Jelavić priznao da TE Plomin 3 neće zaposliti niti jednog novog radnika

Jedan od argumenata protivnika izgradnje TE Plomin 3 (ili Bloka C kako ga sada naziva HEP) bio je da će na novo postrojenje zaposliti najviše 40-ak novih radnika, što je premalo u odnosu na zagađenje koje će ono proizvesti. No, demantirao ih je Vladimir Jelavić, koji je u ime Ekonerga, izrađivača Studije utjecaja na okoliš buduće termoelektrane, 27. listopada u Plomin Luci javnosti predstavio Studiju. On je prvi put otvoreno priznao da novih radnih mjesta, zapravo, neće ni biti, već je kao jedan od benefita TE Plomin naveo „očuvanje radnih mjesta“ budući da će se TE Plomin 1 ugasiti.

Kao drugi benefit istaknuo je da će zrak oko Plomina biti kvalitetniji, što je točno, ali ga je Gordana Dragičević iz Zelene akcije korigirala naglasivši da će zrak biti čišći zbog gašenja TE Plomin 1, a ne zbog izgradnje „trojke“, implicirajući da bi još čišći bio kada bi u Plominu ostala samo „dvojka“.

Prvo javno predstavljanje Studije utjecaja na okoliš nove plominske termoelektrane, održano u sali iznad restorana Riva, pobudilo je velik interes javnosti, pa su mnogi morali stajati na nogama. Kao što sam u uvodu rekao Studiju je u ime izrađivača, tvrtke Ekonerg iz Zagreba, predstavio Vladimir Jelavić, uvodno izlaganje podnijela je Ljiljana Dravec, voditeljica Odsjeka za zaštitu okoliša pri Upravnom odjelu za održivi razvoj Istarske županije, a moderator skupa i domaćin bio je kršanski načelnik Valdi Runko. U ime uprave HEP-a raspravi je prisustvovao Velimir Rajković.

Predstavljanje Studije trajalo je oko 40-ak minuta u kojem je Jelavić podsjetio da je Blok  snage 500 MW zamjena za postojeću TE Plomin 1 snage 125 MW, te da će to biti moderan i ekološki prihvatljiv objekt uz korištenje postojeće infrastrukture s minimalnim zahvatom u prostoru.

Istaknuto je da HEP nije jedni u okruženju koji želi graditi termoelektranu, jer slovenski HSE planira izgradnju TE Šoštanj 5 snage 600 MW i TE Trbovlje 3 snage 200 W, a Talijani već grade veliku termoelektranu snage čak 1980 MW.    

Kvaliteta zraka će se poboljšati u odnosu na sadašnju jer će godišnje emisije SO2 u NOx koje će ispuštati TE 2 i TE3 zajedno biti 54 posto manje od sadašnjih godišnjih emisija TE 1 i TE 2, a ugljen će, umjesto na otvorenom prostoru kao sada, biti deponiran u četiri hermetička silosa, te da će se ugraditi dodatne zvučne barijere za smanjenje utjecaja buke.

U Plominskom zaljevu će se izgraditi još jedan manji pristan za brodove, koji će morskim putem odvoziti šljaku i pepeo, pa se za to više neće koristiti kamionski prijevoz za transport tih nusproizvoda koji se koriste u građevinskoj industriji. Kada Blok C bude u funkciji u Plominski zaljev će godišnje uplovljavati 27-28 brodova s ugljenom, što je dvostruko više nego sada.    

Postojeći dimnjak će se rekonstruirati, jer će se u njega ugraditi druga cijev (za svaki blok jedna), a dok traje rekonstrukcija za potrebe „dvojke“ izgradit će se manji dimnjak visine 130 metara, a „jedinica“ je za to vrijeme koristiti svoj nekadašnji dimnjak.

Nabrajajući benefite Jelavić je istaknuo i povećanje obima poslova s lokalnim tvrtkama, ali nije precizirao odnosi li se to samo na vrijeme izgradnje (44-46 mjeseci) ili i tijekom rada termoelektrana (nekoliko desetljeća).

Arheolog Vedran Kos je imao primjedbu na zastupljenost kulturno-povijesne baštine u Studiji, naglasivši da je Plomin bio najvažnija antička luka Sjevernog Jadrana te da u okruženju od jednog kilometra postoji čitav niz vrijednih spomenika, od kojih su mnogi devastirani prilikom izgradnje TE Plomin 1 (krajem 60-ih) i TE Plomin 2 (sredinom 90-ih).

