Jesu li organizatori izložbe u Draguzetima imali dozvolu za skupljanje zaštićene gljive

Ovo je priopćenje nastalo iz dva razloga. Prvo, protekli mjesec dobili smo prijavu građana na Zeleni telefon koji su nam saopćili da se na pulskoj tržnici prodaje zaštićena vrsta gljiva blagva. Da bismo provjerili je li ta vrsta gljive doista zaštićena, nazvali smo Hrvatsko mikološko društvo ( unastavku teksta HMD ) u Zagrebu, čiji nam je stručnjak doista potvrdio da se radi o strogo zaštićenoj gljivi koju se ne bi smjelo u prirodi ni dirati, a kamoli brati.

O cjelokupnom slučaju obavijestili smo i inspektoricu zaštite prirode koja nam je potvrdila da već ima saznanja o prodaji ove i još nekih zaštićenih vrsta gljiva na tržnicama u Istarskoj županiji. Osim toga, inspektorica nam je potvrdila da Inspekcija za zaštitu prirode i okoliša za područje Istre kreće u obilazak tržnica i kažnjavanje nesavjesnih prodavača. Stoga, apeliramo na građane da se educiraju prije odlaska u šumu i sakupljanja gljiva, posebice, ako ih potom odluče prodavati na tržnicama Istre.

Drugi razlog zbog kojega pišemo ovo priopćenje je članak koji je dana, 25. listopada 2012. godine, objavljen u Glasu Istre, u prilogu TERRAistra, str. 8. Nadnaslov članka je idući: Sezona gljiva još nije završila, čemu svjedoči i nedavna uspješna izložba u Draguzetima; Naslov: Ova je godina blagva; Podnaslov (citat iz članka vrsnog poznavatelja gljiva gospodina Zdenka Osipa): ....Đordane su ove godine dospjele u izuzetnom broju, ali je gotovo s blagvama i vrganjima, a u narednom razdoblju moći će se brati martinčice, mrtve trube, pepeljaste lisičarke, modrikače, miške..

Zelena Istra: Educirajte se, prije nego što odete u sakupljanje gljiva ili napišete članak o istima

Ovaj nas je članak ponovno potaknuo da još jednom nazovemo HMD, ali i i da proučimo Pravilnik o zaštiti gljiva iz 2002. godine Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja, objavljen u NN 34/02. U Pravilniku se u Članku 2. jasno navodi, citiramo: " zaštićene vrste gljiva su vrste gljiva koje su vrlo rijetke i/ili čije su populacije znatno smanjene zbog uništenja staništa ili prekomjernog i nekontroliranog sakupljanja, te prijeti opasnost nestanka vrste s područja Republike Hrvatske" Nadalje, u Pravilniku, članak 4., se navodi više od 100 vrsta takvih gljiva, među kojima je i Amanita caesarea ili blagva.

Upravo je ta gljiva sporna u članku iz Glasa Istre, upravo je ta gljiva posebno istaknuta u naslovu i upravo stručnjak navodi da je njezina sezona gotova, ali sada sada možete brati...

Iako iskreno vjerujemo da stručnjak, novinar i urednik nisu znali da se radi o zaštićenoj gljivi koju je, prema Pravilniku, članak 5., citiramo: "Zabranjeno je sakupljanje zaštićenih vrsta gljiva ili njihovih dijelova utvrđenih člankom 4. ovoga Pravilnika. Iznimno dopušteno je sakupljati zaštićene vrste gljiva ili njihove dijelove u znanstvenoistraživačke i obrazovne svrhe, za potrebe izrade publikacija, izlaganja na izložbama i drugim javnim prezentacijama uz dopuštenje Ministarstva:", moramo postaviti iduća pitanja: Jesu li organizatori izložbe u Draguzetima imali dozvolu Ministarstava za sakupljanje blagve i njezino izlaganje? Ukoliko jesu, zašto jedan od organizatora, svijesno ili nesvjesno, poziva na sakupljanje zaštićene vrste gljive, a novinar i urednik nisu provjerili radi li se o zaštićenoj vrsti gljive koju su istaknuli u naslovu?

Ovaj je članak, primjerice, mogao sadržavati upute čitatelju da je ovo godina BLAGVE s naglaskom da se radi o zaštićenoj vrsti gljive koju ne smiju brati, ali da mogu biti sretni što se ponovno pojavila i to u velikoj količini. Nažalost, na ovaj su način samo pozvali potencijalne sakupljače gljiva za osobne potrebe, odnosno građane Istarske županije da beru BLAGVU, ne educirajući ih o njezinoj rijetkosti i ugroženosti.

Zbog svih navedenih razloga, molimo vas da objavite ovo priopćenje s ciljem edukacije sadašnjih i budućih gljivara, kao i organizatora izložbi o važnosti očuvanja bioraznolikosti i zakonom zaštićenih vrsta gljiva, priopćeno je iz Udruge Zelena Istra.