Preporod Digitrona: Za Božić proizveli prvih 500 fiskalnih blagajni!

U pogonima Digitrona u Bujama u posljednje se vrijeme radi ubrzano, praktički 24 sata na dan. Tvrtka koja je prije 41 godinu proizvela prvi džepni kalkulator u Europi (i čije je ime, baš kao što je to slučaj s kalodontom i pastama za zube, na području bivše Jugoslavije postalo eponim za te spravice) proživljava novu renesansu, ovaj put s fiskalnim kasama. Nema slobodnog vikenda i spajanja blagdana jer u ponedjeljak, uoči Božića, treba na tržište izbaciti prvu seriju od 500 komada kompaktnih registar-blagajni, sasvim prilagođenih Zakonu o fiskalizaciji u prometu gotovinom, piše Jutarnji list.

Povijesna promjena

Žilavi Bujani se ne daju. Baš kao i u zlatna vremena kad su pratili tehnološke novotarije, osluškivali potrebe tržišta i među prvima proizvodili sofisticirane elektronske spravice (kalkulator, digitalne vage, LED displej...), i sada su u Digitronu procijenili gdje mogu preteći konkurenciju. S obzirom da se hrvatski model razlikuje od zemalja u okružju, odlučili su ugrabiti priliku. Njihove prijenosne fiskalne registar-blagajne prve su i trenutačno jedine koje će moći komunicirati s Poreznom upravom pri izdavanju računa.

Prema riječima Nenada Križana, direktora Digitrona, registar-blagajne kakve su se dosad koristile u Hrvatskoj odlaze u povijest, a novi je Digitronov proizvod za ciljanu skupinu znatno jednostavnije rješenje od PC računala. Naime, registar-blagajne dolaze u četiri modela (u prepoznatljivom digitronovskom retro-dizajnu), od kojih je najmanja dimenzija, recimo, Samsungova mobitela, a najveći je otprilike kao laptop. Sadrže sve potrebne softvere, tipkovnicu, štampač, modem, ekran i detalje nužne da bi korisnici mogli zadovoljiti zahtjeve novog Zakona (OIB, radno vrijeme, datum, minute i sekunde...).

Za slanje računa na autorizaciju u Poreznu upravu osim internetske veze mogu koristiti GPRS i Wi-Fi, a baterije koje se pune mogu raditi do 60 sati. Stoga, Digitronove blagajne su idealne za štandove, prodavače na placi, odvjetnike, veterinare, ribare, brodare, uglavnom za sve koji račune izdaju na terenu. Cijena je od 1980 do 2980 kuna, ovisno o modelu, a predbilježbi je sve više.

- Zbog testiranja i vrlo kratkih rokova, sav posao nagurao se na kraj godine, ali smo spremni za tržište. Nakon nulte serije od 100 komada, prva serija od 500 već je pri kraju, a još 1500 komada proizvest ćemo do 10. siječnja te 3000 do kraja siječnja. Procjenjuje se da će se zbog uvođenja zakona u Hrvatskoj morati zamijeniti između 100 i 150 tisuća uređaja pa mi računamo da naš udio na tržištu može doći do 20-30 tisuća - govori optimistični direktor Digitrona.

U vatrogasnoj zgradi

U tvrtki trenutačno radi 25 zaposlenika, što duduše nije sjena zlatnim danima, no posao s fiskalnim kasama trebao bi imati izravan učinak na tržište rada.

- Uz naše zaposlenike valja uzeti u obzir još stotinjak distributera koji će pokrivati cijelu Hrvatsku i još najmanje 300 ljudi, servisera, vanjskih suradnika - kaže Nenad Križan.

Prema riječima Valdija Glavičića, tehničkog direktora Digitrona, testiranja fiskalnih kasa prošla su odlično.

- Radimo s demo-certifikatima i testiranjem nismo imali nikakvih problema, dapače. Evo, sinoć smo poslali račun u 22.30 sati i sve je prošlo u redu. Što se brzine tiče, ona ovisi o internetskoj vezi, ali elektronski potpis se vrati nakon 2-3 sekunde, a GPRS-om traje malo dulje, od 15 do 20 sekundi. Server Porezne uprave, doduše, trenutačno je rasterećen i pitanje je što će biti nakon 1. siječnja, kad bude puno računa, ali vjerujem da neće biti problema. Slična se aplikacija, uostalom, već koristi u online kladionicama i normalno funkcionira - kaže Valdi Glavičić, ističući da je, zbog prilagodbe korisnika, ipak realno očekivati barem mjesec dana tolerancije.

