SDP vidi Istru kao subregiju Rijeci

13.11.2012 - 10:20
SDP vidi Istru kao subregiju Rijeci

Oštre riječi koje ovih dana razmjenjuju predsjednik IDS- a i istarski župan Ivan Jakovčić i šef SDP –a, premijer Zoran Milanović, teško da mogu biti zanemarene. Iako je predsjednik IDS–a u svojim recentnijim izjavama ustvrdio kako premijer ipak nije ''novi Tuđman'' - nego neki postupci koje čini samo tako izgledaju – sve je razvidnije da se radi o sukobu koji se zbiva na nekoliko razina i s više kratkoročnih i dugoročnih ciljeva, piše Glas Istre.

Pritom u pitanje dolaze i uvjerljivost Kukuriku koalicije, ali i politička sudbina glavnih aktera te priče. Promjena prvih SDP–ovaca Pule i Istre, po mišljenju političkih analitičara, nije samo oštar uvid u svibnjske lokalne izbore. Riječ je i o uvodu u promjenu političke klime u Istarskoj županiji, odnosno o sve agilnijem preuzimaju vlasti SDP-a i njegovih lokalnih saveznika.

CENTRALISTIČKI SDP
''Čini mi se da je krajnji cilj SDP-ove akcije potiskivanje IDS-a na Polutoku i preuzimanje čitave stranke preko Kajina. U politologiji je osnovna kategorija interes, a ponašanje svih sudionika ove priče, uključujući Kajina, pokazuje da je to njihov interes'', rekao ja ze Glas Istre politolog dr. Anđelko Milardović, voditelj Centra za politološka istraživanja. Na sličnom je tragu i dr. Slaven Letica, sociolog s političkim iskustvom: ''Vidim to kao sukob Jakovčića protiv Milanovića i Kajina, što može brandirati kao zavjeru protiv Istre. U njemu će Jakovčić pobijediti''.

Politolog Davor Gjenero drži da su prepucavanja o tome ''tko je kome Tuđman'' samo kulisa cijelog problema, te da nije riječ o osobnim odnosima. ''Nismo svjedoci osobnog sukoba Jakovčića i Milanovića, nego se radi o ozbiljnom koncepcijskom sukobu. On proizlazi iz dviju stvari'', veli Gjenero i dodaje: ''Prvo, SDP je stranka koja ima dobru kadrovsku osnovu, ali je vođena centralistički i s elementima negativne selekcije u vodstvu. Način na koji je Milanović smjenjivao vodstvo svoje stranke u Puli i Istri pokazao je da se ne poštuje načelo subsidijarnosti, odnosno da se odluke donose na najnižoj razini vlasti na kojoj je to moguće''.

Gjenero upozorava kako je sukob IDS-a i SDP-a, odnosno borba za vlast unutar istarske stranke samo uvod u dugoročno repozicioniranje političkih odnosa u ovom djelu Hrvatske. ''U svojim razvojnim projektima SDP ne vidi Istru kao hrvatsku regiju. Opasno je da se SDP pojavi kao stranka koja bi u većoj mjeri utjecala na artikuliranje lokalne i regionalne samouprave u istarskoj županiji'', objašnjava Gjenero i argumentira: ''SDP vidi Istru kao subregiju Rijeci i dugoročno želi smanjiti autonomne kapacitete Istre. Žele ponovno napraviti „zajednicu općina Rijeka“, gdje bi Pula, Poreč, Rovinj i Labin imali ulogu satelitskih gradova. Ostali bi bili ugušeni. Tu se radi o koncepciji okrupnjavanja lokalne i regionalne samouprave i zbog toga sada imamo politički sukob.''

ŽIVOT U ISTRI
Život u Istri bi, ostvare li se takve zamisli – koje su vidljive i kroz prijedlog reforme lokalne i regionalne samouprave, odnosno kroz promjenu izbornog, zakonodstava, značajno promjenilo. ''Činjenica je kako Istarska žuapnija s fragumentiranim sustavom lokalne samouprave uspostavila efikasnu vlast zahvaljujući političkoj homogenosti i fleksibilnim modelima upravljanja. Igrom u kojoj Poreč i Pazin igraju 'pararelno' s Pulom, po rasporedu županijskih institucija, afimira se mediteranska tradicija političke organizacije, koju Istra tradicionalno baštini'', smatra Gjenero.

