Ministarstvo turizma šalje račune: Riviera Adria državi mora platiti preko 6 milijuna kuna

Ministarstvo turizma šalje račune vlasnicima kampova: naplatit će im 50 milijuna kuna za korištenje 14 milijuna četvornih metara zemljišta. Vlasnicima hotela i turističkih naselja račune će ispostaviti lokalna samouprava: od svega što prikupe 60 posto ide u državni proračun, a ostatak dijele županija, općina i grad, piše Jutarnji list.

Grof Eltz: Nismo ni potpisali ugovor o koncesiji, a oni nam šalju račune!?

Protekla dva desetljeća država je vlastito zemljište, kojeg, prema procjeni Fonda za privatizaciju, ima sto milijuna četvornih metara, davala na korištenje - besplatno!

Više od šest milijuna kuna u državni i lokalni proračun uplatit će najveća turistička kompanija Riviera Adria d.d., tvrtka u suvlasništvu grofa Georga Eltza. Platit će naknadu za jedno turističko naselje s hotelom i apartmanima Lanterna, te devet manjih i većih kampova. - I to prvi put nakon 18 godina - kažu u kompaniji grofa Eltza.

Iako je prije dvije godine na snagu stupio Zakon o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije, država ga do danas nije provodila. Kritiziraju ga svi: ministri u Vladi, lokalni dužnosnici stranaka, saborski zastupnici SDP-a, HDZ-a, HNS-a, poduzetnici.

- Zakon je nedorečen, nejasan i neprimjenjiv - kažu. Pobuna poduzetnika nastala je kad je novi ministar Veljko Ostojić objavio da će - unatoč manjkavom zakonu koji se dosad nije provodio - poslati račune za naknadu za turističko zemljište. Istodobno, račune su počele slati i jedinice lokalne samouprave. - Nismo ni potpisali ugovor o koncesiji, a oni nam šalju račune!? - rekao je grof Eltz u intervjuu za Nedjeljni.

U Ministarstvu turizma još ne znaju koliko točno ima turističkog zemljišta pod hotelima, naseljima i kampovima. Zato se i oni, kao i mediji, koriste okvirnim podacima Fonda za privatizaciju iz 2009.

- Ali, možemo vam prikupiti podatke o hotelima i naseljima - ponudili su u Ministarstvu. Iako, dakle, upravo rade na izmjenama i dopunama Zakona o turističkom zemljištu da bi kvalitenije zagospodarili vlastitom imovinom - ni sami ne znaju koliko zemljišta imaju!? U takvim okolnostima turistički poduzetnici smatraju da je nekorektno početi naplaćivati naknadu. - Ovaj zakon je antipoduzetnički - poručuje grof Eltz.

Kampovi se nalaze na 22 milijuna četvornih metara državnog turističkog zemljišta

I u samoj Vladi već mjesecima vodi se rasprava o tome kako naplaćivati turističko zemljište i, što je još važnije, kako definirati pitanje vlasništva. Ključna linija bitke nalazi se na relaciji ministar turizma - ministar pravosuđa - glavni državni odvjetnik. Svi se slažu da je zakon loš i nedorečen, i Veljko Ostojić, i Orsat Miljenić, i Mladen Bajić.

No, ne mogu se složiti koje dijelove točno treba mijenjati i kako. Ministar Miljenić i Državno odvjetništvo nalaze se na istoj strani. Ministar Veljko Ostojić bliži je stavovima turističkih poduzetnika, jer, kažu nam, želi da se što prije pokrenu investicije u turizmu.

U dijelu Vlade na Veljka Ostojića gledaju s rezervom jer je nekada radio u kompaniji grofa Eltza. Da bi pokušali pronaći rješenje, osnovana je radna skupina u kojoj su predstavnici svih suprotstavljenih strana: i ministarstava turizma, i pravosuđa, i Državnog odvjetništva.

Ministar turizma uvjeren je da će do kraja godine završiti s radom na izmjenama i dopunama toga zakona. - Zakon predstavlja prepreku za daljnja ulaganja, posebno u kampovima. Radimo na izmjenama zakona da bismo potaknuli novi investicijski ciklus, pogotovo u kampingu, a to će utjecati i na povećanje ukupne razine kvalitete i konkurentnosti turizma te produženje sezone - kažu u Ministarstvu turizma.

Kampovi se nalaze na 22 milijuna četvornih metara državnog turističkog zemljišta. Postojeći zakon na takvom zemljištu predviđa suvlasničku zajednicu s državom. Tome se protive poduzetnici u turizmu. U slučaju hotela i turističkih naselja, pitanje vlasništva je definirano zakonom te je “trgovačko društvo vlasnik građevine i zemljišta ispod građevine (zemljišta tlocrtne površine)”. Problem te odredbe je to što nije jasno: što je to tlocrtna površina, je li to trenutno stanje ili ono navedeno u dokumentima pretvorbe i privatizacije (u kojima je nerijetko taj podatak bio netočan). Drugi problem je to što u zakonu nisu dobro definirani uvjeti za izdavanje koncesije.

Vlasnici kampova su, međutim, uvjereni da je to bolje rješenje od ‘suvlasničkog odnosa’ pa traže da se primjeni i na njihovo zemljište. No, Državno odvjetništvo inzistira na suvlasničkoj zajednici kad je riječ o kampovima jer bi u suprotnom zemljište moralo biti vraćeno prvim vlasnicima, prije nego što je provedena nacionalizacija, u najvećem broju slučajeva - Talijanima.

Novi prijedlozi

Iz tvrtke grofa Eltza protive se stavu Državnog odvjetništva. - DORH i dalje podupire model suvlasništva, iako stručna tijela i udruge poslodavaca predlažu promjenu zbog upitne ustavnosti i očite neprovedivosti. Ne razumijemo argumente DORH-a da jedino prisilnim suvlasništvom država može spriječiti vraćanje zemlje bivšim vlasnicima, ne vidimo nikakvu vezu problema denacionalizacije s kampovima - tvrdi Tihomir Nikolaš, član uprave Riviera Adrije. - Državno odvjetništvo, inzistiranjem na suvlasničkom odnosu, koči investicije - drži Nikolaš.

Iz Državnog odvjetništva poručuju da njihov predstavnik nema veća prava od drugih unutar radne grupe za izmjenu Zakona o turističkom zemljištu. Stoga ih čudi tvrdnja o mogućem utjecaju mišljenja Odvjetništva na poticanje investicija. Prema važećem Zakonu o turističkom zemljištu, kažu u Odvjetništvu, kampovi su u suvlasničkoj zajednici nekretnina između države i trgovačkog društva.

Suvlasnička zajednica ne može se razvrgnuti tako da se podijele nekretnine popola, ali se može prodati cijeli kamp. Na taj način se, smatraju, štite kampovi kao jedinstvene građevine.

DORH-u se predlagalo da problem riješi tako da trgovačko društvo postane vlasnik nekretnina u kampu, i to onih koje su procijenjene u pretvorbi, a država neka bude vlasnik ostalih nekretnina koje nisu procijenjene u pretvorbi. No, u DORH-u misle da bi takvo zakonsko rješenje za posljedicu imalo nestanak kampova, piše Jutarnji list.

Šef Uprave Adria Riviere ne razumije takvu bojazan. - Nije nam razumljiv strah DORH-a da će kampovi nestati ako mi, npr., u kampu Lanterna postanemo vlasnici 17 sanitarnih čvorova... - tvrdi Nikolaš.