Što je kujica Dora pronašla u centru Buzeta?

Citat iz knjige g. Massima Selle: „E fra questi una palla di mezzo chilo scavata a 220 metri dall  Albergo Fontane di Pinguente“. Nakon višemjesečne potrage i istraživanja imam dokumentaciju koja potvrđuje da je između 7.12.1931. godine i 11.12.1931. godine u Buzetu, 220 metara od Hotela Fontana pronađeno pola kilograma tartufa! To je danas centar grada tartufa! Zahvaljujući dnevniku i zapisima velikog istarskog znanstvenika g. Massima Selle iz Rovinja, koji je bio strastveni fotograf, zaljubljenik u prirodu i istražitelj, postoje tragovi koji pišu povijest istarskih tartufa ali i povijest grada Buzeta, kao grada tartufa.

Massimo Sella je rođen 29.5.1886.godine u Bielli a umro je prije 60 godina, 4.9.1959. godine. U Rimu je završio prirodne znanosti. Posvetio se izučavanju bakteriologije i epidemije a posebno borbi protiv dizenterije i malarije. 1924. godine je postao ravnatelj rovinjskog instituta za istraživanje mora. Pratio je migracije jegulja i tune, istraživao podzemne tokove i najvažnije za ovaj projekt, utvrdio je razvojni ciklus istarskog bijelog tartufa, i označio nalazišta istarskih tartufa. Istru je trajno zadužio uspješnom borbom protiv autohtone malarije naseljavanjem gambuzije u vodospreme diljem Istre. Bio je sportaš, svirao je klavir, priređivao je vlastite izložbe fotografija, obrazovanje mu je bilo iznimno široko a bavio se i dijalektologijom. Nekoliko vrsta morskih životinja je nazvano po njemu. Iza sebe je ostavio veliki arhiv. O tome danas brine posebna fondacija.

'I sam dolazim iz obitelji koja se bavi lovom na tartufe'

Massimo je sa svojom malom skupinom prijatelja u koju je spadala grofica Carla Ida Barbara Elisabeth (kći Johanna Georga Hutterotta vlasnika rovinjskog otoka Sv. Andrija, današnjeg Crvenog otoka), avanturisti lovci tartufari Carlo Testoni, Pietro Giovannelli oba iz Pule ali rodom iz regije Emilie, i psi vrste Lagoto od kojih imamo ime jedne po imenu Dora, boravio (od 7.do 11.12.1931.) navedene datume na području sjeverne Istre. Kretao se buzeštinom i napravio važan dnevnički zapis. Nedaleko od hotela Fontana u Buzetu, iskopali su (ulovili) pola kilograma težak veliki bijeli tartuf. Oni su kasnije i tvrtku za trgovinu i izvoz tartufa napravili ali to je jedna druga priča. Ovdje je tema Buzet.

Buzet je danas grad tartufa. Ima li snažnije potvrde i pečata tom projektu nego ulovljeni tartuf veličine pola kilograma prije 88 godina, 220 metara od hotela koji se nalazi u centru grada?

I sam dolazim iz obitelji koja se tradicionalno na Sovišćini bavi lovom na tartufe. Osobno sam aktivno uključen još od 1999. godine u promociju Buzeta, grada tartufa. Moj tata je napravio jedinstveni film u HD rezoluciji o životu lovca tartufara, sudjelovao sam u drugim raznim video dokumentarnim projektima koji promoviraju istarski tartuf, zonu tartufa i Buzet. Odlučio sam istražiti i prikupiti čim više informacija koje će Buzet „zabetonirati“ na karti kao grad tartufa. I sada kada imam trag, zapis, dokaz da je ekipa na čelu sa velikim rovinjskim znanstvenikom „ulovila“ tartuf težak pola kilograma gotovo pa u samome centru Buzetu, dvojbe više nema. Buzet nosi opravdano ime „grad tartufa“!

Moje istraživanje je započelo upitom prema direktoru TZ Istre Denisu Ivoševiću koji mi je preporučio da je najbolje krenuti preko Rovinja, što je bilo mjesto gdje je živio i radio Massimo Sella i da bi tamo trebalo biti dokumentacije o njemu i njegovim radovima. Kontaktom preko Rovinježa Mirka Cetinskog koji je otišao u rovinjski muzej kod Tatjane Ujčić, dobio smo važne informacije jer je obitelj Sella (njihova fondacija) imala nedavno u Rovinju izložbu fotografija i to se zbilo 2016. godine. Tatjana Ujčić mi je dostavila kontakt adrese fondacije Sella u Italiji. Obitelj Sella danas baštini dijelo Massima Selle. Fondacija se zove: “Testimonianze per Massimo Sella“. Naziv izložbe fotografija 2016. godine u Rovinju je bio:  „Massimo Sella (1886-1959)...druge zemlje, druga mora...“ retrospektiva vrijednih foto zapisa Rovinja.

