Je li potres moguć i na našem poluotoku? Istra može brojati čak 9!
Je li moguć potres u Istri?, pitao se u prosincu prošle godime novinar portala Istragram.
Istra, Cres, Lošinj i Krk geološki pripadaju jadranskoj karbonatnoj platformi, a sjeverno i istočno od Istre su Vanjski Dinaridi. Prema zabilježenim podatcima, najaktivnije je područje na dodiru tih dviju zona:
Hrvatsko primorje, zaleđe Rijeke, područje Ilirske Bistrice prema Postojni. Često podrhtavanje tla od Velebita do Vinodola i prema Ilirskoj Bistrici nerijetko se osjeti i u sjevernoj Istri, Buzeštini.
Katastrofalni potres u Furlaniji 1976. godine također se osjetio u Istri. Podatci o potresima na istarskom području se bilježe od kraja devetnaestog stoljeća a podaci od prije, postoje samo kao nepouzdani zapisi.
Tako se potresi s materijalnom štetom spominju u Poreču 1280. i 1440. godine. U sjevernoj Istri osjetio se najjači potres na tom području, u Idriji 26. ožujka 1511.godine.
Niz podrhtavanja tla zabilježeno je 1750–51. u Rijeci i okolici; najjači udar bio je 17.prosinca 1750., kada su u gradu stradale mnoge građevine. U svibnju 1751. zabilježen je i 'cunami' izazvan potresom.Scene with city destroyed by eartquake.
Potres s epicentrom kraj Bakra zabilježen je 1776. Manje su posljedice imali potresi od 10.VIII. do poč. studenoga 1838. Jaki potresi su zabilježeni od veljače do svibnja 1870. s epicentrom u Klani, gdje su mnoge kuće bile oštećene, a potres se osjetio i u Opatiji. Na području Klane, Voloskog i Opatije niz podrhtavanja tla zabilježeno je i u proljeće 1896.
Seizmološkim mjerenjima u dvadesetom stoljeću, zabilježeno je 11 potresa s magnitudom većom od 5 stupnjeva MCS, od kojih je najjači bio 12.3.1916 (stradali su vinodolsko područje i Senj), a ostali su imali epicentar oko Klane i na južnom dijelu otoka Krka.
Potres 5–6 stupnjeva MCS bio je 21. veljače 1992. godine s epicentrom oko Lipe i Rupe.
Seizmička aktivnost najjača je na području dodira dviju ploča (Jadranska i Vanjski Dinaridi), odnosno od Senja do Idrije u Republici Sloveniji. Zato su jači i mnogobrojniji potresi zabilježeni sjeveroistočno od Istre, a samo manja podrhtavanja tla na samome poluotoku.
Samo na temelju povijesnih podataka, ne može se zaključiti da u Istri jaki potresi uopće nisu mogući. Na temelju matematičke procjene seizmičke ugroženosti, mogući su potresi od 7 stupnjeva MCS u Istri, na Cresu i Lošinju, jači od 8 stupnjeva MCS na području Ćićarije, Buzeštine i otoka Krka, do 9 stupnjeva MCS za prostor od Novoga Vinodolskog do Klane.
Znači Istra može potencijalno po skali MSC brojati od 7 do 9! U Albaniji je nedavno najjači imao manje od 6, točnije 5,3. Žrtve su bile velike. Još se zbrajaju. (D.D./Istragram)
