Općina Medulin ostaje bez 50 milijuna eura vrijednog zemljišta?

Država se želi uknjižiti kao vlasnik zemljišta od 600 tisuća četvornih metara u Banjolama, Premanturi i Pomeru vrijednog 50 milijuna eura. No, načelnik općine Medulin Goran Buić u ponedjeljak će Općinskom vijeću predložiti da odbiju takav zahtjev Županijskog državnog odvjetništva Pula, piše Jutarnji list.

Uknjižba zemljišta

Vrijednost samo jedne parcele, od njih tri, koja se rasprostire na 235.355 kvadrata urbaniziranog zemljišta u vlasništvu Općine Medulin, iznosi vrtoglavih 23,5 milijuna eura!

Država, naime, traži upis vlasništva na ukupno tri parcele u općini Medulin, i to nakon što se već pokušala uknjižiti na zemljišta u Puli, Rovinju i drugim istarskim gradovima i općinama. Ali i drugdje.

- Krenuli su tako otkad je Vrhovni sud donio presudu 11. siječnja ove godine - nastavlja načelnik općine Medulin.

Vrhovni sud presudio je 11. siječnja ove godine “da su šume i šumska zemljišta koja su se na dan stupanja na snagu Zakona o šumama 16. listopada 1990. nalazila u društvenom vlasništvu, neovisno o tome jesu li se nalazili unutar ili izvan granica građevinskog područja, a koji su se nalazili u šumsko-gospodarskoj osnovi, na temelju samog zakona postali vlasništvo Republike Hrvatske”.

Presuda, koju Državno odvjetništvo od siječnja ove godine koristi kao novi primjer tumačenja zakona, donesena je u slučaju grada Biograda na Moru. Država se s tom općinom sporila oko zemljišta od 195.228 četvornih metara nekadašnjeg kampa Sv. Dominik.

Ivan Knez: Suci zakon ujutro tumače na jedan način, a navečer kad pojedu i popiju na drugi

Spor je trajao nekoliko godina i u konačnici ga je Grad Biograd na moru izgubio.
- Sada će - kaže gradonačelnik Ivan Knez - morati provesti postupak izdvajanja predmetne nekretnine iz šumsko-gospodarske osnove te platiti naknadu, no trenutno još ne znam koliko će ona iznositi.
Predmetna nekretnina nalazila se u Programu gospodarenja šumama i šumskim zemljištem biogradskog užeg područja krša za razdoblje od 1982. do 1991. godine.
- Sud nije uzimao u obzir prostorne planove i stanje na terenu, a ni činjenicu da je u međuvremenu prošlo 20 godina - kaže odvjetnik Marin Birkić koji je u tom slučaju zastupao Grad Biograd na moru.

Iako je nezadovoljan presudom, gradonačelnik Biograda na moru Knez kaže da mu je drago da je ona konačno donesena.

- Suci zakon ujutro tumače na jedan način, a navečer kad pojedu i popiju na drugi - komentira ironično gradonačelnik Knez.

Odvjetnik Birkić tvrdi da će takvo tumačenje zakona dovesti do niza apsurdnih situacija. Kao primjer navodi slučaj u kojem također zastupa Grad Biograd na Moru. Radi se o predmetu pred Općinskim sudom u Zadru.

Država u tom slučaju traži upis prava vlasništva temeljem Zakona o šumama na nekretninama koje u naravi predstavljaju parking hotela Adria, koji tamo postoji od 80-ih godina.

Sufinanciranje države

- Zatim upis prava vlasništva na županijskoj cesti koja povezuje grad s naseljem Kumenat, uključujući i stambene objekte. U susjednoj Općini Sveti Filip i Jakov za gradnju osnovne škole ista općina je morala platiti naknadu za izdvajanje iz šumsko-gospodarske osnove oko milijun kuna, da bi iz državnog proračuna gradnja iste škole bila sufinancirana znatnim sredstvima. Dakle, moraš platiti pravnoj osobi s javnim ovlastima čiji je osnivač država naknadu za šumu, a zatim ista država sufinancira gradnju iste škole? - komentira odvjetnik Marin Birkić.

‘Imamo dokaz da Hrvatske šume krivotvore isprave’

Odvjetnik Marin Birkić navodi primjer u kojem se Program gospodarenja šumama i šumskim zemljištem zloupotrebljava.

- Prepravlja se s ciljem ostvarenja koristi za državu. U sporu između države i Općine Pakoštan, gdje parcela u zemljišnim knjigama ima površinu 270.883 četvorna metra, u Programu gospodarenja ta ista parcela obuhvaćena je kao šumsko zemljište isključivo sa 170.883 četvorna metra. Ali netko iz Hrvatskih šuma sudu je dostavio preslik tog programa na način da je početnu jedinicu olovkom prekrižio i stavio broj 2, pa je ispalo da je cijela parcela unutar programa gospodarenja - klasično kazneno djelo krivotvorenja isprave - pokušaj prisvajanja 100.000 kvadrata - otkriva odvjetnik Marin Birkić za Jutarnji list.