Radojčić o Gradu Puli: 'Djela razotkrivaju istinu iza olakih samohvala'
"Predstavnici pulske gradske uprave često se hvale titulom najtransparentnijeg grada u Hrvatskoj. Djela razotkrivaju istinu koja stoji iza olakih samohvala. Tema upravljanja pomorskim dobrom u Puli od prošle je godine pod lupom javnosti i to zbog 20-godišnje koncesije za ski-lift kao i planova davanja koncesija na pomorskom dobru. Planovi davanja koncesija na pomorskom dobru godinama su usvajani bez provedenog obaveznog javnog savjetovanja, a isto se dogodilo i s odlukom o davanju dugogodišnje koncesije za ski-lift", ističe Zelena Istra u otvorenom pismu pulskoj gradskoj vlasti od 21. velječe. Pismo, potpisano od predsjednice Zelene Istre Dušice Radojčić naslovljeno je na gradonačelnika Borisa Miletića, predsjednika Gradskog vijeća Tiziana Sošića, pročelnika Upravnog odjela za prostorno uređenje, komunalni sustav i imovinu Giordana Škuflića te medije. Prenosimo ga u nastavku.
"Grad Pula, bez obzira na sva upozorenja o kršenju propisa, nastavlja s onemogućavanjem sudjelovanja javnosti u donošenju odluka. Tako je prema članku 5. Uredbe o postupku davanja koncesijskog odobrenja na pomorskom dobru, Grad dužan usvojiti "godišnji plan upravljanja pomorskim dobrom za svaku godinu i dostaviti ... najkasnije do 1. prosinca tekuće godine". Na internetu smo pronašli planove upravljanja pomorskim dobrom nekih JLS-ova u Istri za 2019., ali ne i onaj Grada Pule, premda je rok za njegovo donošenje istekao krajem prošle godine. U prilogu dostavljamo, kao primjer, Plan upravljanja pomorskim dobrom Općine Medulin koji je, sukladno zakonu, usvojen krajem prošle godine.
Ako se elementi tog medulinskog plana uporede s planovima upravljanja pomorskim dobrom Grada Pule iz nekoliko prethodnih godina, može se zaključiti kako se iz informacija koje u svojim planovima daje Grad Pula ne može utvrditi mnogo: ne objašnjava se kako je utvrđen ukupan iznos rashoda za održavanje pomorskog dobra, tj. koliko se po pojedinim stavkama planira utrošiti, niti se navode cijene za planirana koncesijska odobrenja i koncesije. U prilogu dostavljamo oba plana radi usporedbe. Šturi podaci omogućavaju jednostavnije prikrivanje i manipuliranje.
No, za javni je interes najpogubnije što Grad Pula prilikom usvajanja ovih akata redovito krši čl. 11. Zakona o pravu na pristup informacijama jer ne omogućava javna savjetovanja u trajanju od minimalno 30 dana. Plan upravljanja pomorskim dobrom za 2019. bit će usvojen sa zakašnjenjem od nekoliko mjeseci, a rok će produžiti obaveza provođenja e-savjetovanja od 30 dana. Ni za jedan do sada usvojeni Plan upravljanja pomorskim dobrom Grada Pule nije provedeno savjetovanje s javnošću. Drugi gradovi znaju za tu svoju obvezu. U prilogu dostavljamo jedan primjer savjetovanja s javnošću o Nacrtu Plana upravljanja pomorskim dobrom na području Istre i to Grada Poreča, koje je u tijeku i traje do 18. ožujka.
Osim toga, zakon nalaže JLRS-ovima i objavljivanje godišnjih planova savjetovanja s javnošću, a u Planu savjetovanja s javnošću Grada Pule za 2019. nema savjetovanja o četiri koncesije na pomorsko dobro (plaže Ambrela, Ferijalni, Saccorgiana i nautička luka Bunarina), koje su planirane u 2019., niti savjetovanja o Planu upravljanja pomorskim dobrom (savjetovanje je već trebalo biti provedeno u 2018.).
Pozivamo Grad Pulu da svoje djelovanje uskladi sa zakonom i omogući građanima izjašnjavanje o svim općim aktima i drugim dokumentima koje usvaja Gradsko vijeće. Zahtijevamo i da javnosti objasne zašto građanima uskraćuju njihova zakonska prava, da se utvrdi odgovornost i primjerene sankcije. Grad Pula nije jedini koji na opisani način krši propise, pa koristimo priliku da i ostale gradove i općine u Istri pozovemo da transparentnost svog rada osiguraju i putem zakonom propisanog savjetovanja s javnošću prilikom donošenja općih akata i drugih dokumenata. Jedna od temeljnih uloga mjesne samouprave je upravo uključivanje građana i zainteresirane javnosti u procese donošenja odluka. Smisao savjetovanja je i postizanje zakonitog djelovanja jedinica lokalne samouprave odnosno kontrola građana.
Prava razina demokratičnosti i otvorenosti neke JLRS očituje se u mjeri responzivnosti na želje i interese građana izražene putem javnih savjetovanja. Pulska gradska vlast ne mari za mišljenje građana, što se dogodilo i prilikom savjetovanja o planu davanja koncesija; kada su se građani Pule izjasnili protiv takve odluke, Gradsko vijeće je usvojilo plan "ne trepnuvši na okom" na sve primjedbe. Zbiljska otvorenost očituje se i u mjeri u kojoj se koriste drugi instrumenti kojima bi se moglo osigurati da javni interes bude okosnica donošenja odluka - među njima su npr. formiranje posebnih savjetodavnih tijela u kojima sudjeluje zainteresirana javnost ili sudjelovanje stručne nezavisne ili zainteresirane javnosti u nadzornim odborima javnih poduzeća, za što postoje primjeri dobre prakse u Europi. Postoje i drugi mehanizmi, ali mi smo, nažalost, u fazi u kojoj se najprije moramo izboriti za poštivanje minimalnih zakonom predviđenih alata uključivanja javnosti u odlučivanje.", napisala je Radojčić za Zelenu Istru.