Selina Sella - Marsoni, (figlia di Massimo), kćer gospodina Selle u poodmakloj je životnoj dobi, i preko svoje asistentice Ellene Gallo (per L Ass.Testimonianze per Massimo Sella) izvjestila me da je jako raduje da to istražujem i da će prenijeti svojim suradnicima da se pregleda velika arhiva koju je svojim nasljednicima ostavio Massimo Sella. Selina me zamolila da joj opišem razlog mojega istraživanja. Objasnio sam joj da me interesira povijesna pozicija Buzeta/Pinguente u dokumentima istraživača Selle po temi istarskog tartufarstva.

I da danas Buzet nosi naziv „grad tartufa“ što se koristi kao turistički brend. Odobrila je dostavu dokumentacija koje bi mi mogle pomoći u traganju. I tako sam proučavao razne zapise koji su normalno s obzirom na status Massima Selle više istraživačko-znanstveni nego putopisno-turistički. Ali ipak, trud se isplatio. U večernjim satima, 26.11.2019., gospođa Gallo mi je poslala presliku jednog meni jako važnog i ključnog dokumenta koji nosi službeni naslov „Il tartufo Bianco in Istria“, profesora Massima Selle ravnatelja, Instituto italo-germanico di Biologia di Rovigno d“Istria, što je objavljeno od strane „Societa Botanica Italiana, Firenze iz 1932. godine. Štampala je Tipografia Mariano Ricci, Firenze Italia.

Prvi zapisi o tartufima na Buzeštini

Moj interes istraživanja je bio isključivo Buzet. Fokusirao sam potragu koja bi pomogla da saznam čim više o prvim zapisima o tartufu za Buzet. Dokument „Il tartufo Bianco in Istria“ ima podataka koji su sakupljeni u jedan kratak osvrt, pogled na zapažanja i putovanje Istrom g. Selle i njegovih prijatelja i suradnika. Čak je i kartu mikrolokacija staništa istarskog tartufa po njegovim spoznajama napravio. Oni su se kretali po dolinama i valama ispod Učke, od Huma prema dolini rijeke Mirne ispod Buzeta, po šumi Svetog Marka (današnja Motovunska) prema Livadama kod „Banja“ Sv. Stjepana, današnjih Istarskih toplica i oko Motovuna. Kretali su se i valama Pazinšćine. U jednom dijelu piše da su početkom prosinca krećući se sjevernom Istrom dnevno prikupljali preko 4 kilograma tartufa gdje posebno ističe Buzet / Pinquente i tu sam naletio na nevjerojatan zapis: „...e fra questi una palla di mezzo chilo scavata a 220 metri dall Albergo Fontane di Pinguente“„...a među njima i veliki komad od pola kilograma, iskopan na 220 metara od hotela Fontana u Buzetu“ (Buzet se onda nazivao Pinguente)

To je to! Ovih dana je 88 godina od kretanja gospodina Massima Selle po Buzetu i Buzeštini gdje je pronašao veliki bijeli tartuf Tuber Magnatum u gotovo samom centru grada Buzeta. Tartuf je pronašla kujica Dora vrste pasmine Lagot. Sa njime su bili grofica Barbara i lovci Carlo Testoni i Pietro Giovannelli. Moje istraživanje je završeno. Incijativa koju imam namjeru potaknuti prema buzetskoj turističkoj i društvenoj zajednici ide sada u pravcu da se 90-ta godišnjica toga događaja obilježi značajno. To će biti za dvije godine. Buzet treba promatrati čovjeka. Lovca tartufara. Lovac tartufar mora dobiti svoj značaj i obilježje. Događaj bi se zbio u subotu 11.12 2021. godine u 12 sati.

Program:

Prvo -Otkrivanje turističke spomen ploče spominjanja Buzeta po temi tartufarstva. Ploča bi se postavila na pročelje hotela Fontana. Na ploči bi se opisao događaj ulovljenog tartufa prije 90 godina.
Drugo -Postavljanje trajnog obilježja skulpture „lovca tartufara“ negdje na primjerenoj lokaciji u centru grada Buzeta. Lovac tartufar mora biti tema grada tartufa.
Treće -Znanstveni skup u hotelu Fontana, o povijesti istraživanja istarskog tartufa g. Massima Selle.
Četvrto -Postaviti dan 11.12. kao važan dan za turističko „markiranje“ Buzeta kao grada tartufa. Neka to bude „Dan grada tartufa“ (-inače u prosincu su tartufi vrlo kvalitetni)

Ljudi su vrijednost. O njima moramo pisati i slaviti ih. Buzećan, lovac tartufar tu ima posebno mjesto. „Skulptura lovca tartufara sa vangom kako kleči iznad „škuje“ od tartufa i kraj njega stoji pas“ -neka to bude tema onoga što bi trebalo usljediti, a to je valorizacija i poštovanje truda, napora, borbe za opstankom i simbioze čovjeka,životinje i prirode. (Robert Marušić/Istragram)