No, kako se uopće dogodio Digitron, tvrtka koja je u jednom trenutku bila ispred svojeg vremena u tehnološki ne baš najnaprednijoj državi? Bio je to splet sretnih okolnosti u turbulentnim vremenima, gdje su se poklopili jedna politička odluka i vizionarstvo prvog direktora, Ante Tomljanovića. Osnivanje jugoslavenske tvrtke u zaostalom gradiću u Zoni B, u vremenima prije nego što su potpisani Osimski sporazumi koji su riješili problem granice s Italijom, bilo je važno gospodarsko i političko pitanje. Pod direktorom Tomljanovićem Digitron kreće s radom u napuštenoj vatrogasnoj zgradi sa samo 24 zaposlena. Opredijelili su se za elektroniku, rastući sektor u kojemu na jugoslavenskom tržištu praktički i nije bilo konkurencije. S kalkulatorom DB 800 opravdali su povjerenje koje im je iskazano.

Zlatno doba

Neočekivano, tvrtka je doživjela veliki uspjeh. Već 1978. zapošljavali su 660 radnika i postali glavni motor razvoja Bujštine. Na svojem vrhuncu proizvodili su 5000 komada kalkulatora na mjesec i distribuirali ih u cijeloj Jugoslaviji, zapošljavali gotovo tisuću ljudi i imali ekspoziture sa servisima u svim većim gradovima. Plaće su bile odlične, Digitron je gradio stanove za svoje radnike, pomagao lokalnoj zajednici i manje uspješnim tvrtkama. Osim kalkulatora, na jugoslavensko tržište uveli su još jednu inovaciju, a to su digitalne vage koje proizvode dan danas.

Poplava iz Trsta

Digitronove kalkulatore osamdesetih istiskuje poplava sličnih anonimnih proizvoda iz cijelog svijeta koji su se besplatno dijelili u prašcima za pranje u trgovinama u Trstu. Unatoč tome, tvrtka se odlično držala zahvaljujući vagama i drugim proizvodima poput velikih LED zaslona za sportska natjecanja, kolodvora i banke, uredskih stolnih kalkulatora s pisačem, registara blagajni, digitalnih zidnih satova i budilica.

S devedesetima i otvaranjem tržišta više nisu imali prevelike šanse. Nisu mogli držati korak sa svjetskom konkurencijom iz više razloga. Prvi je, naravno, globalno seljenje proizvodnje na jeftinija azijska tržišta rada. No, tu je bila i tipična socijalistička boljka nedovoljnog ulaganja u razvoj, odnosno u nove tehnologije koje napreduju doslovno iz dana u dan, što je osamdesetih još moglo proći jer je jugoslavensko tržište bilo zaštićeno. Ali, čim je došlo do liberalizacije, ti repovi stigli su na naplatu, baš kao što se dogodilo i u mnogim drugim granama hrvatske industrije.

Sredinom devedesetih, kad je tvrtka zapala u nepremostive teškoće, banka je prodaje rovinjskom Valtalu, današnjem sto-postotnom vlasniku. Od tada Digitronu relativno dobro ide, nisu niti jedan dan bili u blokadi, ali je znakovit podatak da danas imaju samo jednog zaposlenika više nego u godini kada su počeli.

Nema rušenja

Sa starim registar-blagajnama Digitron je gotovo donedavno držao 70 posto tržišta tih proizvoda, no s dolaskom PC-a koji su se počeli koristiti za vođenje kase, prodaja je pala. U međuvremenu, glavnina njihova posla postale su digitalne vage s kojima su i dalje među vodećima u Hrvatskoj, a nove blagajne, nadaju se, osigurat će novi uzlet tvrtke, iako svoje slavne dane teško ikada više mogu ponoviti.

- Nema Windowsa, nema smrzavanja, nema teškoća u korištenju - nabraja ponosni direktor prednosti najnovijeg proizvoda. Zbog referenci iz minulih desetljeća, nema razloga ne držati im fige, piše Jutarnji list.