkcioniranje projekata su “outsource”, vanjski suradnici. Skupština TZ gradova i općina isto više nema.
Županijska skupština TZ se osnažuje filterom pravih delegata po formuli financijskog učešća uplata do 49% glasova ( čitaj turističke kuće) preostalih 51% imaju predstavnici istarskih gradova. Godišnji plan se donosi dvotrećinskom većinom. To je važno jer je Istra turistička regija.
U gradovima ispod 10.000 stanovnika se osnažuje uloga gradskog vijeća gdje su vijećnici po izbornim jedinicama ravnomjerno raspoređeni sa cijelog teritorija te nove jedinice.
Turističke zajednice profesionalne
Sve gradske TZ su profesionalne a posebnim odlukama Gradskog vijeća, to mogu biti i općinske. Zadržava se tradicija da mali istarski gradovi imaju svojeg poglavara koji osim protokolarnih obaveza ima one vrlo značajne a to su turistički utjecaj, lokalni razvoj, lokalne specifičnosti i programi (kao Župan Humski).
Istarski gradovi s pripojenim općinama su:
Grad Buje-Buie, Općina Grožnjan-Grisignana, Oprtalj-Portole ( bez Livada)
Grad Buzet, Općina Lanišće, Lupoglav, (s Livadama)
Grad Labin, Općina Kršan, Pićan, Raša, Sveta Nedelja
Grad Novigrad-Cittanova, Općina Brtonigla-Verteneglio
Grad Pazin, Općina Cerovlje, Gračišće, Karojba, Motovun-Montona, Sveti Petar u Šumi, Svetvinčenat
Grad Poreč-Parenzo, Općina Funtana, Kaštelir-Labinci/Castellier-Santa Domenica, Sveti Lovreč, Tar-Vabriga, Višnjan-Visignano, Vižinada-Visinada, Vrsar-Orsera
Grad Pula-Pola, Općina Barban, Fažana-Fasana, Ližnjan-Lisignano, Marčana, Medulin
Grad Rovinj–Rovigno, Općina Bale-Valle, Kanfanar, Tinjan, Žminj
Grad Umag-Umago
Grad Vodnjan-Dignano
Svi istarski gradovi centraliziraju i preuzimaju obaveze: uređenje naselja i stanovanje, prostorno i urbanističko planiranje, komunalne djelatnosti, briga o djeci, socijalna skrb, primarna zdravstvena zaštita, odgoj i osnovno obrazovanje, kultura, tjelesna kultura i sport, zaštita potrošača, zaštita i unapređenje prirodnog okoliša, protupožarna i civilna zaštita.
Nastaje samo 10 istarskih lokalnih izbornih jedinica. U općinama ni jedna profesionalno zaposlena osoba. Sve sezonske potrebe koje gradovi za sebe i općine ne stignu ili iz nekog drugog razloga ne mogu obavljati, naručuju se jednokratni vanjski suradnici, outsource - uđeš, obaviš, izađeš. Nema gomilanja stalnih zaposlenika.
Tijela Istarske županije ostaju nepromjenjena, jedino se tim-ekipa župana/ice i dva dožupana/ice biraju na listi zajedno, što znači da svo troje imaju izborni legitimitet. Tko zna što nosi izborna 2021. godina? Još samo 13 mjeseci. (D.D./Istragram)