Lucijan Martinčić, umirovljeni djelatnik TE Plomin, uopće se ne protivi izgradnji novog bloka na ugljen, čak inzistira na imenu TE Plomin 3 umjesto Blok C, a Klaudijo Lazarić, potpredsjednik Općinskog vijeća Kršana sarkastično je primjetio da bi bilo bolje da su se silna sredstva, uložena u ovu Studiju, iskoristila za neke lokalne projekte. Podsjetio je na neostvarena obećanja iz programa prijateljskog okruženja prilikom gradnje TE Plomin 2, te predložio da domaćinstva u okolici elektrane imaju besplatnu struju.

Dušica Radojčić iz Zelene Istre je rekla da je vjerodostojnost Ekonerga umanjena zbog Rockwoola, da se u Studiji nastoji umanjiti utjecaj na zdravlje podsjećajući pritom na istraživanja dr. Lucijana Mohorovića.

Patrik Jurićić iz ekološke udruge Pineta usporedio je količinu onečišćenja sa snagom obje elektrane zaključivši da je ono dvostruko veće, baš kao i ukupna snaga, što znači da se kod izgradnje Bloka C neće koristiti najsuvremenija tehnologija, već ista kao i na „dvojci“. Jelavić mu je odgovorio da TE Plomin 2 ima najsuvremeniji uređaj za odsumporavanje. Juričić je također istaknuo da će se zbog TE Plomin povećati hrvatski uvoz, jer će se morati uvoziti duplo više ugljena nego sada, pa bi bilo bolje da se onda koristio neki dostupniji energent.  

Leonardo Marčac iz Naše zemlje je podsjetio da su istarski političari obećavali da nikada neće pristati na ugljen kao energent te da građani više nemaju povjerenja u institucije jer su opekli kod Rockwoola.

Mario Alempijević iz opatijske Akcije mladih je pitao zašto nije napravljena studija kumulativnog onečišćenja svih zagađivača u Kvarnerskom zaljevu, već je u obzir uzet samo jedan zagađivač, a njegovog stranačkog kolegu Bojana Kurilića zanimalo je kako je tako veliki zahvat mogao proći kao „rekonstrukcija“, zapitavši se bili obični građani na isti način mogli graditi svoje kuće.

Božena Sučić Juričić iz pićanske Akcije mladih je rekla da Istra ima dovoljno struje te da je termoelektranu trebalo graditi tamo gdje će biti veća iskoristivost i manji transportni troškovi. Podsjetila je da je iskoristivost ugljena kao energenta samo 45 posto, a plina 60 posto. „Ja svakodnevno trpim posljedice vaše prošle studije i zbog toga smatram da sve što govorite je laž“, rekla je na kraju Jelaviću.

„Kako netko hladno može reći da živimo u prvoj kategoriji zraka? Kako onda izgleda prava prva kategorija zraka?“ zapitala je Iride Vidaković iz Naše zemlje.

Poznati istarski umjetnik Pino Ivančić pitao je zašto se podilazi lobijima koji podržavaju ugljen, a Bruno Nefat, vijećnik Ladonje u pulskom Gradskom vijeću rekao je da je Studija u suprotnosti s Prostornim planom Istarske županije, koji na toj lokaciji predviđa termoelektranu na plin maksimalne snage 350 MW. Pitao je predstavnike HEP-a zašto se blokira razvoj marikulture u Plominskom zaljevu ali nije dobio odgovor.

Gordana Dragičević iz Zelene akcije je također istakla da je Studija kontradiktorna sa županijskim Prostornim planom, te pitala kako izrađivač može biti siguran da će u budućnosti na svjetskom tržištu biti dovoljno kvalitetnog ugljena, kada je i velika Kina od najvećeg izvoznika postala najveći uvoznik ugljena. (Tekst i foto: Nenad Čakić)       

Labinska javna rasprava o Studiji utjecaja na okoliš prebačena u kino dvoranu
Zbog izuzetno velikog interesa za Javno izlaganje o Studiji utjecaja na okoliš, zahvat rekonstrukcije TE Plomin - zamjena postojeće TE Plomin 1, umjesto u Velikoj vijećnici Grada Labina održat će 28. listopada u dvorani Kina Labin. Javna rasprava počinje u 17 sati i mogu joj prisustvovati svi zainteresirani građani.