Što bi bilo da je K.u.K. imala zračne brodove na parni pogon?
Zavjera, strast, nebeski gusari i umorstva... Realističan u motivaciji likova, romantičan zapletom i odnosima, roman „Nebo nad Kaiserlich und Koeniglich“ roman je prepun tipičnih žanrovskih motiva isprepletenih u misteriozni zaplet. Tako urednik Davorin Horak opisuje znastveno fantastični roman Robija Selana iz Labina predstavljen 11. svibnja na zagrebačkoj konvenciji znanstvene fantastike Sferakon. Knjigu je izdao Hangar 7 Zagreb kao dio svoje biblioteke Solaris.
Roman pripada podžanru steampunk, koji se opisuje kao tehnološki napredna prošlost. U steampunku tehnologija 20. i 21. stoljeća postignuta je u 19. stoljeću u uvjetima parnog stroja. Ujedno je to i podžanr alternativne povijesti, pa pisac ima slobodu u kreiranju događaja.
„Pula kao glavna mornarička baza Austro-Ugarske ima savršeni potencijal za steampunk priču. Također i Labin, prije svega Krapan, Vinež i Štrmac jer su izgrađeni u vrijeme Franje Josipa II. Radnja se odvija na cijelom teritoriju Austro-Ugarske, dobar dio u Puli, a manji dio u Vinežu. U romanu sam „preko veze“ zaposlio svog prapradjeda, a značaju ulogu ima i jedini labinski izumitelj Josip Belušić“, kaže autor.
„Nebo nad K.u.K“ polazi od toga da je Otto Benz umjesto motora s unutarnjim sagorijevanjem otkrio kako povećati iskoristivost parnog stroja. To dovodi do napretka parne tehnologije „punom parom“, pa tako i do utrke u naoružanju. Austro-Ugarska želi postati relevantan geopolitički faktor i nikako ne zaostati za naprednim svijetom u izgradnji letećih brodova.
Zagrepčanin Mladen Schwartz počinje gradnju prvog zračnog broda i ubrzo Austro-Ugarska u Valturi pokraj Pule ima tajno stvorenu flotu da zagospodari nebom. Tijekom pokazne vježba nad Alpama događa se nešto vrlo neobično. I tu priča počinje. (Kristian Stepčić Reisman)