Ipak, da bi se ostvarila posvemašnja reforma regionalne samouprave, u kojoj bi Istra postala riječka subregija pod povjerenstvom, odnosno upravom SDP-a (koji u Primorsko-goranskoj županiji vlada od 1990. godine), potrebno je promijeniti političke odnose i u IDS-u. Stoga analitičari s kojima smo razgovarali kažu kako ih izazivanje krize u IDS-u  podsjeća na raspad „petorke“ 2002. godine, kada je SDP podijelio HSLS Dražena Budiše. Prije toga, 2001. vladajuću koaliciju napustio je IDS.

„Sjetimo se kako je pukla Račanova koalicija 2001/02. godine. Počelo je s IDS-om i tada, a i sada. Prokletstvo lijeve koalicije je da najprije stradaju najvjerniji članovi“, primjećuje dr. Anđelko Milardović. Slično procjenjuje i dr. Slaven Letica: „Istina je da situacija podsjeća na raskol u HSLS-u u vrijeme Račanove vlade. Milanoviću se događa paradoks da se on ne zna nositi s bahatijim od sebe, dakle s Čačićem, pa udara po slabijima. To je klasični sindrom muža kojeg tuku na poslu, pa dođe kući i prebije ženu, punicu i djecu.“

U čitavom slučaju paralelu vidi i Davor Gjenero: „Svi sukobi unutar HSLS-a nisu bili samo interne prirode. Bili su poticani iz dvije stranke,  iz one kojoj je Milanović izvorno pripadao, te iz one kojoj je danas pobjednik.“

PREKID KOALICIJE?
Posebno je pitanje koliko sadašnji sukob ugrožava stabilnost Vlade i Kukuriku koalicije na nacionalnoj razini. Bez obzira na poruku Ivana  Jakovčića da IDS i njegov ministar Veljko Ostojić ostaju u Vladi, analitičari to ne ocjenjuju posve održivim. Uz to, upozoravaju kako koaliciju ruše i njezini slabi rezultati.

„Sukob IDS-SDP ozbiljno je razigravanje i hvatanje pozicija na regionalnoj razini, što će se reflektirati i na sudbinu Kukuriku koalicije na nacionalnoj razini. Ona se pokazala kao iznimno nekvalitetna i svi smo od njih očekivali više“, primjećuje dr. Anđelko Milardović.

„Jedna od strana mora pokazati barem minimum dosljednosti. Formalno gledano, lokalne i nacionalne i nacionalne koalicije nisu isto, ali pošto se tu radi o sukobu dva predsjednika,moguć je prekid te koalicije“, prognozira dr. Slaven Letica.

I Vlada i Istra bi bili u gubitku, da se koalicija prije  vremena okonča, komentira Davor Gjenero: „Kad ni nekim slučajem došlo do razlaza u Kukuriku koaliciju, to bi bilo na štetu koalicije, a ne IDS-a. IDS ima ministra koji je pokazao najbolje rezultate, daleko bolje od onih koje je u tom  resoru imala prethodna administracija. Izlaskom iz Vlade IDS i Istra vjerojatno bi doživjeli opstrukciju nekih svojih projekata, poput Brijuni Rivijere i pulske Opće bolnice. Dugoročno bi to potenciralo razlike između središnje vlasti  i regije, što bi dugoročno bila promašena politka.“

Očito spor IDS i SDP znatno je širi od pitanja tko će biti kandidati za gradonačelnika Pule i istarskog župana, ili od pozicije pojedinih političkih lider. To su samo kulise iza kojih se kriju različite sheme preoblikovanja političkog krajobraza preko Učke, piše Glas Istre.

Tweet

Posljednje novosti