Arheološko otkriće: špiljski Istrijani nisu bili članovi IDS-a
Kao grom iz vedra neba odjeknula je vijest da su u Romualdovoj špilji iznad Limskog kanala pronađeni crteži pračovjeka stari čak 50 tisuća godina. To je dakle sasvim očiti dokaz da su PRA- Istrijani živjeli u Istri prije dolaska Ilira i Histra.
Znanstvenici kažu da su crteži u Romualdovoj špilji stari otprilike kao i oni u čuvenoj špilji Altamira u Španjolskoj. Na ovim našim domaćim slikarijama vidljiv je Praistrijan kako lovi bizona ili čuva boškarina. Pažljivijim proučavanjem špilje iz kamenog doba, koja se nazi nasuprot restoranu Lim Fjord, arheolozi bi mogli pronaći i kakvu zakopanu butelju malvazije Ivice Matoševića, koji u obližnjem naselju Krunčići ima svoj vinarski podrum. Jer možda je neki njegov daleki predak ovu špilju koristio kao vinoteku s prirodno hladnom temperaturom. Inače ovi naši Praistrijani bili su mlađi od krapinskih meamdertalaca za 100 tisuća godina i poticali su od vrste Kromanjonaca.
Nisu bili članovi IDS-a
Njihova je jedina mana što kao autohtoni Istrijani nisu bili članovi vladajuće sveistarske stranke. Pa možda u tome i leži tajna njihovog odumiranja. Doduše, u njihovo doba nije radio ni restoran Viking, koji je otvoren tek prije 50 godina, kad se u Limskom kanalu smnimao film Dugi brodovi, o životu Vikinga.
No, naši dragi Praistrijani jeli su pršut od mamuta, a nisu im strani bili ni tartufi koje su tražili po šumama doline Mirne. Život im je prolazio u miru i bez kontakata sa divljim plemenima Ilira i Histra, koji će kasnije doći na istarski poluotok. Pa ipak zbog svoje političke neaktivnosi i neuključivanja u najpopularniju stranku poluotoka, zaboravili su da je čovjek zoon politicon, pa su možda zbog političke neaktivnosti izumrli, jer se nitko nije borio za njihov boljitak i opće dobro.
U svakom slučaju na turističkim je radnicima Istre da Romualdovu špilju dodatno pozicioniraju i da od nje naprave svjetsku priču, kao što su to Zagorci u Krapini učinili sa svojim neandertalcom.
Pula je u svom filmu
No, Puležani na svoj način razvijaju turizam. Glavni kulturni, medijski i informacijski centar je pulska tržnica. Ona godišnje organizira više događaja, no čuvena pulska Arena.
Većina Puležana bakalar tradicionalno jede "na bijelo". Kako se on još može pripremati moglo se doznati prošle subote ujutro na pulskoj tržnici gdje su pulski obrtnici ponudili pet različitih jela s ovom kvalitetnom ribom sjevernih mora.
U sklopu nove manifestacije pod nazivom "Marenda s obrtnicima" koju su pokrenuli obrtnici okupljeni u ugostiteljskoj sekciji pulskog udruženja obrtnika, a u suradnji s pulskom tržnicom i Turističkom zajednicom Grada Pule, brojnim okupljenim Puljanima ali i prvim turistima, ponudili su tako tri vrste tučenog suhog bakalara u vidu namaza - klasični na bijelo, s tartufima i začinjenog ljutom papričicom, zatim salatu od usoljenog bakalara s malancanima, brodet s palentom, fuže s bakalarom i broskvom te pohani bakalar na dva načina - u tempuri i u corn flakesu.
Turizam kao sudbina
Pa kad već pulska Turistička zajednica služi za gomilanje gradskih i partijskih uhljeba, nema razloga da slavu glavnog gradskog promotora turizma i turističkih događaja ne preuzme gradska tržnica i njezin agilni direktor Renato Perc.
Jer pulska je gradska tržnica odavno postala glavni check point za Puležane i turiste, što sasvim razvidno govori o ruralnom štihu grada.
No vrijeme je Uskrsa pa ne bi trebao svekoliko pučanstvo i brojno čitateljstvo na današnji dan gnjaviti teškim temama. Jer nakon Uskrsa zvanično i nastupa ovogodišnja turistička sezona.
Sretan Uskrs svima
Dolaskom ljeta, pojačane su aktivnosti u gradu, veća je frekventnosti ljudi, brojni su dolasci gostiju, te je grad prometno opterećeniji, posebice sam centar. S ciljem održavanja reda u gradu, kao i pomoći građanima ukoliko za istu imaju potrebu, te osiguranje protočnosti prometovanja, prometni i komunalni redari Grada Pule pojačano će ophoditi gradske ulice i biti na usluzi građanima svakoga dana, radnog i vikenda.
Ovimim odredbama osigurava se red i doprinosi sigurnosti te se utječe na poboljšanje stanja na terenu na području cijeloga grada, čemu doprinose i aktivnosti ostalih institucija u postupcima iz svojih nadležnosti. (Damir Strugar)
