Prvi susjedi istarskih kamenoloma uvjereni da im život pored njih šteti zdravlju
Praksa je pokazala da eksploatacija mineralnih sirovina u Istarskoj županiji vlasnicima donosi veliku dobit, a pogođenom okolnom stanovništvu velike štete. Istarska županija je 2007. godine naručila izradu Studije potreba i opravdanosti eksploatacije mineralnih sirovina na prostoru Istarske županije u kojoj je pretjerani naglasak stavljen na pozitivne ekonomske učinke eksploatacije mineralnih sirovina, a u potpunosti su zanemareni troškovi i gubici koje ta djelatnost proizvodi u okolišu i za cijelu zajednicu. Lokalno je stanovništvo u potpunosti bilo isključeno prilikom izrade Studije. Ukoliko se zaista želi procijeniti opravdanost eksploatacije mineralnih sirovina, potrebno je osigurati da u njenoj izradi sudjeluju i građani, odnosno zajednice koji izravno trpe negativne posljedice te djelatnosti.
U udruzi Zelena Istra smatraju da je nužno usuglasiti planiranu eksploataciju mineralnih sirovina sa stavovima jedinica lokalne uprave i samouprave, koje mogu imati i drugačiju viziju razvoja, koju eksploatacija mineralnih sirovina ugrožava. Da bi ispravili grešku isključivanja lokalne zajednice u odlučivanju o tako važnom pitanju, u trenutku kada je Istarska županija objavila početak postupka izrade strateške procjene utjecaja na okoliš za izmjene i dopune svog Prostornog plana, Zelena Istra pripremila je anketni upitnik za građane koji žive u blizini kamenoloma. U Odluci o provođenju postupka strateške procjene utjecaja na okoliš sustavnih izmjena i dopuna Prostornog plana Istarske županije iz kolovoza 2010. godine stoji da je zbog dostignutog višeg stupnja spoznaje o mogućnostima, ograničenjima i zaštiti prostra Istarske županije, nužna provjera i dorada planskih rješenja naročito u području potrebe i opravdanosti eksploatacije mineralnih sirovina.
Kako je prilikom utvrđivanja činjeničnog stanja o eksploataciji mineralnih sirovina nužno objektivno utvrditi potrebe zajednice i konzultirati zainteresiranu javnost odnosno "lokalno znanje", udruga Zelena Istra provela je tijekom 2011. i 2012. godine, istraživanje putem anketnog upitnika s 31 pitanjem. U anketi je sudjelovalo 111 osoba s prebivalištem u blizini kamenoloma u Šumberu (Sv. Nedelja), Plovaniji, Lakovićima (Sv. Lovreč), Kurilima (Kanfanar), Žminju i Mostu Raša, koji su na upitnike upisali svoje ime i adresu.
82% ispitanika smatra da bi kamenolom trebao biti najmanje 2 km udaljen od kuća i zemljišta
Analiza ispunjenih upitnika je pokazala značajan negativni utjecaj kamenoloma na pogođenu populaciju i njihovu imovinu. Tako 82 % ispitanika smatra da bi najmanja udaljenost novih eksploatacijskih polja od stambenih objekata/građevnih zona trebala biti dva kilometra. 88 % ispitanika smatra da bi stambeni objekt ili zemljište trebali biti udaljeni najmanje 2 km od kamenoloma, da bi se izbjegao negativni utjecaj na vrijednost nekretnina. Na pitanje o utjecaju na vrijednost nekretnina, 47 % ispitanih odgovara da zbog blizine kamenoloma ne bi mogli prodati svoj stambeni objekt, dok ostalih 43 % smatra da bi to bilo vrlo teško, te samo po znatno nižoj cijeni od stvarne vrijednosti kuće.
Među negativnim utjecajima eksploatacijskih polja i pripadajućih aktivnosti najnepovoljnijih po okoliš građani su prepoznali utjecaj na krajobraz, na bioraznolikost i kvalitetu vode. 96 % ispitanika smatra da život pored kamenoloma šteti zdravlju.
Na pitanje o poželjnoj politici prema eksploataciji mineralnih sirovina u Istri, 48 % ispitanih građana odgovara da sadašnji broj eksploatacijskih polja na kojima je moguće eksploatirati tehničko-građevni kamen, utvrđenih Prostornim planom Istarske županije, treba smanjiti dok preostalih 44 % smatra da je potrebno onemogućiti otvaranje novih kamenoloma, postupno zatvarati i sanirati postojeća eksploatacijska polja, te sirovine početi uvoziti. 99 % građana smatra da bi Županija treba pokrenuti inicijativu za upotrebu alternativnih sirovina kao što je recikliranje građevinskog otpada.
Ignoriranje lokalne javnosti
O ignoriranju lokalne javnosti govori podatak da je samo 12 % ispitanika sudjelovalo u postupku procjene utjecaja na okoliš za kamenolom u svojoj blizini, dok 88 % onih koji jesu sudjelovali izjavljuju da u tom postupku niti jedna njihova primjedba nije usvojena.
Vrlo su zanimljivi i odgovori na pitanje o tome kako bi trebala izgledati pravedna naknada okolnom stanovništvu za sve štete prouzrokovane radom kamenoloma tehničko-građevnog kamena, koji su se stambenim objektima približili na manje od 200 metara. Budući da je Istarska županija ove godine od Hrvatskog geološkog instituta iz Zagreba naručila novu Rudarsko-geološku studiju potencijala i gospodarenja mineralnim srovinama Istarske županije, rezultate provedene ankete dostavili smo nadležnom županijskom odjelu, koji će ih proslijediti izrađivaču.
Ovo je ispitivanje stanovništva pogođenog aktivnostima eksploatacije mineralnih sirovina, prvo takve vrste, potvrdilo već poznato: umanjenu kvalitetu života, bolest, štete na imovini, umanjeni potencijal za turizam i poljoprivredu, koje nitko do sada nikada nije kvantificirao i obeštetio. Izmjenama Prostornog plana Istarske županije otvara se prilika da se barem dio nepravde i šteta ispravi, ali i konačno osigura pravo zagarantirano Aarhuškom konvencijom - da "svaka osoba živi u okolišu primjernom svom zdravlju i dobrobiti".
Zelena Istra će predložiti nadležnom županijskom odjelu, sastanak predstavnika zainteresirane javnosti s izrađivačem Studije.
